Na što nas obvezuje Glasgowski klimatski pakt?

Nakon šest godina iscrpljujućih pregovora, svi nerazriješeni elementi u mehanizmima za provođenje Pariškog sporazuma i transparentnosti postupaka napokon su potvrđeni te je donesen dokument pod nazivom Glasgowski klimatski pakt.

Dugoočekivana klimatska konferencija stranaka COP26, održala se u Glasgowu, u Ujedinjem Kraljevstvu, od 31. listopada do 12. studenoga. Od konferencije se očekivalo nekoliko važnih ishoda, prije svega povećanje nacionalnih i globalne ambicije, dovršenje Pariškog pravilnika i povećanje klimatskog financiranja, osobito za prilagodbu klimatskim promjenama.

Konferencija redovito započinje sastankom na vrhu, na kojem je ove godine sudjelovalo više od 120 čelnika. U svojim govorima predsjednici država i vlada izrazili su snažnu podršku za povećanje ambicije i ispunjenje cilja za ograničenje porasta temperature do najviše 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje te povećane nacionalne doprinose kojima će pridonijeti zajedničkoj klimatskoj misiji. Od pozitivnih iznenađenja mogu se izdvojiti, primjerice, obećanje Indije da će postati klimatski neutralna do 2070. i najavu Kine da će, pored cilja postizanja neutralnosti do 2060., započeti s izlaskom iz ugljena u razdoblju od 2026. do 2030. te da će smanjiti emisije metana, navodi se u priopćenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Nedostaje novca za klimatske prilagodbe

Ponovljene su kritike zemalja u razvoju, koje su istaknule da im je, za pojačanu utrku prema klimatskoj neutralnosti, potreban značajan novac te prijenos znanja i tehnologija iz razvijenih država. Najranjivija skupina, male otočne i najmanje razvijene države, a koje su najmanje i pridonijele klimatskoj krizi, zatražile su od ostalih sveobuhvatnu pomoć, prije svega za mjere prilagodbe na posljedice klimatskih promjena koje se više ne mogu izbjeći te za povećanje spremnosti za upravljanje gubicima i štetama.

Istaknuto je da trenutačno financiranje klimatskih prilagodbi nije dovoljno da bi se adekvatno odgovorilo na pogoršanje utjecaja klimatskih promjena u zemljama u razvoju te se od razvijenih država traži da značajno povećaju novčane iznose. Pozivaju se privatni sektor, banke i druge financijske institucije da pojačaju mobiliziranje financija kako bi se osiguralo dovoljno novca za ostvarenje klimatskih planova, osobito prilagodbe, te se pozivaju stranke da istražuju inovativne pristupe i instrumente.

Do 2030. godine sadit ćemo više od milijun stabala godišnje 

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na sastanku na vrhu najavio je prestanak proizvodnje električne energije od ugljena najkasnije 2033. godine, sudjelovanje Hrvatske u zajedničkome europskom cilju (smanjenju emisija do 2030. godine za 55 posto) sa svojih vrlo ambicioznih 45 posto te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine. Jedna od aktivnosti koje Hrvatska planira u sljedećem razdoblju jest i sadnja više od milijun dodatnih stabala godišnje do 2030. godine, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova iz vozila kojima na odmor u Hrvatsku dolaze turisti.

Stručna delegacija Republike Hrvatske sudjelovala je u sastavu: Dunja Mazzocco Drvar, Višnja Grgasović i Tatjana Obučina iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ivan Güttler iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda te Marija Pujo Tadić iz Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti.

Naše je izaslanstvo sudjelovalo u nizu tehničkih sastanaka na kojima su se dogovarali načini izvještavanja o emisijama i napretku u dostizanju ciljeva, uključivanju rezultata znanstvenih istraživanja u procese UNFCCC-a, mehanizmima za trgovanje emisijama među državama, financijskim procesima i iznosima te načinima pomoći državama u razvoju da ojačaju sustav zaštite od ekstremnih vremenskih događaja.

Foto: Shutterstock

Za razliku od drugih velikih konferencija, ova ne završava potpisom ugovora nego nizom krovnih odluka i rezolucija koje detaljno opisuju provedbu Pariškog sporazuma. Riječ je o važnim dokumentima koji imaju pravnu snagu. Svaka riječ u odlukama u iscrpljujućim pregovorima pažljivo je odabrana i odvagana jer odluka mora biti prihvaćena konsenzusom svih strana, pojašnjava se u priopćenju resornog ministarstva.

