Tri razloga zašto radno okruženje nakon koronakrize neće biti isto

27. lipnja 2020.

Foto: Pixabay

Većina poslovnih subjekata nalazi se u nekom obliku kriznog stanja, a i većina zaposlenih suočava se s izazovima povezanima s pandemijom koronavirusa. Tako u SAD-u svi oni koji mogu svoj posao odrađivati na daljinu, rade od kuće, pokazuju podaci koje je prikupio statistički portal Statista. Organizacija rada od kuće sa sobom povlači i brisanje granice između poslovnog i privatnog života, što na kraju rezultira sve većim brojem online sastanka i prekovremenih sati, a sve kako bi tvrtke što bezbolnije prebrodile teško razdoblje poslovanja.  

Dvoje istraživača Zoran Latinovic i Sharmila C. Chatterjee u svome tekstu za američki poslovni mjesečnik Fast Company primjećuju da mnogi zaposlenici pretpostavljaju da će se 'ratni uvjeti rada' završiti nakon pandemije. No, njih dvoje ipak ističu svojevrsnu zabrinutost za to da bi ova praksa i protokoli nastali u vrijeme krize mogli postati 'novo normalno'.

Naravno da tvrtke samo pokušavaju preživjeti jer se svakodnevno suočavaju s velikim izazovima i od njih se očekuje da donose teške odluke u zahtjevnim vremenima. S druge strane, prekomjerno oslanjanje na tehnologiju, navode istraživači, moglo bi na kraju imati posljedice na produktivnost, kreativnost i opće blagostanje radnika. Stoga su iznijeli tri najznačajnija razloga zašto, kad je u pitanju radno mjesto, ništa neće biti kao prije.  

on line , rad od kuće, kom Foto: Pixabay

Idealni radnik i nakon krize

Pandemija koronavirusa donijela je i živopisnu ilustraciju o 'idealnom radniku' kao osobi koja posao stavlja iznad svega ostalog, a njegova je svojevoljna predanost tvrtki neupitna. Od zaposlenika se očekuje ne samo da duže rade, već i da prisustvuju brojnim online sastancima i timskim prijavama, ali i da odmah reagiraju na e-poruke i pozive. A budući da se većina djelatnika nalazi u kući, rodila se i nova paradigma po kojoj nema izgovora da se ne bude dostupan.

Istraživači ističu kako je takav tempo rada neodrživ te kako to nije samo iscrpljujuće, već i uskraćuje djelatnicima njihovo privatno vrijeme koje bi koristili, primjerice, za vježbanje ili za provođenje vremena s voljenim osobama, pa i za spavanje. Sve to jako loše utječe na kreativnost pojedinca. Istraživači kažu kako će se koronavirus na kraju povući, ali pitanje je hoće li se to dogoditi i s očekivanjima poslodavaca od radnika, koji sada imaju nove standarde posvećenosti i dostupnosti što ih očekuju od zaposlenika.

Big Brother i na radnome mjestu

Rad  na daljinu uzrokovao je određeni nemir u redovima korporativne Amerike jer su se pojedini poslodavci zabrinuli da im djelatnici neće raditi bez nadzora. Rezultat toga sve je veća upotreba nadzornih softvera za praćenje produktivnosti zaposlenika te raznih analitičkih alata za mjerenje njihova angažmana. Kompanijama se takva razina praćenja može činiti potrebnom, ali važno je znati da nadzor uklanja i privatnost na radnome mjestu. Sve je veći rizik da će poslodavci zadržati ovu pojačanu razinu nadzora i stalnog promatranja i nakon što se koronakriza povuče.

Bez društvenih interakcija na radnome mjestu

Prije udara koronavirusa zaposlenici su provodili jako mnogo sati u uredu razgovarajući s kolegama u hodniku ili oko aparata za kavu. Zbog krize i rada od kuće djelatnici su uskraćeni za te društvene interakcije. Istraživači su postavili pitanje što će dogoditi nakon što kriza prođe, hoće li se radnici nastaviti sastajati ili će biti toliko navikli na povezivanje online da im se neće dati s time gnjaviti?

Vjerojatno će čak i onda kad ih kolege dočekaju licem u lice, odlučiti da je lakše i praktičnije nastaviti sastanak putem zaslona na ekranu. Važno je znati kako su upravo ti uredski razgovori i interakcije vitalno važni za mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika i, što je najvažnije, oni su svojevrsno ljepilo koje udružuje organizaciju.

Tehnologija je bila naš osobni i profesionalni spasitelj u ova neviđena vremena. Lockdown i karantene mnogima su teško padale, ali bez mogućnosti online komunikacije, bile bi nepodnošljive.

No i tehnologija ima tamnu stranu. Kompanije i njihovi zaposlenici moraju razmišljati i o svim ovim nedostacima te moraju spriječiti da se ogromni pozitivni učinci koje nam je omogućila upravo tehnologija - ne pretvore u opasne negativnosti.

 

P.hr/I.G.