Većina organizacija povećala ulaganja u održivost tijekom 2022.

Najnovije Deloitteovo izvješće o stavovima izvršnih direktora o održivosti za 2023. godinu Raskorak između želja i učinka otkriva da izvršni direktori smatraju klimatske promjene glavnim prioritetom za svoje organizacije usred globalne neizvjesnosti. Upitani da rangiraju pitanja koja su najbitnija za njihove organizacije, mnogi izvršni direktori ocijenili su klimatske promjene kao jedno od "tri glavna pitanja", ispred sedam ostalih, uključujući inovacije, natjecanje za talente i izazove u lancu opskrbe. Zapravo, samo su ekonomski izgledi rangirani nešto više. Štoviše, 75 posto izvršnih direktora izjavilo je da su njihove organizacije povećale svoja ulaganja u održivost tijekom prošle godine, od kojih je gotovo 20 posto njih izjavilo kako su "značajno" povećali ulaganja.

Deloitte je na temelju proteklih istraživanja među više od 2.000 izvršnih direktora iz 24 države ispitao što brine rukovoditelje i trgovačka društva te koje mjere poduzimaju glede klimatskih promjena i održivosti. Izvješće također identificira ključne preporuke za organizacije koje će im pomoći zatvoriti jaz između želja i učinka društava kako bi se ubrzao napredak prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika.

"Ako je bilo ikakve sumnje da su klimatske promjene trajni dio poslovne agende, povećani fokus lidera na održivost tijekom prošle godine trebao bi to zaustaviti. U godini kontinuirane neizvjesnosti, poremećaja i kompetitivnih poslovnih izazova, lideri su klimatske promjene svrstali među glavne probleme", kaže Ivana Turjak Čebohin, direktorica u Deloitteovu Odjelu revizije i savjetovanja.

"Put do održivije budućnosti zahtijevat će vrijeme, zahtijevat će poslovna ulaganja, a bit će vođen novim i inovativnim tehnologijama i kreativnim pristupima. Obećavajuće je vidjeti da lideri C razine održivost postavljaju kao prioritet i povećavaju svoja ulaganja kako bi bili predvodnici", dodala je.

Optimizam traje unatoč pojačanoj zabrinutosti zbog klimatskog utjecaja

Gotovo svaki anketirani izvršni direktor smatra kako je njihova organizacija osjetila utjecaj klimatskih promjena tijekom prošle godine. Izvršni direktori izvijestili su o "nestašici resursa / troškovima resursa" kao glavnom problemu koji već utječe na njihova društva (46 posto), dok je 45 posto njih istaknulo "promjenu obrazaca potrošnje ili preferencije povezane s klimatskim promjenama", a 43 posto navelo je "regulaciju emisija" kao ostale glavne probleme koji utječu na njihova društva. Uz to, oko trećine rukovoditelja reklo je da klimatske promjene negativno utječu na fizičko (37 posto) i mentalno (32 posto) zdravlje njihovih zaposlenika.

Pored utjecaja na njihovo poslovanje i dionike, 82 posto rukovoditelja izjavilo je kako su na njih osobno utjecali klimatski događaji tijekom prošle godine, s ekstremnim vrućinama kao problemom koji se najčešće navodi, a 62 posto ih je navelo kako osjećaju zabrinutost zbog klimatskih promjena sve vrijeme ili većinu vremena.

Unatoč tim brigama, 78 posto rukovoditelja "donekle" je ili "iznimno" optimistično u smislu toga da će svijet poduzeti dovoljno koraka da se izbjegnu najgori učinci klimatskih promjena, a 84 posto slaže se ili se slaže u potpunosti da se globalni gospodarski rast može postići dok se također dostižu ciljevi za klimatske promjene.

"Naše istraživanje govori nam kako izvršni direktori vjeruju da i njihova društva i globalno gospodarstvo mogu nastaviti rasti uz postizanje klimatskih ciljeva i smanjenje emisija stakleničkih plinova", izjavila je Karla Grgić, menadžerica u Deloitteovu Odjelu poslovnog savjetovanja. Ističe da bi lideri trebali iskoristiti svoj optimizam za postizanje održivog, mjerljivog učinka, što će zahtijevati pojačane napore u prilagodbi klimatskim promjenama, a istodobno olakšavati inovacije koje osiguravaju pravednu tranziciju za sve dionike.

Ispunjavanje sve većih zahtjeva dionika

Ovo ispitivanje otkriva da organizacije osjećaju veliki pritisak od svih skupina svojih dionika u vezi s time da bi trebali djelovati na klimatske promjene. Šezdeset i osam posto izvršnih direktora izjavilo je kako osjećaju veliki do umjereni stupanj pritiska od svake od sljedećih skupina: članova odbora i uprave, regulatora i vlade te potrošača i klijenata. Društva također osjećaju pritisak svojih dioničara i investitora (66 posto), zaposlenika (64 posto) i civilnog društva (64 posto).

