U Hrvatskoj svaki stanovnik stvara čak 71 kilogram otpada od hrane

Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokazuju da godišnje u Hrvatskoj u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. 

Oko 76 posto takvog otpada nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji te dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane. U kućanstvima 60 posto otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan.

Jestivi dio čini 40 posto, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Kada bi se u potpunosti spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane, količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio bi se za četiri posto.

Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Najčešći je razlog bacanja taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava kao glavni razlog bacanja hrane navelo je preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

U Europi više od 53 posto čini otpad od hrane

Dosadašnji podaci o količinama otpada od hrane po zemljama Europske unije značajno se razlikuju zbog donedavnog nepostojanja jedinstvene metodologije za izračun količina. U skladu s postojećim podacima procjenjuje se da na razini Europske unije u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane, 53 posto. S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 posto, dok 30 posto otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Tijekom 2018. i 2019. doneseni su novi europski propisi kojima se regulira otpad od hrane kako bi se dobili usporedivi podaci te pridonijelo ostvarenju globalnog cilja njegova smanjenja. Novim propisima uspostavljena je zajednička metodologija i minimalni zahtjevi glede kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane.

U novom Zakonu o gospodarenju otpadom prenesene su odredbe novih propisa Europske unije o otpadu te je u skladu s navedenim odredbama i odlukama Europske komisije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo projekt Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj, kako bi se dobili relevantni podaci.