Ulaganje u kvalitetu i brza prilagodba imperativ za cjelogodišnji turizam

"Budućnost hrvatskog turizma svi su proizvodi koji su se pokazali uspješnima i za vrijeme ove pandemije, koji su skloni brzim prilagodbama, a ujedno nose dodatnu vrijednost za turista, bilo da je riječ o zdravstvenom turizmu, ekoturizmu ili cikloturizmu", poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na međunarodnoj konferenciji o cjelogodišnjem turizmu Može li hrvatski turizam 356?, koja se održava uživo i online u Termama Tuhelj u organizaciji tvrtke Julius Rose i pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore.

Brnjac je dodala i kako naglasak novog turizma treba primarno biti na razvoju kvalitete što uključuje turističku infrastrukturu, nove smještajne kapacitete cjelogodišnjeg turizma, diverzifikaciju i diferencijaciju ponude.  

"Prilika za hrvatski turizam jest i u pozicioniranju Hrvatske kao sigurne destinacije, posebno za trajanja pandemije, a tu prepoznatljivost trebamo održati kao svoj trajni zaštitni znak. Razvoj raznolike ponude i generiranje potražnje preduvjet su za cjelogodišnji turizam kojem težimo i koji nam može osigurati stabilnost te mnogo značajniji učinak turizma na čitavo gospodarstvo", pojasnila je ministrica.

Potpredsjednik HGK za turizam i poljoprivredu Dragan Kovačević poručio je kako je pred hrvatskim turizmom razdoblje neizvjesnosti, ali da ne smijemo stati.

"I dalje trebamo sustavno rješavati kronične probleme hrvatskog turizma, od deficita hotelskih kapaciteta i kvalificirane radne snage do prevelike sezonalnosti i stvarati preduvjete za efikasnije povlačenje novca iz višegodišnjega financijskog okvira, a posebno iz Fonda za oporavak i otpornost. Isto tako, nadamo se da ova kriza neće znatnije usporiti provedbu Zakona o turističkim zajednicama i uspostavljanje destinacijskog menadžmenta kao jednog od ključnih alata za razvoj cjelogodišnjeg turizma i povećanje konkurentnosti, posebice na kontinentu", poručio je Kovačević.

Foto: HGK

S obzirom na pandemiju i uvedene epidemiološke mjere, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić kazao je da nam situacija nije dopustila postizanje očekivanih rezultata, zbog čega je u ovim tržišnim okolnostima posebice izazovno razvijati cjelogodišnji turizam.

"Ipak, iskustvo iz ove godine bit će nam odlična podloga za pripremu nadolazeće nam 2021. godine, tijekom koje će posebno važna biti kvalitetna koordinacija i suradnja sa svim ključnim dionicima. Također, s ciljem dodatnog poticanja domaćeg prometa i produljenja sezone, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, pokrenuli smo projekt Tjedan odmora vrijedan kojim ćemo svojim gostima u tjednu od 16. do 25. listopada omogućiti korištenje turističkim uslugama u zemlji po 50 posto povoljnijim cijenama", pojasnio je Staničić dodavši kako uskoro započinje i jesenska promotivna kampanja na inozemnim tržištima u sklopu koje će fokus biti na promociji nautike, kontinentalne ponude, eno-gastronomije te ponude hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode.

Oporavak za nekoliko godina

Analizu sezone 2020. i nove trendove predstavio je Siniša Topalović iz Horwath konzaltinga objasnivši kako je posljedica krize znatan pad prihoda cjelokupnoga turističkog ekosustava te da se oporavak očekuje u trajanju od nekoliko godina.

"Svi su pretrpjeli udare, a najviše Europa, Azija i Pacifik. Posebno Europa jer se radi o aviodestinaciji odnosno ovisna je o zračnome prometu", pojasnio je Topalović dodavši kako je Hrvatska ostvarila 41,46 posto realizacije  prometa u odnosu na 2019., što je zapravo iznadprosječno dobar rezultat te da stoga ne vidi zašto sljedeća godina ne bi bila bolja i za 20 posto.

Inače, Zadarska županija ostvarila je 66 posto prometa u odnosu na 2019. godinu, i to je najbolji rezultat u RH, Istarska županije već tradicionalno dobro stoji, Grad Zagreb je najjača kontinentalna destinacija, a najveći je gubitnik Dubrovačko-neretvanska županija koja je ostvarila 35 posto prometa u odnosu na 2019., što je i najgori rezultat.

U krizi se traži kvalitetan smještaj

Kao dobitnike ove krize naveo je kvalitetan smještaj, bilo da je riječ o hotelima ili privatnom smještaju. Dobitnici su ugostiteljski objekti, restorani, koji su također ulagali u kvalitetu jer su profitirali i njihova je kvaliteta prepoznata te nautika za koju prognoze kažu da će ostvariti i do 80 posto prometa prošle godine. "Nautika se pokazala kao otporna industrija i ulaganje u proizvodnu infrastrukturu pokazalo se kao jedini put u budućnost", rekao je Topalović. Kao još jednog od dobitnika naveo je turističke nekretnine, uz obrazloženje da prodaja nekretnina strancima nije nužno loša te da je upravo Vir po broju noćenja šampion turizma, a radi se o mjestu u kojemu raste broj stanovnika, broj vrtića te općenito  mikrogospodarstvo tog otoka.

Hoteli i privatni smještaj srednje i niske kvalitete, gradske destinacije, kruzing i MICE svakako su najveći gubitnici ove krize.

Na konferenciji će se održati i ministarski forum koji donosi raspravu četiriju EU ministara/ica iz područja turizma, koji će predstaviti osnovna polazišta razvojnih strategija turizma u sljedećem razdoblju. Prvi se put okupljaju ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikolina Brnjac, ministar za gospodarstvo i razvoj tehnologije Republike Slovenije Zdravko Počivalšek, a uzvanicima će se obratiti i ministrica poljoprivrede, regija i turizma Republike Austrije Elisabeth Köstinger i državni tajnik za turizam Ministarstva za industriju, trgovinu i turizam Kraljevine Španjolske Fernando Valdés Verelst.