Vodič za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi

31. kolovoza 2020.

Foto: Pixabay

Porezna uprava na svojim stranicama objavila je Vodič za sezonsko zapošljavanje na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, i to uporabom kupona za sezonski rad. Sezonski radnik može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine i tražitelj zaposlenja, koji na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi.

Na ovaj način ne mogu se zaposliti zaposlene ili samozaposlene osobe koje se nalaze u radnom ili socijalnom statusu na temelju kojeg su obvezno osigurane prema posebnim propisima te one osobe koje su zaposlene na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Također, privremene poslove u poljoprivredi ne mogu obavljati oni kojima je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu, primjerice pomorci, maloljetne osobe mlađe od 15 godina te oni koji koriste rodiljna ili roditeljska prava.

Sezonski radnik koji se na ovaj način zapošljava mora posjedovati ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi za godinu u kojoj radi, a poslodavci mogu unaprijed kupiti dovoljan broj dnevnih vrijednosnih kupona u Financijskoj agenciji. Ugovor se smatra sklopljenim kad sezonski radnik od poslodavca preuzme dnevni vrijednosni kupon koji treba zalijepiti u predviđeno polje ugovora, uz podatke poslodavca o radnom danu, a prilijepljenim dnevnim vrijednosnim kuponom u ugovoru dokazuje se da je poslodavac ispunio obvezu doprinosa za obvezna osiguranja, i to doprinos za mirovinsko osiguranje.

Neupotrijebljene vrijednosne kupone poslodavci mogu vratiti u bilo koju poslovnicu Fine najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Važno je istaknuti kako je rad na sezonskim poslovima može trajati najdulje 90 dana u jednoj kalendarskoj godini te ne mora biti u neprekinutom trajanju.

Sezonski radnik je za vrijeme rada obvezan kod sebe imati ugovor o sezonskom radu, a istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja dužan je tijelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine.

Ostvareni primitak smatra se konačnim drugim dohotkom i ne ulazi u godišnji obračun, a poslodavac je dužan obračunati i uplatiti porez na dohodak po stopi od 12 posto do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata drugog dohotka te u tom roku podnijeti izvještaj nadležnoj poreznoj upravi.

Potrebe za sezonskom radnom snagom kao lani

Inače, sredinom travnja ove godine stručnjaci Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za područje poljoprivredno-prehrambenog sektora, proveli su analizu i, prema dostupnim informacijama, dobili podatak da je putem vaučera, ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi u 2019. godini za 1.530 poslodavca radilo 14.190 sezonaca u poljoprivredi.

"S obzirom na to da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, možemo zaključiti da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti kao i prošle godine. Jedino možemo očekivati povećanje sadnje povrća, uglavnom zbog vlastitih potreba u domaćinstvima. Ponegdje će se na otvorenom neke ratarske kulture zamijeniti povrtnim, ali nikako se ne može govoriti o značajnim promjenama", smatraju u Smarteru.

Prema raspoloživim podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom 2019. iskorišteno je ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi, koje je koristilo 1.530 poslodavaca.

Ukupno je 14.190 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, što znači da je sezonski radnik prosječno radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi. Tijekom prva tri mjeseca ove godine iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, a koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavaca. U istom razdoblju ukupno je 4.015 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.

Branje, borovince Foto: Pixabay

Imamo više od 50.000 sezonskih radnika

Početkom ove godine donesena je Odluka o najnižemu dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2020., kojom je propisan najniži dnevni iznos neto plaće. Za 2020., nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ona iznosi 93,25 kuna. No, poslodavci isplaćuju sezonskim radnicima više iznose jer za navedeni nitko ne želi raditi.

Analitičari Smartera ističu da, uz sezonce koji rade putem vaučera, u RH ima i dosta sezonaca koji su prijavljeni, ali i sezonaca koji rade na crno, pa je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći. Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije sezonaca u poljoprivredi – od radnika koji rade s vaučerima, preko sezonaca na određeno i onih koji rade na crno, koji tako rade jer ne žele izgubiti prava, procjenjuju da je u Hrvatskoj sigurno više od 50.000 sezonskih radnika.

P.hr/I.Grgić