Zdenka Zovko Brodarac: Svakodnevno rušimo predrasude o metalurgiji

22. svibnja 2022.

Hrvatska metalurška industrija ima izvozni udio od visokih 24 posto, a u njoj je zaposleno više od 55.000 ljudi

Zdenka Zovko Brodarac / Foto: Privatni album

Za dekanicu Metalurškog fakulteta u Sisku Zdenku Zovko Brodarac može se reći kako ruši stereotipe − od toga da je prva dekanica u povijesti fakulteta te da je žena koja ne odustaje od metalurgije kao iznimno važne sastavnice industrijske proizvodnje, a koja se percipira kao isključivo muško područje. 

Kada se spomene metalurška industrija, ljudima se u umu odmah javlja slika visokih peći iz željezara, a većina njih nije ni svjesna kako ta industrija čini 24 posto ukupnoga robnog izvoza Republike Hrvatske. Zašto je to tako?

Mnogo je uzroka takvog stava. Jedan od njih svakako je to što sadržaj i važnost naše industrije nisu dovoljno vidljivi u javnosti na svakodnevnoj razini. Iskreno se nadam da će naši napori u predstavljanju pridonijeti da se i filozofija poimanja struke promijeni i pritom naglasi spoznaju zašto je naša metalurgija važna za Hrvatsku − jer držati udio od 24 posto u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske zaista je značajan učinak.

Metalurška je proizvodnja u svijetu profitabilna, dok je u Hrvatskoj ipak identificiran niz problema, među kojima su još uvijek nedovoljno razvijeno poslovno okružje i loša komunikacija između malih i srednjih poduzetnika iz područja metalne industrije, znanstvenih institucija, visokih učilišta te lokalnih i regionalnih vlasti.

Ako želi biti konkurentna, današnja proizvodnja mora se temeljiti na suvremenoj tehnologiji, učinkovitim proizvodnim postupcima, ali jednako tako i na visokokvalificiranoj radnoj snazi. Za razvoj svakog, pa tako i ovog polja, imperativ čini suradnja visokoškolske zajednice i gospodarstva, ulaganje u znanost i istraživanje te zajednički napori u obrazovanju i razvoju visokokvalitetnih stručnjaka – metalurga.

Baš zbog toga na Metalurškom fakultetu pokrećemo Gospodarski savjet na kojem će, uz predstavnike našeg Fakulteta, biti i predstavnici gospodarstva kao jedni od najvažnijih nositelja metalurške industrije. Smatram da je jako važno povezati sve dionike kako bi snaga, važnost i prava slika metalurgije bile što prisutnije u javnosti.

Mnogi će pitati čemu Metalurški fakultet kad u Sisku nema Željezare. 

Željezare nema, pa nema ni metalurgije − tako se najčešće razmišlja, no nije metalurgija samo Željezara Sisak. Mi uvijek ponosno ističemo da smo izrasli iz Instituta za crnu metalurgiju te iste Željezare Sisak. Međutim, metalurgija je vrlo važan dio industrijske proizvodnje Republike Hrvatske, i to treba jasno naglasiti. U usporedbi s prošlim vremenima, danas govorimo o proizvodima metalske industrije visoke dodane vrijednosti. Nije to poluproizvod − u Hrvatskoj radimo gotove proizvode, dijelove, sklopove direktno za mjesto primjene i više nije relevantan volumen proizvodnje, već kvaliteta, funkcionalnost proizvoda i prema tome odgovarajuća cijena.

Pada li ili s godinama raste interes za vašu ustanovu?

Što se interesa za Metalurški fakultet tiče, upisujemo studente na preddiplomski sveučilišni studij Metalurgija u dva smjera: Metalurško inženjerstvo i Industrijska ekologija te diplomski sveučilišni studij Metalurgija s istoimenim usmjerenjima. Također, provodimo i novi preddiplomski sveučilišni redoviti studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš, za koji vlada veliki interes, kao i preddiplomski sveučilišni stručni izvanredni studij Ljevarstvo, specifično namijenjen ljevaonicama koje čine više od 50 posto gospodarskih subjekata u djelatnosti metalske industrije.

Koliko u prosjeku godišnje studira studenata?

Godišnje u prosjeku školovanje završi ukupno 20 − 30 studenata na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Studij Sigurnosti, zdravlja na radu i radnog okoliša, koji sada izvodimo već treću godinu te ove godine očekujemo prve generacije završenih prvostupnika, kvotu od 20 redovnih studenata popunio je odmah, uz 50 posto izvanrednih.