Dokumente je izradilo britansko predsjedništvo COP-a na temelju opsežnih pregovora s predstavnicima pregovaračkih skupina, ali i bilateralnim razgovorima s predstavnicima pojedinih država za koje je neko pitanje posebno značajno. U prvom tjednu konferencije, stručne delegacije raspravljale su o tehničkom sadržaju odluka, a u drugom tjednu ministri i drugi visoki dužnosnici očitovali su se o posebno osjetljivim pitanjima i nastojali ostvariti potrebne kompromise.

Budući da je ključni cilj COP-a 26 bio "održati 1,5 °C nadohvat ruke", znanstveni imperativ za ostanak ispod 1,5 °C svakako je najznačajnija točka u ovim odlukama. Europska unija izrazito je zadovoljna formulacijom u krovnoj odluci s obzirom na to da je u njoj jasno iskazana visoka klimatska ambicija. Ipak, uz ambiciju kao osnovni cilj, pojavio se još jedan, prvi put spomenut na ovom COP-u: smanjenje proizvodnje električne energije od ugljena i ukidanje nepotrebnih subvencija za fosilna goriva.

EU je jedan od predvodnika ovih procesa, ne samo zbog povećanog cilja za smanjenje emisija do 2030. godine, nego i činjenice da su obveze smanjenja i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. ovdje pravno obvezujuće, propisane Europskim propisom o klimi i opsežnim zakonskim paketom Fit for 55.

Što je dogovoreno?

Zajednički vremenski okvir

Jedan od prioriteta konferencije bio je i taj da se postigne sporazum o zajedničkim rokovima za nacionalno utvrđene doprinose (NDC). Države imaju različite vremenske okvire za svoje doprinose, neke primjenjuju petogodišnje razdoblje, a neke razdoblje od 10 godina. Tu nema čvrste obvezujuće odluke koja to određuje, nego se samo pozivaju na to da se pridruže petogodišnjem ciklusu.

Transparentnost

Na Konferenciji su se nastavili i pregovori o pravilima za provedbu operativnih odredbi Pariškog sporazuma. Nužno se bilo dogovoriti o načinu izvještavanja o emisijama i naporima za njihovo smanjenje, što uključuje sve potrebne elemente kako bi podaci u inventarima emisija stakleničkih plinova bili pouzdani, točni, usporedivi i dosljedni tijekom vremena. Također se bilo potrebno dogovoriti o tome kako će države točno izvještavati o naporima smanjenja emisija, što bi pridonijelo međusobnom razumijevanju i povjerenju. U to se ubrajaju i pravila o izvještavanjima o pružanju financijske pomoći te o provedbi tržišnih mehanizama.

Predmet pregovora bila je fleksibilnost za države u razvoju i način na koji će se označavati dijelovi tablica za koje ne mogu osigurati podatke. Značajan čimbenik za ispunjavanje ovih zadaća jesu i ljudski kapaciteti za ovu vrstu posla koje mnoge države u razvoju još uvijek nemaju. Ove su odredbe posebno važne za EU, pa tako i za Hrvatsku, koja ovakav uređen sustav slijedi već dulje vrijeme. Niz država na konferenciji je izrazio visoku ambiciju, a ovakav sustav osigurao bi praćenje ispunjenja tih ciljeva.

Tržišni mehanizmi prema čl. 6. Pariškog sporazuma

Najviše se raspravljalo o tržišnim mehanizmima i tu se dogovor najteže postigao. Riječ je o financiranju projekata u stranim zemljama kojima se, umjesto u svojoj zemlji, emisije smanjuju tamo gdje je to jeftinije učiniti. Raspravama se osiguralo izbjegavanje toga da smanjenje emisija broji i zemlja koja financira i ona u kojoj se projekt provodi. Što se tiče prijenosa emisijskih jedinica iz razdoblja Kyotskog protokola, EU je napravio ustupak zemljama u razvoju, prije svega Brazilu, i prihvatio omogućavanja prijenosa jedinica preostalih iz razdoblja od 2013. godine. Pritom je nužno nacionalne doprinose prilagoditi u slučaju korištenja takvim mehanizmom. Svi projekti provedeni u okviru mehanizama, definirani člankom 6. Pariškog sporazuma, moraju se provoditi poštujući ljudska prava i prava klimatskih migranata, autohtonih naroda i djece te rodnu ravnopravnost, pojašnjava se u priopćenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.