Volontiranje zaposlenih - sve prihvaćenija praksa u Hrvatskoj

Volontiranje zaposlenika poluga je za angažman zaposlenika, employer branding i pozitivan utjecaj na zajednicu. Ono, ustvari, donosi dobrobit za sve uključene – zaposlenike i poslodavce – jer volontiranje povećava zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika, pridonosi boljem imidžu poslodavca, ali, najvažnije od svega, pomaže potrebitima u zajednici.

Volontiranje zaposlenika praksa je za koju postoji sve veći interes, što smo mogli vidjeti i po velikom broju sudionika 4. Nacionalne konferencije o volontiranju zaposlenika, tijekom koje su predstavnici Hrvatskog Telekoma, INA-e i GlobalLogica razgovarali o svojim dobrim praksama.

Naime, više od 200 zainteresiranih pratilo je online konferenciju. Uz to, Povelju o volontiranju zaposlenika dosada je u Hrvatskoj potpisalo 28 poslodavaca, uključujući privatne i javne tvrtke te javne institucije. Ta brojka, međutim, ne uključuje sve poslodavce u Hrvatskoj koji provode volontiranje, i ja ih ovim putem pozivam da se pridruže sve većem krugu potpisnika Povelje.

Povelja o volontiranju zaposlenika prva je inicijativa takve vrste u Europi kojom se potiče sustavni pristup i aktivnije promicanje volontiranja, a zajedničkim snagama pokrenuli su je 2019. godine Volonterski centar Zagreb, Hrvatski centar za razvoj volonterstva i Mreža za razvoj korporativnog volontiranja.

Povelju mogu potpisati sve privatne i javne organizacije, a jednako se odnosi na organizacije koje već imaju programe volontiranja, one koje su na samim počecima te one koje tek namjeravaju započeti s volontiranjem zaposlenika.

Foto: Pixabay

Što se dobiva volontiranjem?

Zaposlenici se zbog pandemije suočavaju s izolacijom, pojačanim i dodatnim stresom, a ravnoteža između privatnog i poslovnog života jest narušena. Volontiranje utječe na rast morala među zaposlenicima, što rezultira pozitivnijim i produktivnijim radnim okružjem. Pridonosi osjećaju zadovoljstva i kontrole nad svojim životom te subjektivnom zdravlju. Ujedno, volontiranje povećava osjećaj samopoštovanja uz doprinos zajednici te smanjuje stres i izolaciju, što je ključno tijekom pandemije.

Prema izvještaju United Health Groupa, 81 posto zaposlenika volontera slaže se kako se volontiranjem jačaju međuljudski odnosi zaposlenika. Poduzeća, s druge strene, nastoje povećati angažiranost zaposlenika, trude se privući i zadržati talente.      

Svrha je uvijek utjecala na ljude i poslovanje, no snažna kriza istaknula je njezinu važnost i za pojedince i za organizacije. Svrha je vjerovanje da je naš život važan i da pridonosimo boljitku. To je osjećaj da smo vođeni važnim vrijednostima.

Ključan element svrhe jest usklađenje. Zaposlenici će biti najangažiraniji kada su vrijednosti organizacije bliske njihovim vrijednostima, kada osjećaju da mogu pridonijeti široj slici.

Svrha pokreće angažman zaposlenika. Prema Social Purpose Instituteu, zaposlenici čija je svrha ispunjena ostaju čak 20 posto dulje kod svog poslodavca, 50 posto veća je vjerojatnost da će biti na rukovodećim pozicijama, 47 posto veća vjerojatnost da će biti promotori svojih poslodavaca i imaju 64 posto višu razinu zadovoljstva u svom poslu.

Zaposlenici, posebno milenijalci, brinu se o tome kakav utjecaj njihov rad i tvrtka imaju na zajednicu. Trenutačno, 50 posto radne snage u svijetu čine milenijalci, što prisiljava organizacije da unaprijede svoje djelovanje kako bi privukle talente. Milenijalci traže osjećaj svrhe, i to utječe na njihovu odluku pri odabiru poslodavca.

Volontiranje igra ključnu ulogu u ostvarenju Ciljeva održivog razvoja (COR) UN-a, a poslovne organizacije sve su usmjerenije na jasno povezivanja COR-ova sa svojim društveno odgovornim inicijativama i poslovnim strategijama.

Foto: Pixabay

Tradicionalno volontiranje u pandemijsko je vrijeme ograničeno, što je prilika da organizacije pokažu agilnost i u području društveno odgovornog poslovanja. Pandemija je dovela do porasta online volontiranja putem kojeg zaposlenici mogu ponuditi svoje vrijeme u skladu sa svojim znanjima i vještinama. Volontirati se može i na otvorenom, poštujući epidemiološke mjere.

Tvrtka se može izravno povezati s nekom organizacijom civilnog društva koja u svoj rad uključuje volontere ili se pak može obratiti volonterskom centru za podršku pri započinjanju volontiranja zaposlenika.

Kriza kao prilika za jačanje volonterstva

I ovoga puta kriza se pokazala kao prilika – prilika da pomognemo sebi i drugima, da osnažimo organizacije i zajednice. Kriza je ojačala svijest da nismo sami, da smo dio zajednice, istaknula je solidarnost koja se temelji na vrijednostima empatije, povjerenja, odgovornosti, uzajamnosti i ravnopravnosti.

Središte našeg djelovanja jest informiranje građana i organizacija o volonterstvu, što znači da nam se za sve upite povezane s volontiranjem može obratiti ili potražiti informacije na našoj web-stranici www.vcz.hr. Također, fokusiramo se na povezivanje/posredovanje u ponudi i potražnji volonterskog rada između volontera i organizatora volontiranja putem Volonteke, e-platforme za volontiranje.  

U Volonterskom centru Zagreb i Hrvatskom centru za razvoj volonterstva želimo stvoriti okružje u kojem se volontiranje potiče i shvaća kao dio svakodnevnog života te koje podržava ljude i organizacije u stvaranju boljeg svijeta za sve.

O autorici: 

Nina Butić Ivanković - stručnjakinja s velikim iskustvom u području korporativnih komunikacija, promjene organizacijske kulture i društveno odgovornog poslovanja. Radila je više od 15 godina na pozicijama visokog menadžmenta u bankarstvu, industriji robe široke potrošnje, maloprodaji i logistici, većinom na regijskim pozicijama u međunarodnim organizacijama. Posljednjih nekoliko godina fokusirana je na primjenu bogatog iskustva iz velikih poslovnih sustava u djelovanju organizacija civilnog društva.