Metalurški fakultet  Sisak Foto: Metalurški fakultet Sisak 

Zanimljivo je da Upravu Metalurškog fakulteta čine isključivo žene − gotovo pola studenata su žene koje se ravnopravno zapošljavaju u poduzećima kao i muškarci. Gdje se zapošljavaju vaši studenti, imate li podatak koliko njih nakon studija nađe posao u struci?

Ukupno imamo 43 djelatnika, od toga 63 posto čine žene. Volimo se pohvaliti i time da u ukupnom broju studenata imamo 43 posto studentica. Možda bi se moglo činiti da tu prevagu ima novi studij Sigurnosti, no to nije točno. Na njemu imamo 41 posto žena, dok na studiju Metalurgije imamo 63 posto žena. Naše su studentice proaktivne, zainteresirane. Jako sam ponosna na naše studente općenito, kao i na sve svoje djelatnike. Ali i ove brojke pokazuju koliko se metalurgija iz dana u dan mijenja. To je daleko od uvriježeno 'prljavog' inženjerskog zanimanja.

Danas govorimo o sofisticiranoj djelatnosti, utemeljenoj na poznavanju temeljnih prirodnih i inženjerskih zakonitosti o materijalima i tehnologijama, s razvijenim vještinama u numeričkim simulacijama, modeliranju, upravljanju i automatizaciji. Sve to omogućava kreativan proces dizajniranja materijala i upravljanja tehnologijama u proizvodnji gotovih, funkcionalnih proizvoda. Takva znanja i vještine privlače i studentice i studente.

Što se zapošljavanja tiče, na Metalurškom fakultetu kontinuirano pratimo trendove na tržištu rada putem HZZ-a, iz kojih je vidljivo da se metalurzi zapošljavaju u roku od 0 do 3 mjeseca od završetka studija, što znači da neki počinju raditi u struci već tijekom studiranja. Lako nađu posao, i to u metaloprerađivačkoj industriji, u sklopu koje su najbrojnije ljevaonice, sektoru brodogradnje, obrazovanja, energetike, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom, institutima i fakultetima, dok inženjer sigurnosti, zdravlja na radu i radnog okoliša radi u svim djelatnostima koje imaju obvezu zapošljavanja stručnjaka sigurnosti kao voditelja poslova zaštite ili suradnika u službama zaštite.

Kako se na Fakultetu školuju stručnjaci za zaštitu na radu?

Osnovna svrha sveučilišnog studija Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš jest usklađivanje s potrebama gospodarstva i razvojem tehnologija na rješavanju kompleksnih problema iz radnog okružja. U vrijeme brzoga tehnološkog razvoja dolazi do potencijalno novih rizika (zdravstvenih, organizacijskih, ekoloških), a ovaj sveučilišni studijski program koncipiran je na način da prati promjene u gospodarstvu, educira stručnjake da identificiraju potencijalne opasnosti i rizike te pruža odgovarajuće rješenje osiguravajući bolje i sigurnije životne i radne uvjete, a svojom djelatnošću pridonosi i društvenoj odgovornosti.

Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš stječe se akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/ca inženjer/ka sigurnosti, zdravlja na radu i radnog okoliša (univ. bacc. ing. sec.).

Unatoč tomu što je riječ o interdisciplinarnom studiju koji pokriva i medicinu rada i zaštitu građevina, postrojenja, ali i ljudi, prirodno je da ovaj studij izvodimo upravo mi na Metalurškom fakultetu zbog kompetencija i znanja u području industrijske proizvodnje. Ovim putem najavljujem da se diplomski sveučilišni studijski program Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš nalazi u završnoj fazi evaluacije pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. S obzirom na to da je prošao međunarodnu recenziju s doista konstruktivnim i praktičnim sugestijama u smjeru poboljšanja i ekvivalencije s europskim srodnim studijima, vjerujemo kako ćemo već ove jeseni upisivati prvu generaciju na diplomski studij.

Imate li još kojih studijskih programa u planu? 

Prepoznavanje potrebe proširivanja djelatnosti u skladu s kompetencijama zaposlenika Metalurškog fakulteta ogleda se i u prepoznatljivosti te pozivu na sudjelovanje i provedbi projekta Inženjerstvo materijala − temelj inovativne ekonomije, pri Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u sklopu poziva Unaprjeđivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, nositelja Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Prepoznajući zanimanje stručnjaka za materijale kao podzastupljeno i nedovoljno obrađeno u svim dostupnim studijskim programima, Metalurški fakultet iskazao je svoj interes u području proizvodnje i karakterizacije metalnih materijala. Izrađenim standardima zanimanja i kvalifikacija u budućoj projekciji proširila bi se paleta studijskih programa na našem Fakultetu. U tijeku su pripremne radnje na osmišljavanju i predlaganju sveučilišnoga preddiplomskog i diplomskog studija Inženjerstvo tehničkih materijala, u multidisciplinarnog suradnji tehničkog područja znanosti s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Građevinskim fakultetom te Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Većina ljudi ima predrasude prema metalurgiji; zašto je to tako i kako promijeniti percepciju?

