Pandemija potaknula željeznički i pomorski prijevoz

Na početku pojave pandemije COVID-a 19 u cijelome svijetu došlo je do neočekivanih i izuzetno velikih poremećaja u lancima opskrbe. Kada je riječ o troškovima zračnog prijevoza iz Kine, oni su se u jeku pandemije višestruko povećali zbog otkazivanja putničkih letova, no situacija se već tijekom ljeta polako počela stabilizirati. Tako je s početka krize zbog brojnih otkazivanja letova aviokompanija promet preusmjeren na čarterske letove i željeznički prijevoz tereta, ponajviše iz Kine prema Europi.

Prijevoz kontejnera željeznicom između Kine i Europe uvelike se povećao u odnosu na prošlu godinu. Novi se put svile godinama manje rabi za prijevoz tereta, ali je nakon izbijanja pandemije to postala aktualna opcija u prijevozu robe s Dalekog istoka.

Pozitivna je naznaka da je u razdoblju u kojem smo iskusili lockdown i gospodarsku krizu u Hrvatskoj, dakle u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima DZS-a, zabilježen porast željezničkoga teretnog prijevoza od 5,3 posto u odnosu na lani.

Kako se gospodarska kriza uzrokovana globalnom pandemijom nastavlja, oporavak potkapacitiranih lanaca opskrbe ne nazire se. Sve više robe se u Europu i iz nje prevozi teretnim vlakovima i brodovima.

"Željeznički prijevoz tereta odlično je i pouzdano rješenje glede troškova i tranzitnog vremena. Roba iz Kine stiže do europskih centara Varšave, Dunajske Strede i Budimepešte u prosjeku od dva tjedna, a do Hrvatske za 18 do 22 dana", objašnjava Zoran Starčević, direktor Cargo-partnera, jednog od vodećih špeditera u Hrvatskoj.

U željezničkom prometu za prijevoz generalnog tereta rabe se teretni DRY kontejneri, u kojima se najviše prevoze razni strojevi ili dijelovi strojeva, elektroničke komponente, metalni i plastični proizvodi i slično.

Pomorski prijevoz najjeftiniji

Što se pomorskog prijevoza tiče, on je i dalje najpopularnija opcija prijevoza tereta jer je cjenovno najpovoljniji. Nudi širok spektar prijevoznih usluga od punih (FCL – full load container) do zbirnih kontejnera (LCL – less container load) te posebna rješenja specijalnog prijevoza prilagođenih potrebama svim korisnicima.

Starčević pojašnjava da se pomorskim putem prevozi roba široke potrošnje od elektronike, autoguma, konzervirane i smrznute hrane, igrački, posuđa, pa do autodijelova i prehrambenih proizvoda.

Jedna je od važnih značajki pomorskog prijevoza rashlađena roba koja je važna karika u lancu opskrbe hranom i važan oblik prijevoza voća, povrća, mesa, mliječnih proizvoda, ribe i ostalih prehrambenih proizvoda, a također i neprehrambenih proizvoda, poput cvijeća, lijekova i filma.

Foto: Cargo-partner

Primjerice, tako je kod uvoza banana iz Ekvadora bitno da se prevoze u kartonskim kutijama te da je za vrijeme prijevoza održavana stalna temperatura ovog voća od +13 stupnjeva, uz točno određenu razinu kisika, odnosno atmosfere unutar kontejnera kako bi se spriječio prerani proces sazrijevanja voća. Na isti se način prevoze i citrusi iz Argentine  ili naranče iz Španjolske.

Luka Rijeka jedan je od važnih ulaza u srednju Europu, ima direktne brodske linije s Dalekim istokom, a jedna od dodatnih prednosti za naše tržište jest željeznička poveznica s državama Balkana i srednje Europe. Roba koja stiže do ove naše luke na Jadranu tovari se dalje na kamione ili željeznicu prema destinaciji, s time da se željeznički prijevoznici ravnaju prema dolascima kako bi se roba ukrcala na vlak isti ili sljedeći dan po dolasku.

Prošle godine kontejnerski terminal Adriatic Gate ostvario kontejnerski promet od više od 305.000 TEU-a (kapacitet robe standardnog 20-stopnoga kontejnera). Budući da se očekuje rast, Zoran Starčević zaključuje da bi u sljedećim godinama mogao premašiti količinu od 600.000 TEU-a.