Ulazak u svijet poduzetništva: Što je bolje i isplativije d.o.o. ili j.d.o.o.?

1. veljače 2020.

Ivona Zanchi/Foto: Privredni

Poduzetništvo uvijek predstavlja izazov stvaranja novih vrijednosti, a mnogi se često, i prije nego što naprave taj korak, pitaju na koji način i u kojem obliku zakoračiti u samostalne poslovne vode. Ulazak u svijet poduzetništva u Hrvatskoj moguće je u dva oblika - jedan je otvaranjem obrata, koji je reguliran Zakonom o obrtu te su obrtnici pod svojom krovnom organizacijom Hrvatskom obrtničkom komorom te putem osnivanja tvrtki što je regulirano Zakonom o trgovačkim društvima, a njihova je krovna organizacija Hrvatska gospodarska komora i one su članice HGK. Viša stručna suradnica Odjela za poslovne informacije Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj HGK Ivona Zanchi ističe kako je od prosinca 2019. hrvatskim državljanima omogućeno elektroničko pokretanje poslovanja putem sustava Start, koji omogućava niži administrativni trošak pokretanja poslovanja, a poduzetnicima je i olakšan pristup tržištu.

"Mnogo je jednostavnije i definitivno preporučujem taj oblik pokretanja poslovanja jer sve se može napraviti online, i to 24 sata sedam dana u tjednu. Bitno je snižen i financijski trošak osnivanja jer nema više javnog bilježnika, opunomoćenika, pečata i biljega. Sudska pristojba upola je niža kada se elektronički naplaćuje. Nema naknade za čitav niz potvrda koje su do sada bile potrebne", kaže Ivona Zanchi i ističe kako poduzetnici često od njih traže savjet o tome da li u poduzetničke vode krenuti kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću - j.d.o.o. ili društvo s ograničenom odgovornošću - d.o.o.

Sastanak, biznis, razgovorFoto: Pixabay/Ilustracija

Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, umjesto dosadašnja tri člana, j.d.o.o. može osnovati najviše pet članova. A važno je istaknuti da je obveza društva da mora imati zakonske rezerve u koje unosi jednu četvrtinu dobiti iskazane u godišnjem financijskom izvještaju, umanjene za iznos gubitaka iz prethodne godine, a ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu.

"Nema konkretnog odgovora na pitanje koji oblik društva osnovati jer je poslovanje d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a više-manje isto. Glavni razlog zbog kojeg poduzetnici započinju svoj poduzetnički put osnivanjem j.d.o.o.-a jest to što je osnivanje jeftinije jer temeljni kapital društva može biti minimalno deset kuna. Isto tako, prema posljednjim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, prilikom osnivanja d.o.o.-a predviđena je mogućnost uplate jedne četvrtine kapitala odmah na početku, odnosno 5.000 kuna, dok se preostali iznos, odnosno 15.000 kuna, može uplatiti u roku od godine dane nakon registracije društva", pojašnjava Ivona Zanchi i napominje kako je praksa pokazala da ljudi smatraju da su im, ako su osnovali jeftiniji j.d.o.o., jeftinije i sve ostale obveze koje su dužni namirivati, a što nije točno, pa se često zalete i na kraju zaključe da ipak moraju zatvoriti poslovanje.

"Naglašavam da su sve porezne i druge obveze za oba oblika pokretanja poslovanja jednake te je zbog tog razloga možda pametnije odmah na početku osnovati d.o.o. koji ipak ima veći temeljni kapital, pa se taj novac onda može koristiti za početne troškove dok tvrtka ne počne ozbiljnije poslovati i stvarati prihod", pojašnjava Zanchi te upozorava sve poduzetnike, bez obzira na to koji oblik poslovanja pokreću, da paze što potpisuju i da prije toga temeljito pročitaju opće uvjete poslovanja raznoraznih adresara ili registara koji im šalju ponude.

Na koji je način moguće dopuniti djelatnosti?

Izmjenama Zakona o trgovačkom društvu napušta se i obveza utvrđivanja predmeta poslovanja u društvenom ugovoru – čime se omogućuje jeftinija i brža „doregistracija“ djelatnosti. Prema tome, nije potrebno kod javnog bilježnika mijenjati cijeli društveni ugovor.

"Međutim, zakon propisuje da je ipak potrebno da društvo donese odluku o predmetu poslovanja, koja se onda dostavlja sudskom registru i upisuje kao evidencijski podatak. Prema nama dostupnim informacijama koje smo zaprimili u sudskom registru, odluka ne treba biti ovjerena kod javnog bilježnika, međutim, Zakon se o tom pitanju ne izjašnjava. O izmjeni predmeta poslovanja potrebno je ujedno obavijestiti i Državni zavod za statistiku", kaže Ivona Zanchi navodeći kako je općenito o svakom rješenju suda potrebno obavijestiti DZS.

Ivona Zanchi

Oni koje tek ulaze u svijet poduzetništva susrest će se s potrebom razvrstavanja prema NKD-u. Riječ je o kratici za Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti, koja je jedan od osnovnih statističkih standarda za prikupljanje, upisivanje, obradu, objavljivanje i diseminaciju statističkih podataka. No, izmjenama Zakona o sudskom registru NKD ne traži kao obvezan podatak kod upisa i predmet poslovanja.

"NKD je važan zbog dobivanja obavijesti o razvrstavanju, koja se mora priložiti uz prijavu za upis u sudski registar koji sadrži obavijesti o glavnoj, odnosno pretežitoj djelatnosti društva. Budući da je NKD klasifikacija na razini cijele Europske unije, uvijek je potrebno imati glavnu djelatnost prema njoj jer, primjerice, kod prijave za natječaje za sredstva iz europskih fondova ili kod prijava za poticaja traži se upravo potvrda o NKD-u od Državnog zavoda za statistiku", ističe Zanchi navodeći kako je potreban samo unos onih djelatnosti koje se upisuju u skladu s posebnim zakonima, odnosno one za čije je obavljanje potrebno prethodno odobrenje, suglasnost ili dozvola kao što je osnivanja kreditne institucije gdje je potrebno odobrenje Hrvatske narodne banke.

Ilijana Grgić