Ako u ovakvim okolnostima ponovimo rezultate od lani, to ne bi bio neuspjeh

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru-sustav eCrew, u Hrvatskoj je tijekom uskrsnih blagdana, odnosno u razdoblju od petka, 19. travnja do ponedjeljka 22. travnja ostvareno 179.513 dolazaka i 566.687 noćenja.

U odnosu na uskrsne blagdane u 2018. godini koji su se odvijali od 30. ožujka do 2. travnja, ovogodišnji kasniji termin Uskrsa rezultirao je s 80 posto više dolazaka i 90 posto više noćenja turista. Gledano prema tržištima, tijekom ovih blagdana najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke kojih je bilo 124.229, Italije s 58.205, Austrije s 48.975, Slovenije s 33.136 noćenja... 

"Ovogodišnji produženi uskrsni vikend kalendarski je padao kasnije što je išlo u prilog pojačanom turističkom prometu koji očekujemo do kraja travnja. Zbog kvalitetne, sadržajne i raznolike destinacijske ponude koja privlači goste u Hrvatsku, praznika na našim najbližim emitivnim tržištima, ali i zbog prvosvibanjskog tjedna koji nam slijedi očekujemo dodatno zadržavanje gostiju u našoj zemlji i trend rasta turističkog prometa", poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dodavši kako su blagdani potaknuli odlične rezultate u dosadašnjem dijelu travnja koji u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi 32 posto rasta u dolascima i noćenjima.

Najveći broj noćenja u vrijeme produženog vikenda ostvaren je u turističkom klasteru Istra i to 196 tisuća što je 35 posto udjela, zatim slijede Kvarner s 99 tisuća noćenja ili 18 posto udjela i Dalmacija-Dubrovnik sa 74 tisuće noćenja što je 13 posto udjela.

Od gradova, tijekom proteklih blagdana najveći broj noćenja zabilježio je Dubrovnik s 53.978 noćenja, a zatim slijede Poreč s 34.155 , Rovinj s 33.499, Zagreb s 27.276 i Split s 23.361 noćenja. U hotelima je ostvareno 288.810 noćenja što predstavlja 51 posto od ukupnih noćenja, slijede objekti u domaćinstvu s 115 tisuća noćenja odnosno 20 posto udjela te kampovi s 89 tisuća noćenja što iznosi 16 posto udjela.

Realni sektor je nešto manje optimističan i s velikom dozom opreza očekuje špicu turističke sezone. Zabrinuti su trenutačnim stanjem bukinga u udranim mjesecima, a po svemu sudeći mogao bi se dogoditi i određeni višak smještajnih kapaciteta i to ponajviše u obiteljskom smještaju. To bi moglo donekle rezultirati i smanjenjem cijena koja bi se ove godine podvukla pod pojačanu last minute ponudu, a iduće godine i smanjenjem općenitih cijena ponude.

Pixabay

Ostojić traži smanjenje stope PDV-a

"Dosadašnji rezultati pokazuju kako sezona ide sukladno očekivanjima. S obzirom da je Uskrs ove godine bio dosta kasno, nema velikih iznenađenja. Usporavanje rezervacija s ključnih hrvatskih emitivnih tržišta donosi neizvjesnost za špicu sezone. Međutim, za sada je sve u redu. Više smo puta istaknuli kako Hrvatska treba biti još konkurentnija jer su se države iz okruženja vratile na scenu. Iako one svoje goste privlače niskim cijenama, mi ih trebamo privlačiti visokom kvalitetom usluge, a da bismo nju dostigli trebaju nam investicije. Prošlogodišnji podaci pokazali su kako rast bilježe objekti visoke kvalitete, dok su oni niske imali problema. Ipak, hotelijeri su najavili značajno smanjenje investicija za čak 20 posto u odnosu na 2018., a do 2021. i 33 posto manje u usporedbi s prošlom godinom ako se značajno ne promijeni okvir poslovanja, prije svega stopa PDV-a. S obzirom da turizam u Hrvatskoj čini 20 posto BDP-a i sektor je s najviše potencijala za rast, investicije i nova radna mjesta, vjerujemo da bi smanjenje PDV-a na 10 posto za cijelu turističku uslugu podiglo konkurentnost sektora i time značajno utjecalo i na snažan gospodarski rast. U sadašnjim prilikama ponavljanje prošlogodišnjih rezultata ne bi trebalo smatrati neuspjehom", ističe Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, krovne organizacije najvećih hrvatskih turističkih kompanija i udruga.

