Tko su lideri hrvatske startup scene?

11. lipnja 2019.

Foto: Shutterstock

Započeti posao, osobito u Hrvatskoj u kojoj se na poduzetnike još uvijek gleda kao na špekulante, veliki je izazov. A od nule napraviti posao kojemu je tržište cijeli svijet - pravo je čudo. Ipak, uspješnih primjera za to ima, no uglavnom je riječ o provedbi ideja s prilično velikim žrtvama jer ti ljudi često još uvijek balansiraju na rubu svojeg poslovanja.

Za početak, da razjasnimo kako nije svaki početak posla - startup. Ako vam je ambicija mala i tržište lokalno, ne pokrećete startup. Prema definiciji, startup je tvrtka ili organizacija, odnosno razvojna tvrtka stvorena s namjerom da istraži repetitivne i skalabilne poslovne modele. Startup ima globalne ambicije i globalni potencijal, a da bismo ga ocijenili uspješnim, njegova vrijednost mora narasti na najmanje deset milijuna dolara.

A koji su to igrači uspjeli iz male Hrvatske napraviti posao za cijeli svijet?

Bellabeat jedan je od najambicioznijih domaćih startupa koji je rastao nevjerojatnom brzinom i primjer je onoga što se događa samo u američkoj Silicijskoj dolini, uz veliki rizik, kapital, strašno brzi rast – i veliki hype. Ovaj projekt Urške Sršen i Sandra Mura rastao je na modelu na kojem su se razvile najveće tehnološke tvrtke u svijetu, poput Facebooka ili Ubera. Jedna su od tehnoloških tvrtki koje su se na tržištu našle u pravom trenutku i pronašle investitore koji su u njih unijeli milijune. Sada je na tržištu jedna od predvodnica revolucije u tehnologiji za preventivno zdravstvo; uz softver, proizvode i hardver, pametni privjesak koji prati zdravlje korisnika. Preživjeli su i prestanak hypea, u novom su krugu investiranja i traže nove ljude za širenje poslovanja s američkog na europsko tržište.

Photomath je svjetski najraširenija aplikacija napravljena rukama hrvatskih programera. Kompliciranom matematikom putem pametnog telefona i njegove kamere projekt svakome omogućava riješiti i najsloženije zadatke, ali i pratiti  postupak rješavanja i na taj način učiti. Na svojim mobilnim telefonima ima je više od 100 milijuna korisnika i po raširenosti ovo je sigurno najbolji hrvatski startup. Temelj su njegova rada znanja i softverski resursi Microblinka, tvrtke također u vlasništu Damira Sabola, oca Photomatha. Aplikacija je među prvima u svijetu pokazala da računala mogu naučiti gledati i prepoznavati stvari. 

Još jedan iznimno zanimljiv startup - Farmeron, softver za upravljanje farmama, koji je ozbiljan igrač na američkom tržištu. Prošao je cijeli poslovni ciklus, od pokretanja, preko razvoja i skaliranja do, na kraju, akvizicije - kupio ga je od osnivača Matije Kopića američki Virtus Nutrition, tehnološki lider u nutritivnim rješenjima za stoku. Inače je Farmeron sustav podataka u oblaku za upravljanje farmama muznih krava, koji većinu prihoda ostvaruje u Sjedinjenim Američkim Državama. Bivši vlasnik tvrtke sada se bavi svojom drugom tvrtkom Gideon Brothers - koja sada ozbiljno radi na projektima umjetne inteligencije i robotizacije, a napravili su prvi domaći robot za logistiku.

Agrivi Matije Žulja još je jedan računalni projekt za selo - ovaj put za rješenje u oblaku koje poljoprivrednicima diljem svijeta pomaže u postizanju djelotvorne, profitabilne i održive poljoprivredne proizvodnje. Visoko oslanjanje na umjetnu inteligenciju jača potencijal ovog projekta, a statistike pokazuju kako više od 150 zemalja svijeta ima dodire s njihovom platformom. Povezivanjem znanja stručnjaka koje je upoznao, jer je i sam pokrenuo malu poljoprivrednu proizvodnju, napravio je posao koji je utjecao na možda najveći broj ljudi u svijetu. I dalje posluju iz Hrvatske za cijeli svijet.

Nanobit je projekt Alena Sumine i Zorana Vučinića osnovan 2008. godine, a većinu svog vremena ovaj startup posvećuje mobilnim videoigrama. Mnoge od njih igrate ili ste igrali na svom telefonu, no ne znate da su ih proizveli dizajneri, game developeri i programeri domaće tvrtke koja samo ove godine od tri igre na kojima rade očekuje prihode od 400 milijuna kuna. Na oštrome konkurentnom svjetskom tržištu pronašli su svoju nišu, pa su im ciljana publika za njihove videoigre žene između 25 i 55 godina koje govore engleski i vole ležernu zabavu. Prisutni su globalno i svake godine nastavljaju rasti.  

Uz ove startupe ima još dobrih priča. Iako mnogi kažu kako jedan od devet startupa propadne, europske statistike ipak kažu kako dobar dio tvrtki preživi i petu i sedmu, pa čak i desetu godinu postojanja. Ako imate ideju, a ona ima tržište, za koju godinu možete i vi biti među startupima o kojima se priča. 

Krešimir Sočković