Zdravstveni turizam neiskorišten je potencijal

Zdravstveni turizam je, prema UNWTO-u, najbrže rastuća grana turizma, s godišnjim rastom od 15 do 20 posto na svjetskoj razini, dok strategije i turizma i zdravstva u zemlji identificiraju ovaj oblik kao važan segment turizma s velikim potencijalom i podlogom u nacionalnim strategijama - Hrvatska ima veliki neiskorišteni potencijal. Današnji ukupan prihod zdravstvenih ustanova iznosi oko 300 milijuna eura, a potencijal postoji za jednu milijardu eura. Zdravstveni turizam izuzetno je potentno interdisciplinarno područje. Komparativne prednosti Hrvatske su prirodni činitelji i očuvan okoliš, kvalitetna medicinska usluga, konkurentna cijena i turizam tijekom cijele godine. Tijekom 2019. godine riješen je jedan od temeljnih problema za razvoj zdravstvenog turizma, a to je zakonska regulativa. Tako je 1. siječnja 2019. godine stupio na snagu novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a 1. svibnja novi Pravilnik o oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje. Posebna je važnost Pravilnika u tome što je prvi put normirano korištenje prirodnih ljekovitih činitelja koji čine okosnicu ponude lječilišnog turizma u sklopu toplica i lječilišta u Hrvatskoj. Također su osigurana značajna sredstva za promociju zdravstvenog turizma u sklopu budžeta HTZ-a te je ta vrsta turizma sa svojom ponudom postala sastavni dio hrvatske turističke ponude. Izrađene su specijalizirane podstranice na službenoj web-stranici HTZ-a samo za zdravstveni turizam. Došlo je do značajnog povezivanja dionika zdravstvenog turizma u klastere, čime se prati strategija razvoja hrvatskog turizma i akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma.

Marcel Medak

Putem Zajednice zdravstvenog turizma HGK organiziran je zajednički nastup na nekoliko specijaliziranih sajmova, a također su organizirane tri konferencije o zdravstvenom turizmu na području Hrvatske. Na inicijativu Ministarstva zdravstva oformljena je radna skupina čija je zadaća osmisliti modele operativnih programa za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova za potrebe zdravstvenog turizma. Svim ovim aktivnostima stvorili su se kvalitetni preduvjeti za snažan razvoj zdravstvenog turizma. Ključni izazovi u pozicioniranju Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma svakako su potreba intenzivnije suradnje ključnih institucija: HGK, HUP-a, HTZ-a, Ministarstva turizma, Ministarstva zdravlja, ali po potrebi i drugih ministarstava. Nužno je sinergijsko povezivanje svih dionika u razvoju zdravstvenog turizma javnog i privatnog sektora (specijalnih bolnica, lječilišta, poliklinika, klinika, medicinskog wellnessa i wellness-centara; udruga/ klastera zdravstvenog turizma, HZZO-a i osiguravajućih društava). Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti važno je omogućiti iste uvjete tržišnog poslovanja i privatnim i javnim ustanovama. Nužno je repozicionirati značaj prirodnih ljekovitih činitelja i očuvanog okoliša. To je najveća komparativna prednost Hrvatske. Posebno treba poticati razvoj talasoterapije u obalnom području, čime se znatno produžava turistička sezona naših morskih destinacija u pred i post sezoni. Najveći su izazovi u idućoj godini određivanje kvalitete standarda usluge i uvođenje međunarodnih certifi kata kvalitete zdravstvenih usluga.

Također, izazov će biti i poticanje investicijskog ciklusa povlačenjem sredstava iz EU fondova čime bi se značajno podigla kvaliteta i postigla veća konkurentnost, po uzoru na Sloveniju, uz prethodnu privatizaciju specijalnih bolnica i lječilišta koji su sada u vlasništvu županija. Nužna je koordinirana promocija u inozemstvu, što podrazumijeva uključivanje mnogo više sredstava iz HTZ-a za promociju zdravstvenog turizma. Isto je tako nužno uskladiti potrebe tržišta rada s obrazovnim programima, posebice u srednjem školstvu.