Zabrinjavajuće velik broj žena pati od sindroma izgaranja

30. svibnja 2022.

Problemi na radnome mjestu i dalje su prisutni zbog ograničenosti fleksibilnosti i dodatnih izazova hibridnog načina rada

Foto:Shutterstock

Prema najnovijem Deloitteovu izvješću Žene na radnom mjestu 2022. godine: globalna perspektiva, sveprisutan sindrom izgaranja i nedostatak fleksibilnosti na radnome mjestu i dalje usporava povećanje potpore zaposlenim ženama. Istraživanje je otkrilo kako 53 posto žena smatra da je njihova razina stresa viša nego što je to bio slučaj prije godinu dana, a gotovo polovica njih pati od sindroma izgaranja. Upravo to najviše odvraća žene od trenutačnih poslodavaca: gotovo 40 posto žena aktivno traži novog poslodavca zbog tog razloga. Više od polovice ispitanica želi napustiti svoga trenutačnog poslodavca u sljedećim dvjema godinama, a samo 10 posto njih namjerava se zadržati kod trenutačnog poslodavca više od pet godina.

Istraživanje, kojim su obuhvaćena stajališta 5.000 žena iz 10 država, pokazalo je zabrinjavajuće dugoročne učinke visoke izloženosti stresu, uznemiravanju ili mikroagresijama. Istraživanje je jednako tako otkrilo zabrinjavajuće činjenice o 'novome normalnom' radu, s obzirom na to da je gotovo 60 posto žena čije radno mjesto podrazumijeva hibridni model rada (kombinaciju rada od kuće i rada u uredu) izjavilo kako su se već osjećale isključenima.

"Unatoč činjenici da su mnogobrojni poslodavci uveli nove načine rada za povećanje fleksibilnosti, naše istraživanje pokazuje da oni sa sobom nose rizik od isključivanja ljudi koji bi od njih imali najviše koristi te je većina ispitanica iskusila isključenost prilikom rada u hibridnom okružju", izjavila je Helena Schmidt, partnerica u Deloitteovu odjelu poreznog savjetovanja i regionalna voditeljica SheXO inicijative za CE južnu regiju.

"Alarmantan broj žena izjavio je kako je izložen povećanom stresu i pati od sindroma izgaranja te se poslodavci bore s rješavanjem tog problema s obzirom na činjenicu da je predmetni sindrom glavni razlog zbog kojeg žene trenutačno traže nova radna mjesta. Nalazi ispitivanja ilustriraju važnost radnji koje nadilaze politike, odnosno mjera kojima se uistinu uvodi dobrobit, fleksibilnost te svakodnevna kultura poštovanja i uključivosti", kaže Schmidt.

Helena Schmidt Helena Schmidt / Foto: Deloitte

Stres, izgaranje i ograničene prilike za napredak odvraćaju žene od njihovih poslodavaca

Pedeset tri posto žena smatra da je njihova razina stresa viša nego što je to bio slučaj prije godinu dana, a gotovo polovica njih pati od sindroma izgaranja. Štoviše, gotovo polovica ispitanica ocijenila je svoje mentalno zdravlje kao loše ili vrlo loše. Jedna trećina ispitanica uzela je slobodne dane zbog problema s mentalnim zdravljem, dok se samo 43 posto ispitanica osjeća ugodno razgovarati o pitanjima mentalnog zdravlja na radnome mjestu.

Broj žena koje traže novo radno mjesto u trenutku ispitivanja povećao se u odnosu na prošlogodišnje ispitivanje, odnosno 10 posto ispitanica izjavilo je kako aktivno traže novo radno mjesto. Četrdeset posto ispitanica iz te skupine navelo je kako je upravo izgaranje razlog za to. Ispitanice koje su napustile poslodavca od početka pandemije u najvećoj su mjeri kao razlog navodile nedostatak prilika za napredovanje (22 posto).

Budućnost nije svijetla za poslodavce: više od polovice žena namjerava napustiti svojeg poslodavca u roku od dvije godine. Taj je trend naglašeniji među zaposlenicama na srednjoj upravljačkoj razini i u ulogama koje nisu upravljačke: naime, manje od jedne četvrtine žena na tim pozicijama namjerava ostati kod svojeg poslodavca više od dvije godine. Samo 10 posto ispitanica namjerava ostati kod svoga trenutačnog poslodavca više od pet godina, pokazuje istraživanje koje je proveo Deloitte.

Problemi i dalje prisutni zbog ograničenosti fleksibilnosti i izazova hibridnog načina rada

Dok su brojne organizacije u protekloj godini preobrazile svoje strategije uvođenjem fleksibilnih i hibridnih modela rada, brojne su žene navele kako tek moraju osjetiti prednosti novih načina rada. Samo 33 posto žena izjavilo je kako njihovi poslodavci nude mogućnost fleksibilnog rada, a samo je 22 posto njih navelo fleksibilnost mjesta i vremena rada kao novu politiku koje su njihove organizacije uvele tijekom pandemije. Štoviše, 94 posto ispitanica smatra da će zahtijevanje fleksibilnoga radnog vremena utjecati na njihove izglede za promaknuće.

