ZSE: Investitori bez apetita za ulaganje u rizičniju imovinu

U lipnju je drugi mjesec zaredom porastao broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini nastavljen trend pada koji traje od travnja i izravna je posljedica krize uzrokovane pandemijom korona virusa.

Broj osiguranika na kraju lipnja popeo se na 1.541.613, što je 17.960 ili 1,2 posto više nego u svibnju, pokazuju podaci HZMO-a. To praktički znači da je za toliko porastao broj zaposlenih na kraju lipnja u odnosu na kraj svibnja.

Broj osiguranika najviše je u odnosu na svibanj porastao u ugostiteljstvu i turizmu - za 13,6 posto. Blagi rast na granici stagnacije od 0,1 posto ostvaren je u prerađivačkoj industriji, a u trgovini je broj osiguranika povećan za 1,5 posto. 

U odnosu na lanjski lipanj, koncem šestog mjeseca ove godine broj osiguranika manji je za 51.970 osoba ili 3,3 posto. Djelatnost s najvećim padom je turizam i ugostiteljstvo s minusom od 22,9 posto. Zaposlenost u prerađivačkoj industriji je prema pokazatelju broja osiguranika na državnom mirovinskom zavodu pala za 3,1, trgovini za tri, te javnoj upravi i obrani za 3,7 posto.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) primjećuju da broj osiguranika pri HZMO po prvi puta od 2014. godine ima tendenciju godišnjeg pada, s očekivano najvećim negativnim doprinosom u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Do kraja godine, a osobito od rujna nadalje kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje, prema njihovu mišljenju moguće je očekivati snažan rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti.

"S druge strane, blagi oporavak broja osiguranika na mjesečnoj razini ukazuje na ubrzanje određenih poslovnih aktivnosti kojima središnja turistička sezona u nadolazećim mjesecima može ići dodatno u prilog", kažu u RBA-u.

Europski ulagači nesigurni u vezi oporavka gospodarstva

Na europskim su burzama u utorak ujutro burzovni indeksi pali, nakon snažnog rasta dan prije, jer se ulagači plaše sporog oporavka gospodarstva zbog daljnjeg rasta broja novozaraženih koronavirusom u SAD-u.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto, nakon što je jučer skočio 1,6 posto.

Londonski FTSE indeks bio je oko 9,30 sati na gubitku 1,05 posto, na 6.220 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,10 posto, na 12.595 bodova, a pariški CAC 1,0 posto, na 5.031 bod.

Europske ulagače, koji su se nadali brzom oporavku gospodarstava od koronakrize, razočarao je jutros objavljeni podatak da je industrijska proizvodnja u Njemačkoj u svibnju porasla za 7,8 posto, manje od 10 posto, koliko su očekivali analitičari.

Analitičari su očekivali veći rast, s obzirom da je u travnju industrijska proizvodnja potonula 17,5 posto.

Ulagače zabrinjava i daljnje širenje koronavirusa u SAD-u, nakon što je jučer objavljeno da je u 16 saveznih država zabilježen rekordni skok broja oboljelih od Covida-19, što bi moglo narušiti proces postupnog pokretanja gospodarskih aktivnosti i usporiti oporavak.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,2 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, na 22.614 bodova.