Nužan rigorozniji nadzor upotrebe pesticida

11. lipnja 2019.

Foto:Pixabay/lustracija

Uporaba pesticida uvijek je aktualna tema, a u fokus javnosti ponovno je došla zbog nedavne presude američkog suda prema kojoj Monsanto mora bračnom paru Pilliod isplatiti čak dvije milijarde dolara jer smatraju da su dobili rak zbog korištenja glifosata.

Isti taj glifosat obilno se koristi i kod nas pod raznim komercijalnim brendovima, od kojih je najpoznatiji Cidokor. Nameće se pitanje ponavlja li se s glifosatom priča kao i s DDT-om, za koji su desetljećima tvrdili da je siguran za uporabu, da bi se na kraju pokazao iznimno toksičnim. International Agency for Research on Cancer (IARC) 2015. godine glifosat je opisao kao "vjerojatno karcinogen", ali moramo spomenuti da je to jedino relevantno tijelo koje je donijelo takvu odluku, s time da su, primjerice, suhomesnati proizvodi i alkohol klasificirani kao "potvrđeno kancerogeni". Drugim riječima, više bismo se trebali brinuti o salami nego glifosatu, ali to nije nikakva utjeha spomenutomu bračnom paru, a ni svima drugima koji svakodnevno konzumiraju hranu tretiranu tim sredstvom.

Sustav kontrole sve moderniji

Trujemo li se pesticidima i kakvo je uopće stanje kad je riječ o njihovoj uporabi u Hrvatskoj, pokušali smo doznati od Ive Pavlinić Prokurice iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Ona tvrdi da domaći sustav kontrole funkcionira i da je sve moderniji i bolji. "Pristupanjem Uniji uveli smo sustav registracije pesticida, slično kao s lijekovima. Prije nego što pesticid dođe na tržište, naprave se studije u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu u kojima se gleda toksikološki pristup, ponašanje u okolišu, ostaci pesticida i učinkovitost. Na temelju tih rezultata mi dajemo preporuku može li pesticid na tržište. Ako postoji bilo kakav rizik za potrošače, pesticid neće dobiti dozvolu", objašnjava nam Pavlinić Prokurica i dodaje kako je bitno krenuti s prevencijom mnogo prije negoli nam je hrana na tanjuru.

Iva Pavlinić Prokurica

Ključna edukacija i pravilna primjena

Zato je po ulasku u EU uspostavljen sustav edukacije koji moraju proći svi korisnici pesticida. Nakon izobrazbe polažu ispit i tek tada stječu pravo na iskaznicu kojom mogu nabaviti pesticide. Taj proces strogo je kontroliran, a Pavković Prokurica naglašava da i korištenje pesticida mora biti strogo kontrolirano, prema uputi proizvođača, jer tako dobivamo sigurnu i zdravu hranu na stol.

"Broj testiranih uzoraka u kojima je pronađeno prekoračenje nije velik, tek oko dva posto, pa možemo reći da pesticidi kod nas nisu veliki problem. Naši registrirani proizvođači imaju obvezu voditi dnevnik tretiranja, rabe pesticide po uputama i pridržavaju se karence i tu onda nema govora o ostacima većim od dopuštenih. No, zabrinjava nedopuštena uporaba pesticida. To se odnosi ili na sredstva koja su zabranjena u EU i Hrvatskoj ili nisu za namjenu za koju ih poljoprivrednici koriste. Onda ulazimo u područje toksikološkog, ekološkog i zdravstvenog rizika za potrošače, pa zato želimo potaknuti državni sustav da i tu uvede rigorozniji nadzor", ističe Pavlinić Prokurica, uz napomenu da su mlađi poljoprivrednici itekako svjesni važnosti pravilne uporabe pesticida i pridržavaju se pravila, dok stara garda i dalje zna raditi po svome, pa pretjerati s tretiranjem.

Raste tržište organske hrane

Unatoč službenim uvjeravanjima da hrana tretirana pesticidima nije štetna za zdravlje, potrošači se sve više okreću zdravijim alternativama. Zato je i tržište organske hrane sve veće. Danas vrijedi oko 30,7 milijardi eura godišnje što je 50 posto više negoli 2012. Prilika je to i domaćim poljoprivrednicima da se snažnije okrenu prema toj niši koja jamči bolje otkupne cijene.

Oko 50 posto hrane koju je ispitala Europska agencija za sigurnost hrane u 2016. sadržavalo je tragove pesticida, dok se u 3,8 posto slučajeva radilo o količinama iznad zakonske granice. Stoga je Europski parlament u veljači ove godine usvojio izvješće o boljoj provedbi Direktive o održivoj uporabi pesticida. Zastupnici traže više transparentnosti u procesu odobravanja novih sredstava, predlažu da stručnjaci pregledaju studije o karcinogenosti glifosata i odrede maksimalne razine taloga za tlo i površinske vode. Također zahtijevaju podatke o dugoročnoj toksičnosti pesticida te zabranu njihova korištenja u blizini škola, vrtića, igrališta, bolnica, rodilišta i domova za skrb.

Miro Soldić