Uz fleksibilnost, uvođenje hibridnog načina rada sa sobom je donijelo dodatne izazove. Gotovo 60 posto žena koje rade u hibridnim okružjima smatra da su isključene iz važnih sastanaka, a 45 posto njih izjavilo je kako nisu dovoljno u kontaktu s rukovoditeljima, što je ključno za profesionalni napredak i pokroviteljstvo. Zabrinjava činjenica da hibridni način rada ne jamči predvidljivost koju žene koje o nekome skrbe trebaju te je samo 26 posto njih izjavilo kako je njihov poslodavac pružio jasne odrednice o načinu i mjestu rada.

Ovogodišnje ispitivanje jednako je tako otkrilo kako je veća vjerojatnost da će žene koje rade u hibridnom okružju prijaviti iskustva mikroagresije negoli žene koje rade isključivo na daljinu ili isključivo u uredu. Nadalje, postotak žena koje su iskusile neuključiva ponašanja u protekloj godini je porastao, s 52 posto u 2021. na 59 posto u 2022. Točno polovica žena izjavila je kako je iskusila mikroagresije, dok je 14 posto žena iskusilo uznemiravanje.

Kad je riječ o prijavi neuključivih ponašanja, i dalje je prisutan strah od posljedica za karijeru: naime, 93 posto ispitanica smatra da će se prijava neuključivih ponašanja negativno odraziti na njihovu karijeru. Samo 23 posto mikroagresija prijavljuje se poslodavcima, u usporedbi sa 66 posto slučajeva uznemiravanja koji su prijavljeni.

Posao, stres, ured

Foto: Shutterstock

Manjinske skupine u nepovoljnijoj situaciji

Premda neuključiva ponašanja utječu na većinu ispitanica, žene koje pripadaju manjinskim etničkim skupinama u svojim državama, LGBT+ žene i žene na nižim upravljačkim pozicijama ili na pozicijama koje nisu upravljačke imaju veće izglede za izloženost takvim ponašanjima. Brojne su ispitanice optimistične glede svojih karijernih izgleda u odnosu na razdoblje prije 12 mjeseci.

Žene koje pripadaju etničkim manjinskim skupinama sklonije su izgaranju od žena koje pripadaju većinskim etničkim skupinama. Uz to, veći su izgledi za njihovu isključenost iz neformalne interakcije (15 posto u odnosu na 10 posto) i obraćanje svisoka.

Žene koje pripadaju skupini LGBT+ imaju 10 posto veće izglede da će im se upravitelji obraćati svisoka ili ih podcjenjivati na temelju roda te sedam posto veće izglede da će im se netko obratiti na neprofesionalan način ili bez poštovanja, nego žene koje ne pripadaju skupini LGBT+.

Razine izgaranja razlikuju se u skladu s profesionalnim razinama. Šezdeset jedan posto žena u ulogama na srednjoj upravljačkoj razini i mlađe žene (u dobi od 18 do 25 godina) navode kako osjećaju simptome izgaranja, što upućuje na činjenicu da su visokim razinama izgaranja češće izložene žene u tim skupinama. Uz to, žene iz tih skupina češće izjavljuju kako namjeravaju napustiti svojeg poslodavca u iduće dvije godine.

Sve više poslodavaca na pravom tragu

Organizacije nastoje izgraditi otpornu radnu snagu te mogu mnogo toga naučiti od skupine poslodavaca koja je već udvostručila svoje napore za izgradnju uključivih kultura i pružanje podrške karijerama žena. Deloitteovo istraživanje pokazalo je da postoji skupina 'predvodnika u rodnoj ravnopravnosti', odnosno organizacija koje su, prema mišljenju ispitanica, stvorile istinski uključive kulture koje pružaju podršku njihovim karijerama, ravnoteži između poslovnog i privatnog života te potiču uključivost.

Žene čiji poslodavci predvode u rodnoj ravnopravnosti navode znatno višu razinu uključenosti, povjerenja i profesionalnog zadovoljstva. Osamdeset sedam posto žena koje rade za takve poslodavce izjavljuje kako im poslodavac pruža odgovarajuću podršku u pitanjima mentalnog zdravlja te je istom postotku žena ugodno razgovarati o svojem mentalnom zdravlju na radnome mjestu. Te ispitanice imaju i daleko pozitivnija iskustva s hibridnim načinom rada. Nevjerojatno, ali samo tri posto tih žena izjavilo je kako osjeća simptome izgaranja.

Očito je kako za žene postoje koristi od rada za poslodavce koji predvode u rodnoj ravnopravnosti, no postoje i nedvosmislene prednosti za samo poslovanje: nijedna žena čiji je poslodavac predvodnik u rodnoj ravnopravnosti trenutačno ne traži novi posao, samo devet posto njih namjerava svojeg poslodavca napustiti u sljedeće jednu do dvije godine, a 90 posto njih ocjenjuje svoju motiviranost za rad kao dobru ili iznimno dobru.

"Izgradnja ili održavanje uistinu uključive kulture trebalo bi biti prioritet svih korporacija", smatra Schmidt te zaključuje: "To znači da organizacije trebaju riješiti problem izgaranja, učiniti mentalno zdravlje prioritetom te pristupiti hibridnoj organizaciji rada uspostavom uključivih i fleksibilnih politika koje za žene doista funkcioniraju. Sada imamo jedinstvenu priliku nastaviti graditi na ostvarenom uspjehu kako bismo osigurali napredak žena različitih podrijetla na jednakom i uključivome radnome mjestu."

P.hr/I.B.