Tema
Online oglašavanje u Hrvatskoj doseglo gotovo 90 milijuna eura
Rezultati IAB Croatia studije Online AdEx pokazuju da se ukupna vrijednost investicija u online oglašavanje u Hrvatskoj tijekom 2021. procjenjuje na više od pola milijarde kuna, što je gotovo 90 milijuna eura, a na temelju prikupljenih podataka prognozira se nastavak rasta od gotovo osam posto u 2022. godini. Najveći udio u 2021. godini ostvaruje display oglašavanje (statični, animirani i videoformati) s 39 posto, nakon čega s 19 posto slijedi oglašavanje na tražilicama te  oglašavanje na društvenim mrežama. Procjenjuje se da će ti kanali nastaviti dominirati i u ovoj godini. Trećina ulaganja u display oglašavanje odnosi se na videoformate, a čak polovica te vrste oglašavanja zakupljuje se programatski. U internetskom oglašavanju dominira oglašavanje na mobilnim uređajima – dok je u 2021. udio mobilnog oglašavanja u ukupnom online oglašavanju iznosio 72 posto, za 2022. predviđen je trend daljnjeg rasta i dominacije te će mobilno oglašavanje preuzeti 77 posto ukupnog online oglašavanja. Zanimljiva je činjenica da čak 80 posto korisnika konzumira videosadržaj na mobilnim uređajima, a predviđa se da će ta brojka narasti na 85 posto u 2022. Dominacija globalnih platformi U oglašavanju na društvenim mrežama vidljiva je dominacija kompanije Meta Inc: Facebook ima udio od 54 posto, Instagram drži 39 posto, dok sve ostale društvene mreže zajedno čine tek sedam posto ukupnoga društvenog oglašavanja u Hrvatskoj. Procijenjena je tendencija rasta Instagrama u 2022. godini. U videooglašavanju također dominiraju globalne platforme, gdje gotovo 60 posto ulaganja odlazi na YouTube, a dodatnih 26 posto na Facebook. Kategorija Classifieds, koja se odnosi na objave individualnih oglasa korisnika, a koja jest dio IAB standarda, nije prikazana u ovom izvješću, no obuhvaćena je istraživanjem prema kojem se vrijednost kategorije u 2021. godini procjenjuje na 15 milijuna eura. IAB-ova Online AdEx studija predstavlja globalni standard industrije i benchmark je za procjenu stanja struke. "Potreba za cjelovitim podacima te procjenom stanja na tržištu nevjerojatna je prilika za napredak cijeloga digitalnog sektora i za hrvatsko tržište, koje postaje fleksibilnije, okretnije i – ono najvažnije – razvijenije", naglasila je Dunja Ivana Ballon, direktorica IAB-a Croatia i HURA-e. Višemjesečni projekt dodatno je osnažila agencija za istraživanje tržišta Ipsos, koja je kao nepristrani partner radila na sintezi i analizi prikupljenih podataka. "Procjena stvarne vrijednosti svakoga oglašivačkog tržišta, a posebno tako sofisticiranog i podložnog stalnom tehnološkom razvoju i novim praksama kao što je online oglašavanje, golemi je izazov za svakoga. Nema istraživačke metode koja može dati precizan odgovor niti itko od stručnjaka ima dovoljnu širinu ekspertize i iskustva da samostalno može dati valjanu i kredibilnu procjenu", rekao je Matej Sever iz Ipsosa.  
