Vlade moraju igrati veću ulogu na globalnom energetskom tržištu

11. lipnja 2021.

Foto: Pixabay

Prema novom PwC-ovu istraživanju, vlade bi morale igrati veću ulogu na globalnom energetskom tržištu, bilo izravnim ulaganjima ili kao suinvestitori, kako bi podržale novi energetski sustav u nastajanju.

Izvještaj Inventing tomorrow’s energy system: The road ahead for molecules and electrons otkriva da će rast obnovljivih izvora, za koje se procjenjuje da će činiti 90 posto globalnoga energetskog tržišta do 2050. godine, uz povećanje upotrebe vodika, dovesti do zelenijeg, ali znatno složenijega energetskog tržišta.

Za ovu će golemu promjenu u globalnom energetskom sektoru i njegovim akterima biti potrebna veća koordinacija i suradnja između vlada i tržišta kako bi se uspješno radilo na zelenijoj budućnosti.

"Od Južne Koreje do SAD-a i Europe, masovni ekonomski poticaj usmjeren je na izgradnju otpornijih i održivih energetskih sustava pružajući novi priljev ulaganja usmjerenih na jačanje napora u dekarbonizaciji. Budućnost upućuje na mnogo zeleniji sustav od ovog koji imamo danas i, od pokretanja do primjene, znatno složeniji", rekao je Raed Kombargi, partner u Strategy& na Bliskom istoku, koji je dodao i kako je razvoj novoga energetskog sustava previše složen da bi se prepustio tržištu te da će vlade morati preuzeti mnogo aktivniju ulogu u oblikovanju budućnosti i sudjelovati ili izravno ili kao suinvestitor.

Golemi troškovi transformiranja elektroenergetskih mreža

Elektroni proizvedeni iz obnovljivih izvora napajat će tvornice, grijati i hladiti zgrade, puniti baterije koje će hvatati energiju i postati generatori, a kako elektrifikacija bude pogađala sektor transporta, postat će glavno gorivo za automobile.

Vodik će pak povezivati tržišta električne energije i plina omogućavajući skladištenje velikog obujma, pogon teškog transporta i ogromnu dekarbonizaciju industrijske potražnje za energijom.

Slijedom toga, sektori poput nafte i plina, komunalnih usluga i kemijske industrije, koji su trenutačno oštro razgraničeni, počet će tijekom sljedećeg desetljeća konvergirati i oblikovati se u integrirane energetske sustave.

Kako bi se postigli globalni ciljevi emisija, vlade i tvrtke moraju surađivati na novim i neprovjerenim načinima ostvarivanja punog potencijala obnovljivih izvora. Ispravna provedba energetske tranzicije nije samo presudna s ekološke perspektive nego i ekonomske.

Izvještaj procjenjuje da će troškovi transformiranja elektroenergetskih mreža samo u Europi iznositi najmanje dva bilijuna američkih dolara u sljedećih 30 godina.

Također se poziva na predviđanje Međunarodne agencije za obnovljivu energiju koje kaže da će na prijenos i distribuciju električne energije širom svijeta u godinama do 2050. biti potrebno potrošiti 13 bilijuna američkih dolara.

P.hr/I.G.