Hrvatska metalurška industrija u svijetu je prepoznata i priznata, o čemu svjedoči izvozni udio od visokih 24 posto, a u Hrvatskoj je u njoj zaposleno više od 55.000 ljudi. Posljednjih 30-ak godina rastu investicije u tehnologiju, istraživanje metala, no, ipak, malo je ljudi toga svjesno jer se o tome ne izvještava na dnevnoj razini. Svojedobno je Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. − 2020. prepoznala metalsku industriju kao pokretača razvoja gospodarstva. Stoga se trudimo promijeniti filozofiju poimanja struke.

Rekla bih da je jedna od najraširenijih predrasuda o metalurgiji to da je metalurška industrija zastarjela i prljava, što danas doista nema veze sa stvarnošću. Tehnološki napredak svake zemlje isključivo ovisi o inovativnosti i razvoju te industrije. Stoga su izrazito važne aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija koje provodimo. Iduća revolucija u metalurškoj industriji tako bi, primjerice, mogla dovesti do izuma nove verzije mobilnog uređaja za komunikaciju, interneta, satelita ili vozila koje će nas odvesti u svemir ili nam u realnom vremenu dostavljati informacije relevantne za našu svakodnevicu i/ili sigurnost.

Razvijamo biokompatibilne metalne materijale, materijale za svemirske tehnologije (otporne na UV zračenje i agresivni svemirski okoliš, uz očuvanje čvrstoće i funkcionalnosti), istražujemo obnovljive i alternativne oblike energije, metalne materijale s prisjetljivošću oblika za senzoriku i/ili automatizaciju procesa, ali i mnoge druge naizgled komercijalne materijale, ali s poboljšanim svojstvima.

Ulaganjem u infrastrukturu u okviru projekta Centar za ljevarstvo - SIMET (KK.01.1.1.02.0020), financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, otvorit će se brojne mogućnosti za istraživačke projekte s gospodarstvom, utemeljene na karakterizaciji materijala (kemijski sastav, korozijska otpornost, mehanička svojstva, žilavost), preko dizajniranja, modeliranja i primjene numeričke simulacije te tehnologija proizvodnje od klasičnog gravitacijskog lijevanja, lijevanja pod vakuumom, do aditivnih tehnologija pomoću 3D printera.

Zdenka Zovko Brodarac-mala foto Zdenka Zovko Brodarac / Foto: Privatni album 

Druga je jako prisutna predrasuda to da za metalurge nema posla.

Kako sam prethodno napomenula, podaci HZZ-a govore da se naši studenti zapošljavaju u roku od 0 do 3 mjeseca od završetka studija što znači da neki počinju raditi u struci već tijekom studiranja. Dakle, naši studenti brzo pronalaze posao − što je, rekla bih, više nego pozitivan i poticajan podatak. Uz to, na tjednoj bazi susrećemo se s upitima za potencijalne kandidate za zapošljavanje, koje dijelimo sa svojim studentima.

Jednako tako, kao činjenica je prisutan podatak da se metalurgijom isključivo i jedino bave muškarci. Metalurški fakultet dokaz je da tome nije tako; vode ga žene, a studenticama je jednako zanimljiv kao i studentima. U prilog tome idu već navedene brojke koje, kako sam i rekla, govore da se broj studentica povećava iz godine u godinu.

Mi na Metalurškom fakultetu svakodnevno rušimo sve predrasude o metalurgiji i svakom svojem studentu osiguravamo osobni pristup jer na našem Fakultetu student nije broj. Pratimo studente od njihova upisa, pokušavamo im pomoći da dosegnu razinu znanja iz temeljnih kolegija u sklopu 'pripremnog semestra', odnosno i prije nego što započne redovna nastava prvog semestra.

Svaki student dobije tutora iz redova studenata, asistenata ili nastavnika kojemu se može u svakom trenutku obratiti. Za nas je svaki student individualaci, poštujući njihove afinitete, potičemo ih na razvoj u željenom smjeru − stručnom praksom, uključivanjem u znanstvenoistraživačke projekte koje kasnije prezentiraju na studentskim sekcijama savjetovanja, izložbama inovacija, natječajem za rektorovu nagradu... Sve to je, sigurni smo, jedini ispravan put, jamac uspješnog studiranja, a kasnije i uspješne karijere. Na kraju, naši su studenti najbolji promotori metalurške struke jer dokazuju da je metalurgija vrlo važan dio hrvatskoga gospodarstva.

Ilijana Grgić