Tema
Analiza otkriva: Konzum prvi po prihodima, a Lidl po dobiti
FINA-ina analiza petogodišnjeg razdoblja poduzetnika u trgovini na malo, od 2016. godine do 2020. godine, pokazala je da se broj poduzetnika relativno povećavao iz godine u godinu, osim 2020. godine kada je bilo evidentirano 248 poduzetnika manje nego prethodne 2019. godine, ali je jednako tako broj poduzetnika 2020. bio za 9,7 posto veći u odnosu na 2016. godinu. Ukupan broj zaposlenih u promatranom razdoblju porastao je za 11.058 zaposlenih ili za 12,1 posto, odnosno s 91.027 zaposlenih u 2016. godini na 102.085 zaposlenih u 2020. godini. U tih pet godina ukupni prihodi povećani su za 16,4 posto, rashodi za 15,3 posto, dok je neto dobit veća za čak 84 posto. Ukupni su prihodi u 2016. godini iznosili 87,2 milijarde kuna, a u 2020. godini 101,5 milijardi kuna. U cijelom promatranom razdoblju na razini svih poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo ostvarena je za 84 posto veća neto dobit, od 1,2 milijarde kuna u 2016. godini do 2,2 milijarde kuna u 2020. godini. Najveća dobit trgovaca bila je 2019. Najbolja godina kad je o dobiti riječ bila je 2019. godine kada je ostvareno 3,4 milijarde kuna dobiti, a gubitak razdoblja bio je najmanji u 2017. godini, 981 milijun kuna. Prosječna mjesečna neto plaća 102.085 zaposlenih kod 9.158 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo iznosila je 5.306 kuna u 2020. godini, što je za 23,7 posto više u odnosu na 2016. godinu kada je bila 4.288 kuna, ali je jednako tako i za 11,1 posto manja od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske. U promatranoj skupini poduzetnika društvo Konzum Plus iz Zagreba ostvarilo je najveće ukupne prihode u 2020. godini, u iznosu od 10 milijardi kuna. Slijede Lidl Hrvatska K.D. iz Velike Gorice s prihodom od 6,1 milijarde kuna i Spar Hrvatska iz Zagreba s pet milijardi kuna. Najveću dobit razdoblja u 2020. godini imao je Lidl u iznosu od 274,8 milijuna kuna. Prema podacima Ekonomskog instituta, u Hrvatskoj su supermarketi i hipermarketi u fazi zrelosti jer im tržišni udio već tri godine zaredom stagnira i opada, dok samoposluge imaju relativno stabilan udio. Prema broju prodajnih mjesta, u 2020. godini najviše je bilo samoposluga, i to 43 posto te malih prodavaonica 39 posto, dok je supermarketa bilo 15 posto, a hipermarketa tri posto. Potrošnja porasla 14. mjesec zaredom Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je zvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u ožujku ove godine porasla 2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine ojačala 3,6 posto. To je već 14. mjesec zaredom kako raste na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 0,3 posto. U ožujku je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,7 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 1,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Tema
Pandemija ubrzala digitalnu transformaciju u Hrvatskoj
Hrvatska konzultantska kuća Apsolon treću je godinu zaredom provela istraživanje koje mjeri stanje digitalne transformacije hrvatskoga gospodarstva. Stanje digitalizacije našega gospodarstva u 2021. godini ocijenjeno je prosječnom ocjenom 2,59 te je vidljiv blagi porast u odnosu na 2020. godinu kad je prosječna ocjena iznosila 2,52. Unatoč pozitivnom trendu, ukupna ocjena i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, a tempo rasta vrlo je spor te je jasno da postoji značajan prostor za napredak u sljedećim godinama. S druge strane, ispitanici su ponudu e-usluga za građane i pravne subjekte ocijenili prosječnom ocjenom 2,78, što je blagi porast u odnosu na godinu prije kad je prosječna ocjena iznosila 2,73. Među ključnim je rezultatima i onaj da 24,2 posto poduzeća ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, dok je godinu prije to imalo samo njih 17,7 posto. Većina ispitanika navela je da provedba digitalne transformacije nema utjecaj na ukupan broj radnih mjesta u njihovim poduzećima, dok pozitivan utjecaj provedbe digitalne transformacije na prihode očekuje gotovo polovina ispitanika. Digitalna transformacija glavni je prioritet za samo 3,7 posto ispitanika, dok je za njih 31,5 posto u top tri teme po važnosti. Nadalje, 76 posto ispitanika nema strukturirani put prema digitalizaciji, njih 62 posto izdvaja manje od 25 posto sredstava od ukupnog iznosa za edukaciju za razvoj digitalnih vještina svojih zaposlenika, a 51 posto ističe kako se za oblikovanje digitalne transformacije koristi uslugama vanjskih stručnjaka. "Unatoč blagom porastu u ocjeni stanja digitalizacije hrvatskoga gospodarstva te zavidnoj brojci od 92,3 posto poduzeća koja vide digitalnu transformaciju kao priliku za vlastiti rast i razvoj, za ostvarenje veće konkurentnosti naših poduzeća rezultati moraju biti bolji, posebno uzmemo li u obzir stanje u nama usporedivim EU zemljama i zaostajanje hrvatske na ljestvicama koje mjere digitalni napredak zemalja članica Europske unije, poput indeksa DESI. Indikativno je da tvrtke kao prepreku u provedbi digitalne transformacije navode nedostatak vremena i novca, iako im upravo taj proces može dugoročno omogućiti troškovno i vremenski efikasniji te konkurentniji rast", rekla je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona.  Otkako je Europska komisija sustavno počela pratiti digitalni napredak država članica  Indeksom digitalnoga gospodarstva i društva (DESI), Hrvatska nikad nije ostvarila iznadprosječan rezultat. Prema indeksu DESI za 2021. godinu, Hrvatska se nalazi na 19. mjestu od ukupno 27 država članica Europske unije te je ostvarila pomak za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatski digitalni indeks, koji duboko analizira digitalnu spremnost aktera na hrvatskom tržištu, daje jasniji uvid u uzroke takvog stanja te u konačnici pruža preporuke i smjernice za fokusirano i efikasno poboljšanje digitalnih kapaciteta. Poduzetnici sve bolje razumiju pojam digitalne transformacije Kao ključne rezultate koje su ostvarili provedbom digitalne transformacije ispitanici su izdvojili digitalizaciju poslovnih procesa, efikasnost, odnosno niže troškove postignute optimizacijom poslovnih procesa te uporabom novih tehnologija i trendova tržišta. Pod utjecajem COVID krize polovica ispitanih poduzeća povećala je uporabu digitalnih rješenja koja su se već prethodno primjenjivala u poslovanju, dok je trećina njih uvela i nove digitalne alate u svakodnevno poslovanje. Rezultati istraživanja pokazali su da hrvatski poduzetnici sve bolje razumiju pojam digitalne transformacije, odnosno shvaćaju da je ona opsežan proces kojem je potrebno strateški pristupiti. Ipak, na razini države potrebno je postaviti temelje hrvatske digitalne budućnosti koji će imati pozitivan i poticajan utjecaj na poslovanje poduzeća te, također, građanima omogućiti jednostavniju i efikasniju komunikaciju s državom. Pritom su ključni digitalizacija javne uprave, ulaganje u IT infrastrukturu, digitalna izobrazba u školstvu, usklađivanje zakonodavnog okvira s potrebama digitalizacije te iskorištavanje sredstava za digitalizaciju dostupnih iz EU fondova. Što se, pak, poduzeća tiče, kako bi poboljšala svoju digitalnu konkurentnost i time znatno unaprijedila svoje cjelokupno poslovanje, potrebni su im razumijevanje i prioritizacija digitalne transformacije, izrada strategije digitalne transformacije, planiranje i ulaganje u kapacitete za provedbu digitalne transformacije, prilagodba korporativne kulture te razvoj organizacije koja omogućava brzu prilagodbu promjenama.