Promijenili se trendovi

Okolnosti su se promijenile i onaj tko se bude trudio i radio te bude poznavao trendove neće imati problema niti ove godine, smatra Iris Domazet Malobabić, osnivačica tvrtka Adriatic Concierge iz Dubrovnika. "Tko se bude borio, ulagao i radio imati će posla", smatra Domazet Malobabić.

Njezina tvrtka je specijalizirana za VIP klijente, agencija čiji je posao ispunjenje želja najzahtjevnijih gostiju. Klijenti su u najčešćem slučaju poznati sportaši, bogati poslodavci, političari, prinčevi.

"Samo se promijenio trend i ništa drugo. Primjerice, mi smo već u ožujku 2017. godine imali definiranu sezonu da bi prošle godine došlo do drastične promjene. Prošle godine u veljači telefoni uopće nisu zvonili i tada sam vidjela da se nešto čudno događa. Dobro su se bukirale vile koje stoje od 300 do 400 eura i one najluksuznije čiji je najam oko 4000 eura dnevno. Problem su bile vile koje koštaju oko 1000 do 1500 eura dnevno. Znači u srednjem segmentu se trebalo truditi. Prošle godine je bilo dosta last minute, a ove godine je nekakav miks, što znači da je u ovom trenutku malo bolje stanje s bukingom u odnosu na prošlu godinu, ali niti približno kao 2017. godine. Mi dosta ulažemo i dosta nam pomaže to što smo s vilama postali dio luksuznih svjetskih brendova. Trendovi su se promjenili i treba se boriti. Ništa ne dolazi samo po sebi, niti će ikada više biti onako kako je bilo prije dvije godine", pojašnjava Domazet Malobabić.

Uočava da su se i tržišta promijenila. "Nama na jugu odavno nisu toliko značajna tržišta Austrije, Njemačke i Italije, kao što je to važno na sjeveru Jadrana. Nama je najvažnije britansko i američko tržište. I to su tržišta koja rastu. Zato se treba promijeniti koncept hrvatskog turizma jer Hrvatska, barem u nekim djelovima, postaje atraktivna za neka nova tržišta. Za neka tržišta postajemo i po cijeni i po ponudi atraktivni, tako da je pomalo smješno govoriti o velikoj ovisnosti o austrijskm i njemačkom tržištu", izravana je Iris Domazet Malobabić.

Hotelijeri - problem u špici sezone

Valamar Riviera najveća je turistička kompanija koja u svojih 33 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta duž jadranske obale zapošljava 6.600 zaposlenika. U svoje objekte može smjestiti oko 57.000 gostiju dnevno. Prema revidiranim godišnjim rezultatima za 2018. godinu ostvarili su 2,05 milijardi kuna ukupnih prihoda odnosno rast od 11 posto u odnosu na prošlu godinu. Lani su ostvarili 6,5 milijuna noćenja, a što je porast od 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2017., dok je prosječna cijena rasla za pet posto. "U Valamar Rivieri iznimno smo zadovoljni popunjenosti hotela i kampova tijekom uskrsnih blagdana te očekujemo uspješnu sezonu za koju smo se temeljito pripremili", kratko su komentirali u hotelijerskoj kompaniji.

Tonči Boras, predsjednik uprave Sunce koncerna koji upravlja hotelskom grupacijom Bluesun, očekuje bolju godinu od prošle. "Na vrijeme smo se prilagodili novim oklonostima. Tu prije svega mislim na kanale prodaje i na nova tržišta. Onaj tko to nije kvalitetno napravio, mogao bi imati problema", smatra Boras.

Darko Bastić, dugogodišnji je direktor hotela Olympia iz Vodica, prvi je prošle godine javno upozorio na nove okolnosti vezane uz hrvatski turizam. Kaže da još uvijek nitko precizno ne može dati odgovor kakva će biti ovogodišnja sezona, ali je siguran da onaj tko ima kvalitetu neće imati problema. Bastić je optimist mada ne otklanja mogućnost da bi u vrhuncu sezone moglo biti problema.