Aktivizam zaposlenika posebno potiče povećano djelovanje, pri čemu više od polovice izvršnih direktora kaže da je pritisak zaposlenika na pitanja klime doveo njihove organizacije do povećanja mjera održivosti tijekom prošle godine; 24 posto ih je reklo kako je aktivizam zaposlenika doveo do "značajnog" povećanja. Regulativa je također utjecajna: 65 posto izvršnih direktora smatra da je promjenjivo regulatorno okružje dovelo njihove organizacije do povećanja mjera za ostvarenje klimatskog učinka prošle godine.

U skladu s prošlogodišnjim ispitivanjem, izvršni direktori odabrali su prepoznatljivost brenda i reputaciju, zadovoljstvo kupaca te moral i dobrobit zaposlenika kao tri od četiri glavne prednosti napora svojih društava kad je riječ o održivosti, što sugerira to da mnogi izvršni direktori vide klimatske mjere kao način jačanja veza s dionicima. Najniže rangirani benefiti (svi financijski) sugeriraju to da se izvršni direktori i dalje bore pri definiranju dugoročne financijske prilike koje mjere održivosti nude.

Mjere za ostvarenje klimatskog učinka nastavljaju se dok su izazovi i dalje prisutni

Društva poduzimaju mjere: 59 posto njih rabi više održivih materijala, 59 posto ih povećava učinkovitost uporabe energije, 50 posto educira zaposlenike o klimatskim promjenama, dok 49 posto razvija nove proizvode ili usluge prihvatljive za klimu. Također, pojačavaju se napori prilagodbe klimatskim promjenama: 43 posto radi promjene ili premješta postrojenja kako bi bili otporniji na klimatske promjene, 40 posto kupuje osiguranje od ekstremnih klimatskih rizika, a 36 posto nudi financijsku pomoć zaposlenicima koji su bili pogođeni ekstremnim vremenskim uvjetima.

Međutim, kao što smo vidjeli prošle godine, manje je vjerojatno da će društva provoditi radnje koje pokazuju da su ugradili klimatska razmatranja u svoje kulture te da imaju podršku i utjecaj višeg vodstva kako bi izvršili značajnu transformaciju. Na primjer, 21 posto izvršnih direktora navelo je kako njihove organizacije ne planiraju vezati naknade višim rukovoditeljima uz učinak na održivost okoliša, a 30 posto ih je izjavilo kako ne planiraju lobirati kod vlade za klimatske inicijative.

Nadalje, na pitanje koliko su određene skupine ozbiljne oko adresiranja klimatskih promjena, samo 29 posto izvršnih direktora izjavilo je kako vjeruje da je privatni sektor "vrlo" ozbiljan. Gotovo četvrtina izvršnih direktora izjavila je da je poteškoća u mjerenju utjecaja njihovih organizacija na okoliš glavna prepreka pojačanom djelovanju, a gotovo jedna petina navela je troškove i usredotočenost na kratkoročna pitanja kao prepreke.

I dok su mnoge organizacije zabrinute zbog "pravedne tranzicije"— koja nastoji osigurati široku raspodjelu značajnih benefita tranzicije na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika i podupiranje onih koji bi mogli biti na ekonomskom gubitku — prioritet ovog pitanja znatno se razlikuje u različitim regijama i državama. Azijsko-pacifička regija posebno je usredotočena na pravednu tranziciju, dok je za neke europske zemlje i SAD manje vjerojatno da će to pitanje vidjeti kao prioritet.

Preporuke za ubrzanje zelene tranzicije

Također, Deloitteovo ispitivanje pokazuje kako izvršni direktori vjeruju da i njihove organizacije i globalno gospodarstvo mogu nastaviti rasti uz postizanje klimatskih ciljeva i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Dakle, kako mogu pomoći zatvoriti jaz između želja i učinka, probiti prepreke prema većem djelovanju i početi stavljati u ravnotežu kratkoročne troškove klimatskih inicijativa s dugoročnim dobrobitima?

Nude nekoliko preporuka za pomoć izvršnim direktorima koji počinju s korporativnom održivošću uključujući ugradnju klimatskih ciljeva u cjelokupnu strategiju i svrhu poslovanja, izgradnju povjerenja poduzimanjem vjerodostojnih klimatskih mjera, osnaživanje odbora, poticanje djelovanja dionika, ulaganje u današnje (i buduće) tehnologije te suradnju za poticanje promjena na razini sustava.