Zaštita slavonske kobasice trebala bi dodatno pridonijeti brendiranju Slavonije

Odluka Europske komisije kojom je slavonska kobasica postala 41. zaštićeni hrvatski tradicionalni proizvod u EU trebala bi dodatno pridonijeti brendiranju Slavonije i Baranje kao enogastronomske destinacije te potaknuti proizvođače na povećanje proizvodnje, istaknuto je u petak na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu (PTF).

Na konferenciji za novinare u povodu odluke Komisije potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizma Dragan Kovačević rekao je kako je Hrvatska po broju zaštićenih prizvoda oznakama izvornosti i zemljoprisnog porijekla na ljestivici EU-a sada na osmome mjestu, što je izniman uspjeh koji govori o velikoj tradiciji proizvodnje hrane.

Od Ministarstva poljoprivrede očekujemo da što prije izradi pravilnik kojim bi se osigurala sredstva za kompenzaciju troškova proizvođačima, vezana za nadzorna i certifikacijska tijela, rekao je Kovačević.

Smatra kako se tim pravilnikom trebaju osigurati sredstva kojima bi proizvođači i njihove udruge mogli dodatno promicati ovakve proizvode, provoditi edukacije i nastupati na sajmovima jer, kako ističe, "ova zaštita ne staje s ovim danom i stupanjem uredbe na snagu, već se taj proces nastavlja".

Kovačević napominje kako je proizvođačima potrebna dodatna edukacija jer živimo u vremenu klimatskih promjena, gdje tradicionalni parametri i procesi, u kojima su proizvodile starije generacije proizvođača, više ne funkcioniraju.

Potpredsjednik HGK smatra kako bi povećanje proizvodnje trebao biti dodatni poticaj razvoju svinjogojstva jer je od ulaska u EU do danas ta proizvodnja pala za oko 7,5 posto, a s nešto manje od milijun tovljenika ne pokrivamo ni približno svoje potrebe.

Meso i klaonički proizvodi naš su prvi uvozni proizvod, što znači da tu proizvodnju u budućnosti treba jačati, i tu govorimo o proizvodnji tovljenika težih od 140 kilograma koji mogu biti povoljna sirovina za proizvodnju slavonske kobasice, poručio je Kovačević.

S obzirom na to da su u realizaciji projekta sudjelovali i stručnjaci osječkog PTF-a, dekan fakulteta Jurislav Babić ocijenio je kako je zaštita zemljopisnog porijekka vrlo važna za domaće proizvode jer to jamči jedinstvenu karakteristiku proizvoda vezanu za određeno zemljopisno područje.

To u konačnici jamči dodanu vrijednost, veću cijenu, bolju promociju te pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu, kazao je Babić.

Postupak zaštite naziva Slavonska kobasica pokrenula je udruga Čuvari slavonske tradicije čiji je predsjednik Stjepan Živković izrazio zadovoljstvo završetkom procesa koji je trajao šest godina i u kojem su nastojali pronaći najbolji način za zaštitu i opstanak toga tradicionalnog proizvoda u suvremenim uvjetima, posebice  klimatskih promjena.