Tema
Samo 15 posto prometa u trgovini na malo ostvareno online
Pandemija je utjecala na povećanu primjenu interneta kao kanala kupnje i pretraživanja informacija, a prema publikaciji Sektorske analize, koja donosi pregled najnovijih trendova u trgovini na malo, autora Ivana Damira Anića, pokazuje kako je tek lani oko 15 posto prometa u trgovini na malo ostvareno putem interneta, iako je nominalni rast u online trgovini iznosio 6,7 posto. Podaci DZS-a pokazuju da maloprodavači nedovoljno primjenjuju internet kao kanal prodaje. U trgovini je u 2021. godini 98 posto poduzeća imalo pristup internetu, a 76 posto njih imalo je mrežnu stranicu. Relativno je dobra opskrbljenost kućanstava računalima i internetom gdje je osobno računalo imalo 77 posto, a pristup internetu 86 posto kućanstava. Pojedinci se najčešće koriste internetom za slanje poruka, prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama, čitanje dnevnih novosti i časopisa, gledanje videosadržaja na Youtubeu te sudjelovanje na društvenim mrežama (75 posto). Robu i usluge kupovalo je putem interneta 32 posto korisnika. Najčešće se putem interneta kupovala odjeća i obuća (68 posto), filmovi i glazba (31 posto), telekomunikacijske usluge (27 posto), kozmetički proizvodi (25 posto), knjige, časopisi i novine (25 posto), potrošačka elektronika i kućanski aparati (23 posto), dostava gotovih obroka (21 posto) te softver i igre (20 posto). "Može se zaključiti da korisnici interneta vrlo učestalo pregledavaju internetske sadržaje i prikupljaju informacije o proizvodima i uslugama, ali mnogo je manji broj onih koji se odluče na internetsku kupnju", stoji u analizi. Najvažniji razlozi zbog kojih korisnici ne kupuju putem interneta jesu preferiranje kupnje u trgovini, visoki trošak dostave kupljene robe, a mnogi su zabraniti i za sigurnost plaćanja te hoće li imati jamstvo i mogućnosti reklamacije na kupljenu robu. Foto: Shutterstock Očekivanja za maloprodaju  Krene li se od pretpostavke da neće doći do prelijevanja sukoba u regiji i da će turistička sezona u Hrvatskoj biti zadovoljavajuća, ove godine prognozirani rast BDP-a trebat će nešto umanjiti na kratki rok. "Rat u Ukrajini već ima negativan utjecaj na rast cijena energenata i prehrambenih proizvoda, na inflaciju i smanjenje kupovne moći potrošača, što će umanjiti rast prometa u trgovini na malo u 2022. Ako uzmemo u obzir da će potrošači unatoč rastu cijena nastaviti kupovati benzin, energente i hranu, koji su nužni proizvodi i potražnja za njima je neelastična, može se pretpostaviti da će se uz postojeće plaće smanjiti izdaci za neprehrambene proizvode", kaže se u Sektorskoj analizi. Sve to, stoji dalje, moglo bi negativnije utjecati na trgovinu neprehrambenih proizvoda, a intenzitet utjecaja ovisit će o daljnjem razvoju situacije. "U idućem razdoblju trgovina na malo trebala bi se prilagoditi novonastaloj situaciji i svoj daljnji razvoj temeljiti na inovacijama u digitalnoj trgovini i održivom poslovanju", stoji u analizi. U vrijeme katastrofa potrošači više nego ikada preispituju poslovanje maloprodavača i lojalni su onim trgovcima koji se ponašaju kao 'odgovorni građani' i ne slijede samo cilj ostvarenja profita. U analizi također stoji kako maloprodavači ne bi smjeli zanemariti mogućnost prodaje putem mobilnih uređaja, koja je u Hrvatskoj još uvijek skromna. "Međutim, mobilna trgovina i s njome povezano mobilno oglašavanje imaju veliki potencijal. Kako bi prodavači povećali prodaju putem mobilnih uređaja, trebali bi ulagati u stvaranje doživljaja kupnje i učiniti mobilnu kupnju zanimljivijom, poticati na mobilnim stranicama personaliziranu i interaktivnu komunikaciju te se u stvaranju oglasa usmjeriti na inovativne kupce", kaže se u analizi te se dodaje kako zaštita privatnosti mora biti transparentna i jasna jer to snažno utječe na povjerenje i kupnju. "Kako će rasti e-trgovina, fizičke trgovine trebale bi se restrukturirati i više eksperimentirati s novim digitalnim tehnologijama i inovacijama. U tome e-trgovina i mobilna trgovina imaju potencijal za daljnji razvoj u Hrvatskoj", kaže se u analizi. Tehnologija 5G omogućuje veću brzinu protoka podataka i bežičnu povezanost uređaja, a budućnost su i trgovine bez blagajni, dok tehnologije kao AR (proširena stvarnost) i VR (virtualna stvarnost) omogućuju, na primjer, isprobavanje odjeće bez odijevanja.   
