Rekordne cijene pšenice hrvatskim ratarima donijele jako dobru zaradu

16. rujna 2021.

Foto: Shutterstock

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je krajem kolovoza ove godine prvu procjenu važnijih ranih usjeva u 2021. godini, koja je obuhvatila izvješće o očekivanoj proizvodnji ranih poljoprivrednih kultura, odnosno pšenice, ječma, zobi i uljane repice.

Objavljeni podaci upućuju na smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na 2020. godinu, a procjene su najavljivale znatno veći urod ranih kultura od onih objavljenih. Uzimajući to u obzir, stručnjaci Smartera su, putem izravne ankete kompanija koje su dnevno na tržištu žitarica i uljarica Republike Hrvatske, analizirali proizvodnju i tržište domaćih ranih usjeva.

U svim razgovorima koji su obavljeni s Udruženjem proizvođača žitarica, ali i s velikim otkupljivačima i traderima žitaricama i uljaricama, u savjetodavnoj kući potvrđeno je da je ove godine sigurno požnjeveno između 1.050.000 i 1.100.000 tona pšenice, a samim time prosječni ostvareni prinos bio je između sedam i osam tona po hektaru zasijane pšenice, što je povećanje u odnosu na ostvarenje u 2020. godini, odnosno povećanje od 24,4 posto u odnosu na objavljenu procjenu.

"Ovo je već druga godina kako je objavljen izrazito nizak prirod po hektaru pšenice (5,9 t/ha), a nama se čini da ovako objavljeni podaci mogu, u situaciji velike volatilnosti tržišta kakva je sada, izazvati značajne pomutnje i potencijalno donošenje krivih odluka kod određenih poslovnih subjekata. Naime, u trenutku kad globalno i dalje raste cijena pšenice te kad postoji stvarna neravnoteža između ponude i potražnje ove žitarice, i to zbog smanjene proizvodnje u Kanadi, Rusiji i zapadnoj Europi izazvane ekstremnim vremenskim neprilikama, ali i zbog špekulativnih zatvaranja pojedinih tržišta i čekanja daljnjeg rasta cijena (Mađarska i dr.), mislimo da se važno koristiti podacima koji su bliži stvarnoj situaciji na tržištu", stoji u analizi. 

pšenica, žetva Foto: Shutterstock

Proizvođači pšenice dobili su 2021. godine za kilogram svog proizvoda cijenu koja već dugo nije viđena, od čak 1,60 kuna po kilogramu prosječno, s obzirom na to da se cijena u Republici Hrvatskoj kretala od 1,15 kuna po kilogramu za stočnu pšenicu do čak dvije kune za neke manje, pojedinačne kupnje pšenice premium kvalitete.

"Ovdje treba reći da je u Republici Hrvatskoj, u količini od oko 1.000.000 do 1.100.000 tona pšenice, samo tri posto pšenice bilo premium kvalitete, 14 posto proizvedeno je pšenice prve klase, 25 posto druge klase, 30 posto treće, a samo 16 posto četvrte klase pšenice, što je dobar rezultat. Ističemo, samo 16 posto četvrte klase jer - je ovakva kvalitativna struktura proizvedene pšenice izuzetno dobra. Pšenica 2021. godine izrazito je visoke kvalitete, nema bolesti, a razlozi za to ponajprije su u sortimentu koji je sijan, ali i u vremenski jako povoljnoj godini za pšenicu. Ova žitarica imala je dovoljno vlage u razdobljima rasta i nalijevanja zrna, a istodobno je u razdoblju zriobe imala dovoljno sunca, toplog vremena, dok doba žetve nije bilo ometano vlagom, odnosno kišom. Svi ti uvjeti dali su pšenicu jako dobre kvalitete i omogućili rast prinosa u odnosu na prošlu godinu, a onda i rast ukupnih količina", kažu u Smarteru. 