"Teško je u ovom trenutku govoriti što će biti. Umjereni smo optimisti jer se ništa ne događa da bi se mogli ozbiljno zabrinuti. U dosadašnjem dijelu godine imamo rast svakog mjeseca u odnosu na prošlu godinu. Znači, na današnji dan imamo bolju godinu, a bolji će nam biti i svibanj nego prošle godine. Lipanj, srpanj, kolovoz i rujan su mjeseci koji se sporije pune. Razlog su buđenje konkurencije, naše cijene... Trenutačna popunjenost srpnja i kolovoza nam je na oko 60 posto, što ne mora ništa značiti ništa jer imamo iskustvo i kvalitetu. Moguće je da bi problem u ljetnim mjesecima mogli imati oni koji nemaju kvalitetu. Ista situacija je bila i prošle godine. Podsjetimo, prošle godine pred samu špicu sezone bilo je dosta slobodnih kapaciteta, ali se ipak sve to napunilo i popunilo i imali smo dobru sezonu. Vidjet ćemo što će biti s obiteljskim smještajem koji je značajno narastao. U tom segmentu može biti problema. U ovom trenutku nitko nema točan i iskren odgovor kakva će biti sezona. Gosti sve kasnije i kasnije donose odluku o putovanju, što je i logično jer očekuju povoljniju cijenu u last minute ponudi", pojašnjava Darko Bastić.

Pixabay

Obiteljski smještaj i čarteraši najugroženiji

Martina Nimac Kalcina, predsjednica Udruženja obiteljskog smještaja, kaže da nema još konkretne podatke što se tiče obiteljkskog smještaja, ali iz razgovora s kolegama može donijeti ocjenu da što se tiče obiteljskog smještaja Uskrs nije loše prošao.

"Pogotovo mogu biti zadovoiljni iznajmljivači u većim gradovima koji već duže posluju i kolege koji su radili na kvaliteti. Na otocima je možda situacija drugačija jer je mali broj iznajmljivača otvorio svoje objekte. Poznato je da je obiteljski smještaj vezan najvećim djelom za početak školskih praznika, dok oni koji posluju u gradovima otvaraju ranije - u drugoj polovici svibnja. Moje je mišljenje da je situacija pod kontrolom i da nema mjesta panici. Sezona bi mogla biti na razini prošlogodišnje. Možda će malo biti teže raditi jer je povećani kapaciteti, ali osobno sam optimist. Novi iznajmljivači će morati izboriti mjesto pod suncem i pozicionirati se na internetu. Dugogodišnji radnici ukoliko su se dobro pozicionirali, ne bi trebali imati problema", mišljenja je Martina Nimac Kalcina.

Čarteraši su možda trenutačno najranjivija skupina u hrvatskom turizmu. Višegodišnje upozoravanje na nesrazmjeran porast plovila koja se daju u najam i gostiju koji dolaze te nedavna pomalo nesmotrena odluka o drastičnom povećanju visine boravišne pristojbe, ove godine bi moglo doći na naplatu. Čarteraši posebno prate povratak Grčke na nautičku kartu koja je u prva tri mjeseca ove godine bila najtraženija nautička destinacija. Tako je nakon dugo godina istisnula Hrvatsku s tog mjesta. Dodatan problem je to što grčka vlada podupire njihove čarteraše kako bio bili što konkurentniji.

"Kako smo na našim tradicionalnim tržištima došli do limita jedini mogući izlazak iz ove situacije je jača promocija na američkom, britanskom i skandinavskom tržištu", kazao nam je nedavno Paško Klisović, predsjednik HGK-ova Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter i direktor šibenske čarterske tvrtke NCP&mare.

Otočne destinacije su raznoliko prošle u ovoj godini. Neke koje se malo više trude postižu bolje rezultate, a neke ih još čekaju.

Pixabay

Lošinj odličan

Uskrs na Lošinju proslavilo je čak 4.376 gostiju, odnosno 95 posto više u odnosu na prethodnu godinu. U skladu s najavama za uskrsni vikend na Lošinju zabilježeno je 14.905 noćenja, odnosno povećanje noćenja od 92 posto. Najveći broj gostiju bili su hrvatski gosti kojih je bilo 26,5 posto ili čak 68 posto više u odnosu na prošlu godinu. Najveći broj stranih gostiju dolaze s njemačkog tržišta (20%), zatim austrijskog (12,1%) te talijanskog (9,3%). Slijede gosti iz Izraela (8,8%), Slovenije (7,4%), Francuske (5,5%), SAD (2,5%) i ostalih zemalja (7,9%).

"Povećanje od 95 posto dobar je početak, nadamo se još jedne uspješne turističke godine. Nakon aktivnog početka, nastavljamo u znaku sporta i tradicije, pa tako posjetitelje i stanovnike očekuje uzbudljivo ljeto na Lošinju", zaključuje Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.