Tema
Top 10 hrvatskih izdavača po prihodima i dobiti
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti u 2020. godini bilo je 666 poduzetnika s 4.187 zaposlenih, što je 0,1 posto više zaposlenih u odnosu na 2019. godinu. U analizi koju je objavila FINA navedena skupina poduzetnika u 2020. godini ostvarila je ukupne prihode od 2,2 milijarde kuna, ukupne rashode od 2,1 milijardu kuna te neto dobit u iznosu od 75 milijuna kuna. U odnosu na 2019. godinu ukupni prihodi ipak su smanjeni za 9,4 posto, ali jednako su tako smanjeni i ukupni rashodi za 8,5 posto, manja je i neto dobit za 27 posto, dok je dobit razdoblja povećana za 2,1 posto, a gubitak razdoblja za čak 90,2 posto. Najviše poduzetnika čija je pretežna djelatnost izdavanje knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti u 2020. godini imalo je sjedište u Zagrebu, njih 411 ili 61,7 posto, a po njihovoj brojnosti slijede Zagrebačka s 43 izdavača ili 6,5 posto, Primorsko-goranska s 42 ili 6,3 posto i Splitsko-dalmatinska županija s 40 ili 6,0 posto, dok je najmanje izdavača bilo u Ličko-senjskoj županiji, i to samo jedan. Prosječna mjesečna neto plaća obračunana zaposlenima u promatranoj skupini djelatnosti iznosila je 6.728 kuna u 2020. godini, što je 0,8 posto više u odnosu na 2019. godinu te 12,7 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske. Foto: Pixabay FINA u svojoj analizi ističe kako je unutar skupine djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti pet razreda djelatnosti, a najviše je onih koji se bave izdavanjem knjiga, i to ukupno 348 poduzetnika koji su imali 1.361 zaposlenoga, a najmanje u djelatnosti izdavanja imenika i popisa korisničkih adresa, gdje je poslovalo samo dvoje poduzetnika koji su imali troje zaposlenih. Kad je riječ o izdavačima časopisa i periodičnih publikacija, tu je bilo registrirano 147 poduzetnika s 1.204 zaposlenih te 35,7 milijuna kuna neto dobiti, a u ostalim izdavačkim djelatnostima registrirano je 95 poduzetnika sa 629 zaposlenih te ostvarenih sedam milijuna kuna neto dobiti. Najveću neto dobit, u iznosu od 55,5 milijuna kuna, ostvarili su poduzetnici koji se bave izdavanjem knjiga. Najveće ukupne prihode u 2020. godini, u razredu djelatnosti izdavanja knjiga iskazala je Školska knjiga iz Zagreba, u iznosu od 244,6 milijuna kuna. Društvo je imalo 309 zaposlenih i ostvarilo je 15,8 milijuna kuna neto dobiti. Top 10 izdavača  U djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti najveće ukupne prihode u 2020. godini ostvarilo je društvo Hanza Media iz Zagreba, u iznosu od 297,8 milijuna kuna, sa 739 zaposlenih te ostvarenom dobiti razdoblja u iznosu od 29,2 milijuna kuna. Slijede Narodne novine iz Zagreba s ostvarenih 263,2 milijuna kuna ukupnih prihoda i 438 zaposlenih te Školska Knjiga iz Zagreba s ostvarenih 244,6 milijuna kuna ukupnih prihoda i 309 zaposlenih. Izvoz poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga, periodičnih publikacija i ostalim izdavačkim djelatnostima iznosio je 104,7 milijuna kuna u 2020. godini, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje od 28,5 posto. Uvoz