Rast globalnih cijena pšenice stvorio je, pak, tržišno okružje koje će ove godine omogućiti ratarima relativno visoke zarade na ovoj ratarskoj kulturi, unatoč tome što su rasli i troškovi proizvodnje.

Ove godine izostao izvoz 

Svake godine Republika Hrvatska je, uobičajeno, još u razdoblju žetve, započinjala s velikim izvozom pšenice jer, od oko 1.100.000 tona, za svoje potrebe rabimo samo oko 400.000 do 450.000 tona, tako da se ostatak pšenice izvozio ponajprije u susjednu Italiju, odnosno Austriju te Bosnu i Hercegovinu. Stručnjaci Smartera ističu kako je zanimljivo da je ove godine taj veliki izvoz izostao jer su kupci očekivali da će se cijene na globalnim burzama smanjiti te da će se u jesen platiti manja cijena u odnosu na one cijene koje su postizane u žetvi pšenice.

No, na sreću onih koji čuvaju pšenicu na zalihama, njena cijena na burzama i dalje raste te je na burzi u Budimpešti prešla 230 eura po toni i time dovela potencijalne kupce u još nepovoljniju situaciju.

"Ovo znači da bi hrvatski proizvođači, odnosno otkupljivači, koji imaju pšenicu na zalihi mogli dodatno zaraditi te bi se proizvodnja pšenice ove godine mogla pokazati kao izrazito profitabilna poljoprivredna djelatnost", izjavljuju u Smarteru.

pšenica, žetva, kombajn Foto: Shutterstock

Činjenica je da će ovakva kretanja cijena u posljednje dvije godine sigurno stimulirati hrvatske ratare na ponovnu sjetvu pšenice u jesen ove godine te da će, bez obzira na to što Republici Hrvatskoj nedostaju prerađivački kapaciteti za pšenicu, odnosno za visokokvalitetne pekarske proizvode, visoka cijena ponovno potaknuti ratare na znatnu proizvodnju pšenice.

"Iako smo često kritički promišljali o ovakvoj strategiji sjetve i pozivali na potrebu strukturnih promjena u proizvodnji, zbog potrebe za proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda veće dodane vrijednosti čiji je Republika Hrvatska veliki uvoznik (voće, povrće), posljednje dvije godine pokazuju da su ratarske kulture, kao hrvatski izvozni poljoprivredni proizvod, izuzetno konkurentne i profitabilne. Također, posebno kad je riječ o pšenici, treba naglasiti, promatrajući duže razdoblje, da su sve ozime kulture zbog značajnih klimatskih promjena i ekstrema manje rizične i osjetljive u proizvodnji, posebno kad je riječ o ekstremnoj suši. U zimskom razdoblju manji su rizici od ovih ekstremnih pojava u odnosu na kulture koje se siju u proljetnim rokovima i koje u periodu vegetacije moraju 'preživjeti' najtoplije i često ekstremno suho razdoblje", kažu u Smarteru te dodaju kako se ove godine mogu očekivati bitno smanjeni prinosi kukuruza odnosno soje, a jedina kultura kojoj izuzetno vrući srpanj i prvi dio kolovoza nisu štetili bit će - suncokret.

Očekivana smanjena proizvodnja kukuruza u dodatnoj će mjeri utjecati na potražnju za pšenicom, odnosno može utjecati na ukupni rast cijena.

U analizi na kraju stoji kako se, zbog svega navedenog, može pohvaliti odluka hrvatskih ratara da i dalje siju značajne hektare pšenicom, a nerealno bi bilo i očekivati da se, nakon niza godina i loših iskustava, ne ponašaju isključivo tržišno.

"U tim okolnostima pitanje je bismo li u sljedećem razdoblju trebali i mogli razmišljati o jačim investicijama u preradbene kapacitete za žitarice, pa da smo bar izvoznici brašna, a ne pšenice", zaključuje se u analizi. 

P.hr/I.G.