U turističkoj sezoni nedostajat će oko 35.000 radnika, hotelijeri će gubiti milijune eura

Prošle su godine zbog nedostatka radnika turističke kompanije propustile uprihoditi čak 100 milijuna eura, a ove bi godine taj gubitak mogao biti znatno veći, kaže u razgovoru za Privredni Bernard Zenzerović, direktor UPUHH-a. Zbog ovog problema, koji postaje sve izraženiji, ističe da bi realizacija ovogodišnje turističke sezone mogla biti izazovna.

Prema Vašim procjenama, koliko će radnika u turizmu nedostajati u ovogodišnjoj sezoni? Koja su sve zanimanja deficitarna?

Nedostatak radne snage najveći je problem turističkog sektora, a procjenjuje se kako će nam ove sezone nedostajati između 30.000 i 35.000 radnika. Što se tiče zanimanja koja u hotelijerstvu nedostaju, možemo izdvojiti sobarice, pomoćne radnike, konobare, kuhare, barmene, vrtlare i spremačice, odnosno čistačice.

Bernard Zenzerović / Foto: UPUHH

Koliko se manjak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu može nadomjestiti "uvozom"?

Nama je u interesu zapošljavati domaću radnu snagu, no upravo zato što se suočavamo s nedostatkom ljudi u sektoru turizma, javlja se sve veća potreba za stranim radnicima na Jadranu. Dovoljan broj zaposlenih je, uz epidemiološku situaciju i stanje na ECDC-ovoj karti, jedan od preduvjeta za kvalitetan početak predsezone, a potom i ostvarenja uspješne sezone. Bez ljudi sezona ne može biti uspješno realizirana.

Koliko je stranih radnika bilo zaposleno u turizmu posljednjih sezona (2019., 2020. i 2021.)?

U rekordnoj 2019. godini, po tada aktualnom kvotnom sustavu, izdano je čak oko 17.800 radnih dozvola, dok je, u skladu s globalnim zbivanjima, odnosno pandemijom koja se izrazito odrazila na turistički sektor i u kojoj je bilo teško bilo što planirati, u 2020. izdano oko 7.800 radnih dozvola. Za 2021. još nemamo finalne brojke, no procjenjujemo da smo u turističkom sektoru imali oko 12.500 zaposlenih stranih radnika.

Što resorno ministarstvo i druge institucije mogu napraviti kad je riječ o aktivaciji domaće radne snage te provođenju programa namijenjenih promociji zanimanja u turizmu?

Upravo zbog izazova s kojima smo se susretali prošle, a kako bismo iste prevenirali u ovoj godini, sa svoje smo strane po završetku turističke 2021. pripremili set mjera koje bi omogućile bolje korištenje postojećim potencijalima na domaćem tržištu rada. To je moguće ostvariti poticajnim mjerama za studente i umirovljenike te zadržavanjem sezonskih radnika s jedne i ubrzanjem administrativnog okvira za uvoz radne snage, koji trenutno nije prilagođen potrebama gospodarstva, s druge strane. No, nažalost, nismo naišli na razumijevanje donositelja odluka, zbog čega bi realizacija ovogodišnje turističke sezone mogla biti izazovna. Prošle su godine zbog nedostatka radnika turističke kompanije, prema rezultatima ankete koju su HUT i UPUHH proveli među svojim članicama sa 16.000 zaposlenih, propustile uprihoditi čak 100 milijuna eura. Taj čisti gubitak za hrvatski turizam mogao bi ove godine biti mnogo veći, a dugoročne bi posljedice po turizam zbog nemogućnosti održavanja kvalitete i konkurentnosti ponude, u odnosu na konkurenciju, mogle biti mnogo ozbiljnije. Zbog toga je ključno što prije donijeti adekvatne mjere koje turističkom sektoru mogu osigurati dovoljan broj zaposlenih za realizaciju sezone.

Jesu li zadovoljavajući postojeći programi i projekti namijenjeni prekvalifikacijama i obrazovanju te razvoju ljudskih potencijala u turizmu?

Sustav formalnog obrazovanja neprilagođen je suvremenim uvjetima i potrebama zapošljavanja u turizmu te nedovoljno uključuje praktični dio nastave, tako da ne stvara kadrove koji se nakon završenog obrazovanja efikasno mogu uključiti u rad turističkog sektora. Uz to, nedostaje sustav subvencioniranja posebnih razvojnih i edukativnih programa poslodavaca ili praksi učenika, kao i razrađen i turizmu prilagođen sustav cjeloživotnog obrazovanja, dok je relativno slabo razvijen i iskomuniciran sustav prekvalifikacija i dokvalifikacija.