Veći utjecaj tehnologija u kreiranju proizvoda i turističke ponude

4. siječnja 2020.

Foto: Pixabay
Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore

Prošla godina označila je prekretnicu za hrvatski turizam. Svima koji su sumnjali u najave turističkih profesionalaca o tome da su godine visokog rasta turističkog prometa definitivno iza nas, 2019. je donijela otrježnjenje. Ušli smo u razdoblje pojačane konkurencije, posebno na istočnome mediteranskom tržištu, koja je, uz prve najave preokreta ekonomskog ciklusa u EU i nesigurnosti oko Brexita, potaknula preslagivanje na našim glavnim emitivnim tržištima. I treba računati da će se to preslagivanje nastaviti u narednih nekoliko godina. Dodatno je 2019. do izražaja došao i trend sve kasnijeg rezerviranja smještaja, što je u prvom dijelu sezone izazvalo dosta nervoze i ishitrenih poteza, posebno u segmentu privatnih iznajmljivača. Godine punjenja kapaciteta za sezonu unaprijed također su iza nas, svi koji se bave prodajom svoga turističkog proizvoda morat će dodatno razraditi svoje kanale prodaje i ukupne prodajne strategije. Hotelijeri i ostali profesionalni akteri to rade već godinama, no značajan broj privatnih iznajmljivača, koji ostvaruju velik dio ukupnoga turističkog prometa u Hrvatskoj, u tom će dijelu morati uložiti značajan dodatan angažman. No, alternative takvoj profesionalizaciji u sljedećoj i narednim sezonama neće biti.

Brzina promjena u turizmu sve je veća. Promjene koje se globalno događaju definiraju trendove na hrvatskom tržištu. Koliko su promjene velike, možda nam je svima najbolje ilustrirao slučaj propasti Thomasa Cooka, legendarne globalne agencije koja je udarila temelje masovnog turizma. Hrvatsko tržište nije bilo značajno oslonjeno na tu agenciju pa su posljedice njene propasti značajne samo za određene subjekte, ali ne i za čitavo tržište. No, propast Thomasa Cooka zapravo je označio novu fazu u razvoju globalnog turizma. Možemo očekivati sve veći utjecaj tehnologija u kreiranju i ponudi turističkih proizvoda, sve bogatiju ponudu nišnih proizvoda i sve zahtjevnije goste. Nove generacije gostiju koji čine sve veći udio u ukupnoj potražnji traže posebna iskustva i žele komunicirati te sve dogovoriti u digitalnom okruženju. U Hrvatskoj moramo odgovoriti na te trendove i toga moramo biti svjesni. Uz izazove koje nam donose globalni trendovi, moramo osvijestiti i naše lokalne izazove s kojima se moramo boriti. Tu se ponajprije ističe nekonkurentna poslovna klima koja se ogleda u previsokom opterećenju najrazličitijim nametima, neuređenim uvjetima poslovanja te u još uvijek sporoj birokraciji i pravosuđu. Sve je veći izazov iz godine u godinu i nedostatak radne snage koji ograničava razvojni potencijal turizma i cijeloga gospodarstva. Spuštanje među stope PDV-a na jedan dio turističkog proizvoda prvi je korak u rješavanju tih izazova i u nastavku moramo donositi još hrabrije odluke. I ova sezona jasno je pokazala da oni koji investiraju u kvalitetu nemaju problema s punjenjem kapaciteta. I to nam treba biti nit vodilja u donošenju odluka koje definiraju okruženje u kojem posluje turizam. Uz sve nabrojane izazove, prve su naznake turističke potražnje za sljedeću sezonu dobre i ulijevaju optimizam. Hrvatska bilježi povećani interes na prekooceanskim tržištima, a prema posljednjim ocjenama stanja gospodarstava zemalja EU, naša se tradicionalna emitivna tržišta stabiliziraju. To će nam omogućiti da sljedeću sezonu svi zajedno pripremamo bez grča, ali istodobno s velikom odgovornošću svih dionika za donošenje strateških odluka i poteza koji će definirati rezultate i potencijal u srednjem i dugom roku.