Unatoč statistici cijene nekretnina u blagom padu

Nakon što je Državni zavod za statistiku izašao s prvim podacima o prosječnoj cijeni četvornog metra novoga stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2020. godine, koja je bila 12.824 kune, što je 5,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, zanimalo nas je kakva je situacija na terenu te zrcali li statistika stvarno stanje.

"Da, statistički gledano, cijene u prvoj polovici 2020. jesu više nego u prvoj polovici 2019. Ali je činjenica da gotovo do kraja veljače nitko nije shvaćao što nas čeka u ostatku godine. Pravo je pitanje koliko je nekretnina prodano u prvoj polovici 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s obzirom na to da je gotovo dva mjeseca bio lockodown", kaže Jasna Biliškov Barun, direktorica zagrebačkog ureda Biliškov nekretnine, ističući kako je početkom 2020. tržište još uvijek bilo u uzletu, uz veliku potražnju, što je rezultiralo i višim cijenama.

Podaci DZS-a pokazuju i da su u prvom polugodištu 2020. u Hrvatskoj prodana 1.452 nova stana, od čega 713 u Zagrebu i 739 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 30 su stanovi POS-a, dok su njih 1.422 prodala trgovačka društva i druge pravne osobe. Statistika je također bilježila kako je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosila 14.299 kuna, što je 15,3 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 11.263 kune ili 4,2 posto manje.

Jasna Biliškov Barun / Foto: Biliškov nekretnine 

"Od druge polovice ožujka sve se promijenilo u svim granama gospodarstva, pa tako i na tržištu nekretnina. Potražnja je pala i prema našem iskustvu, a cijene su stagnirale i u blagom su padu. Prodavatelji koji su imali visoka očekivanja mahom su odustali od prodaje do nekih boljih vremena, a oni koji žele i moraju prodati, cijenu su prilagodili na niže", ističe Jasna Biliškov Barun, navodeći konkretan primjer stana u centru Splita koji je krajem 2019. godine mogao biti prodan za 500.000 eura, a vlasnik tada nije htio pristati na ponudu, dok ga je prije mjesec dana prodao za 380.000 eura. 

"Tržište nekretnina još uvijek funkcionira, kupci traže, ozbiljni prodavatelji prilagođavaju se situaciji. U ovoj nepovoljnoj globalnoj situaciji i neizvjesnosti vrlo je nezahvalno davati prognoze za budućnost. Živi se iz dana u dan, ali ljudi žive, vjenčaju se, rađaju se djeca, rastaju se i umiru, životni planovi i okolnosti se mijenjaju, a sve je to povezano s tržištem  nekretnina jer netko treba veći stan, netko manji, netko se pak seli u starački dom", kaže Biliškov koja smatra da će se u bliskoj budućnosti smanjiti broj kupoprodaja te da će cijene i dalje stagnirati i blago padati.

Negativne posljedice pandemije na nekretnine

Analiza HNB-a Financijska stabilnost također je na tragu tome da će, zbog negativnih posljedica pandemije na gospodarski rast te povećane neizvjesnosti glede sigurnosti radnih mjesta i visine dohodaka, cijene nekretnina stagnirati ili padati. 

"Epidemiološke mjere i nepovoljna makroekonomska kretanja gotovo su zamrznuli kupoprodajno tržište nekretnina krajem prvog te u većem dijelu drugog tromjesečja 2020. godine. Glavnina aktivnosti na tržištu nekretnina nakon uvođenja epidemioloških mjera odnosila se na realizaciju prethodno ugovorenih transakcija, a većina tih transakcija ugovorena je u sklopu državnog programa subvencioniranja stambenih kredita", kažu analitičari HNB-a navodeći kako bi i eventualni rast nezaposlenosti mogao dovesti do pada potražnje za nekretninama.

Foto: Pixabay

Također, tu je i problem koji bi mogao pogoditi ulagače koji su nekretnine kupili radi kratkoročnog iznajmljivanja, koji bi se mogli suočiti s problemima u otplaćivanju dugova zbog mogućeg izostanka turističke potražnje. Sve to bi moglo utjecati i na rast ponude stanova i potencijalno pridonijeti padu cijena nekretnina. 

Što se tiče zagrebačkog tržišta nekretnina, u HNB-u smatraju da će na kretanje cijena utjecati posljedice potresa, koje bi mogle povećati potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama, pa se može očekivati raslojavanje cijena prema tim kriterijima.

Usto, ovisno o duljini trajanja krizne epizode na globalnoj razini, mogla bi se smanjiti i inozemna potražnja za domaćim nekretninama, posebice onima na Jadranu.