Hrvatski gradovi i općine s najviše poduzetnika

13. travnja 2021.

Foto: Shutterstock

Više od polovine stanovnika u svijetu živi u gradovima, a očekuje se da će do 2050. taj postotak iznositi 75 posto. Prema podacima iz 2017. godine, gradovi su zauzimali samo dva posto svjetske površine, a globalna potrošnja energije u njima bila je 60 posto, emisija stakleničkih plinova 70 posto, globalni otpad također 70 posto, ali je ostvareno i 70 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda.

Prema podacima koje je objavila FINA u 2019. godini, u Hrvatskoj je bilo ukupno 556 gradova i općina, s ukupno 136.260 poduzetnika. Promatrano prema sjedištu poslovanja, u 128 gradova bilo je 113.593 poduzetnika, odnosno 83,4 posto, a preostalih 22.667 poduzetnika ili 16,6 posto imalo je sjedište u jednoj od 428 općina.

Prema broju poduzetnika, na prvom je mjestu Zagreb s 45.608 poduzetnika, odnosno u glavnom gradu koji ima i status županije sjedište je imalo 33,5 posto poduzetnika, slijede Split sa 7.798 ili 5,7 posto te Rijeka s 5.020 poduzetnika, odnosno 3,8 posto.

Gradovi s najmanjim brojem poduzetnika jesu Vrlika s 26 poduzetnika, Otok (kod Vinkovaca) s 44 i Hrvatska Kostajnica s 46 poduzetnika. Više od 1.000 poduzetnika nalazimo samo u 17 gradova, među kojima su i gradovi koji nisu županijska središta: Pula 3.068, Velika Gorica 1.768, Samobor 1.448, Poreč 1.432 i Umag 1.085.

Od 22.667 poduzetnika, čije je sjedište u jednoj od 428 općina, najviše ih je u Viškovom 654, Matuljima 533 i Medulinu 523. Za usporedbu, šest županijskih središta ima manji broj poduzetnika od navedenih općina, a to su: Požega 451 poduzetnik, Virovitica 438, Pazin 349, Krapina 321 i Gospić 236.

Gradovi poduzetniciKod 113.593 poduzetnika sa sjedištem u jednom od 128 gradova, bilo je 836.104 zaposlenih, a kod 22.667 poduzetnika sa sjedištem u jednoj od 428 općina bilo je 133.672 zaposlenih.

Poduzetnici sa sjedištem u jednom od 128 gradova ostvarili su u 2019. godini ukupne prihode u iznosu od 710,4 milijarde kuna, što čini udio od 89,2 posto u ukupnim prihodima poduzetnika u RH. Poduzetnici sa sjedištem u jednoj od 428 općina ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 85,77 milijardi kuna, što čini udio od 10,8 posto u ukupnim prihodima poduzetnika u RH.

Prihod po zaposlenom kod poduzetnika registriranih u gradovima iznosio je 850.000 kuna, dok je kod poduzetnika registriranih u općinama iznosio 642.000 kuna.

Kod poduzetnika registriranih u jednom od 128 gradova iskazana je neto dobit u iznosu nešto manjem od 28 milijardi kuna, a kod poduzetnika registriranih u općinama u iznosu od 3,3 milijarde kuna.

Poduzetnici sa sjedištem u gradovima ostvarili su prihode od izvoza u iznosu od 130,2 milijarde kuna što je 94,5 posto ukupnog izvoza poduzetnika, dok su poduzetnici 428 općina od izvoza ostvarili 21,2 milijarde kuna. 

U gradovima 19 posto veća plaća

U gradovima obračunana je prosječna mjesečna neto plaća od 5.946 kuna, što je 19 posto više od prosječne mjesečne neto plaće kod poduzetnika koji posluju u općinama, 4.996 kuna.

Izneseni prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta.

Poznato je kako su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki (HŽ-a, Hrvatske pošte, HEP-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i dr.) te velikih trgovačkih lanaca redom u Zagrebu, te se njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju upravo u tom gradu, odnosno županiji, a ne i u drugim gradovima i općinama u kojima se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti.

 

P.hr/I.G.