Uzburkane demografske vode hrvatske stvarnosti

Jedan od najvećih izazova s kojim se Hrvatska, ali i druge zemlje jugoistočne Europe susreću jest demografski pad te stalno i nezaustavljivo migriranje domicilnog stanovništva prema državama razvijenijega kapitalizma u potrazi za boljim životom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 2013., otkako je Hrvatska ušla u Eurpsku uniju, pa do 2017., iz Hrvatske je odselilo 149.559 stanovnika, dok se neslužbeno može čuti brojka od oko 300.000 građana i, po svemu sudeći, ona nije konačna jer je iseljavanje postalo svakodnevni proces.

Isto je tako važno istaknuti kako je Hrvatska tradicionalno emigracijska zemlja koja je zbog povijesnih prilika odnosno neprilika, ekonomskih i političkih čimbenika predodređena za stalno migriranje. Trenutačni val iseljavanja, prema riječima demografskog stručnjaka i profesora na Ekonomskom fakultetu Zagreb Marina Strmote, peti je val iseljavanja u posljednjih 100 godina, a upravo, kaže on, 20. stoljeće za Hrvatsku je bilo vrlo specifično, bez jasne politike razvoja, koju nema ni danas.

"Kad nemate nikakvu politiku razvoja, onda vam ljudi praktično bježe iz države, tržište rada nije sigurno, politika plaća nije zadovoljavajuća, tu je i ta dimnezija socio-psihološke situacije i stanja općeg nezadovoljstva, odnosno opće društvene klime gdje je sve to stvorilo stanje u kojem je Hrvatska opet postala iseljenička zemlja. Nešto ključno ne valja u našoj državi i to se ponavlja svakih nekoliko desetljeća, što opet znači da se ne bavimo ključnim problemima“, rekao je Strmota koji je istaknuo kako si je važno postaviti pitanja zašto se ljudi iseljavaju te koji su sveobuhvatni mehanizmi koji bi mogli odgovoriti na te izazove, a da to nisu parcijalne mjere.

Marin Strmota

Demografski su procesi strateško pitanje države

Negativni demografski trendovi postaju sve veći ograničavajući faktor gospodarskoga rasta u Hrvatskoj, a to je vidljivo u svim županijama. Analiza koju je objavio HGK pokazuje kako su ti negativni trendovi prisutni u svim županijama, s time da su u jednima manji, dok su u drugima alarmantni. Rast broja stanovnika u posljednjih deset godina bilježe samo Grad Zagreb te Zadarska i Istarska županija. Zajedničko tim trima županijama jest viši priljev od odljeva stanovništva u emigracijskim i međužupanijskim migracijskim procesima. 

S druge strane, dinamikom negativnih demografskih kretanja ističu se slavonske županije te njima teritorijalno bliska Sisačko-moslavačka županija. Te su županije suočene s problemom najdinamičnije emigracije, iseljavanja u druge županije, niskoga prirodnog prirasta, niskoga vitalnog indeksa, bržeg starenja stanovništva i, posljedično, pada broja stanovnika. Stanovnici tih županija u većem broju odlaze iz zemlje zbog ekonomskih ograničenja.

Demografski stručnjak Stjepan Šterc ističe da su u Hrvatskoj nakon dugog vremena konačno shvatili koje sve posljedice ostavljaju negativni demografski procesi te da je to u stvari strateško pitanje države.

"Svi su konačno shvatili da je stvar vrlo ozbiljna i da to nije samo socijalno, religijsko, političko ili svjetonazorsko pitanje već da je to pitanje ukupnoga gospodarskog i svakoga drugog razvitka. Shvatili su da je ljudska populacija najvažniji čimbenik u društvu i prostoru te da se sad zapravo moraju donositi ključne mjere u vezi s poticajima. No, Hrvatska još nije dodirnula najvažniji sustav poticanja, a to je poticaj putem poreznog sustava. Međutim, to će se morati dogoditi bez obzira na to kako to neki gledali", rekao je Šterc, koji smatra kako hrvatsko iseljeništvo mora biti dio koncepcije razvoja Hrvatske od gospodarskog do akademskog i demografskog.

"Jedan od modela jest irski model u kojem se iseljeništvo poziva da ulaže u svoju zemlju i registrira tvrtke te zapošljava domicilno stanovništvo, a zauzvrat ih država oslobađa od poreza na dobit na određeno vrijeme, primjerice, na 10 godina“, rekao je Šterc koji ističe kako se demografski problem nedostatka radne snage može tek djelomično rješavati imigracijom.

Stjepan Šterc

"Mi ne možemo izdati onoliko radnih dozvola koliko naših stanovnika iseljava jer to je ulazak u najgori demografski proces koji se zove supstitucija stanovništva, a to onda nije više demografsko pitanje već postaje strateško i političko. Morat ćemo se naviknuti na to da se do radne snage neće moći dolaziti jedino imigracijom, nego se mora planirati u sklopu klasične populacijske politike, a za to treba, naravno, izdvojiti sredstva. Svaki koncept gospodarskog razvoja mora pretpostaviti ljudski potencijal, njegovu vrijednost te strukturu i staviti ga u strateško planiranje“, kaže Šterc navodeći kako će to na kraju biti i budućnost Europe jer ni ona neće moći isključivo živjeti na paradigmi imigracije radne snage.

Potrebno je sustavno istraživanje tržišta

Hrvatska hitno treba sustavno istraživanje tržišta i kupaca pod utjecajem migracija i demografskog pada, zbog sve većeg iseljavanja i odlaska kupovno sposobnog stanovništva, smatra ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti Marina Perić Kaselj, koja poziva da se, uz pomoć institucije kojoj je na čelu, povede ne samo rasprava o stanju na tržištu, potrošačkim navikama te stanju ponude i potražnje kroz prizmu demografskog pada i odljeva kupaca, odnosno potrošača iz Hrvatske nego i sustavno istraživanje kojim će se doći do potrebnih rješenja i odgovora na nastalo stanje koje sve više potkopava domaću ekonomiju.

"Ako razmotrimo posljednja istraživanja u vezi sa suvremenim iseljavanjem iz Hrvatske, vidjet ćemo da ono nije nužno uvjetovano nepronalaženjem posla već upravo nezadovoljstvom života u Hrvatskoj zbog nepovjerenja prema Vladi, političarima, sustavu. Prvo trebamo vratiti povjerenje u sustav, izgraditi stabilan sustav vrijednosti i učiniti Hrvatsku sigurnim i ugodnim mjestom za život", rekla je Marina Perić Kaselj.

Marina Perić Kaselj

Iseljavanje iz Hrvatske ponajprije je motivirano nedostatkom zaposlenja ili poduzetničkih prilika. Stoga su iseljenici uglavnom mladi ljudi koji traže bolje životne uvjete u zemljama zapadne Europe, prije svega Njemačke, Austrije i Irske, ali i u zemljama poput Kanade, SAD-a i Australije. I iseljavanje mladih i negativni prirodni prirast uzrokuju smanjenje broja stanovnika. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako bi, prema srednjoj varijanti projekcije hrvatskog stanovništva, Hrvatska do 2060. godine mogla imati 3,8 milijuna stanovnika, a udio osoba starijih od 65 godina povećao bi se za 29,4 posto.