je u 2020. godini manji za 33 posto i iznosio je 85,9 milijuna kuna. Iako su smanjeni i izvoz i uvoz, ostvaren je pozitivan trgovinski saldo od 18,8 milijuna kuna, što je povećanje za 3,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. U promatranom razdoblju od pet godina, od 2016. do 2020., u ovoj djelatnosti broj zaposlenih smanjen je za 2,5 posto, ukupni prihodi manji su za 10,1 posto, dok su prosječne mjesečne neto plaće porasle za 6,6 posto. Značajan je porast investicija u novu dugotrajnu imovinu od 187,5 posto. Analiza poslovanja poduzetnika u proteklih pet godina pokazala je da su najveće ukupne prihode ostvarili u 2019. godini, i to 876 milijuna kuna. U toj je godini kod poduzetnika u djelatnosti izdavanja knjiga bilo najviše zaposlenih (1.422), dok je najveća neto dobit ostvarena u 2018. godini, više od 70 milijuna kuna. Broj je poduzetnika oscilirao, od najmanjeg 2016. godine kada ih je bilo 322, do najvećeg broja 2020. godine 348. Prosječna mjesečna neto plaća obračunana zaposlenima kretala se između najniže u 2016. godini od 5.243 kune i najviše u 2020. godini od 6.463 kune. Udio prihoda od subvencija u ukupnim prihodima bio je najveći 2020. godine i iznosio je 1,5 posto, dok se udio u ostalim promatranim godinama kretao od 1,0 do 1,2 posto.
Tema
Bloomberg Adria uskoro počinje s radom: "Nikad nije bilo bolje vrijeme za nišni medij"
Regionalna multiplatformska medijska mreža Bloomberg Adria, koja će djelovati kao dio globalnog brenda Bloomberg, uskoro počinje s radom na području jugoistočne Europe. Uz TV program istodobno se pokreće digitalna platforma na pet jezika u pet država – više od 120 novinara, financijskih stručnjaka i analitičara stvarat će sadržaj namijenjen ponajprije poslovnoj zajednici. Tim povodom razgovarali smo sa Samom Ošinom, glavnim operativnim direktorom Bloomberg Adrije. Bloomberg Adria predstavljena je kao prva multimedijska poslovna platforma u regiji. Kakve ćete sadržaje proizvoditi i plasirati? Poslovne analize industrija i kompanija, uvid u trendove, širi i dublji pogled u poslovna zbivanja glavni su fokus pri kreiranju sadržaja Bloomberg Adrije. Ukratko nas zanima i kontekst, ali i uzrok i posljedica. Uz kombinaciju preuzetoga globalnoga Bloombergova sadržaja naši će novinari, analitičari i financijski stručnjaci u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Skopju i Sarajevu proizvoditi originalni sadržaj i analizirati gospodarstvo i regionalni biznis. Hoće li, kao što je to slučaj na globalnoj razini, u fokusu BBA-e biti financijski podaci i analize? Naši sadržaji, po svim standardima i metodologiji Bloomberga, bit će kombinacija produbljenih analiza i poslovnih događaja u regiji, s ciljem doprinosa razumijevanja šire globalne, a prije svega regionalne poslovne i financijske priče. BBA-ina je dodana vrijednost i pristup Terminalu, najvećoj poslovnoj bazi podataka na svijetu koja ima uvid u krvnu sliku svih gospodarstava svijeta, a samim time i odličnu prediktivnu podlogu. Tko će proizvoditi sadržaj? Više od 120 novinara, financijskih stručnjaka i analitičara će, uz preuzeti globalni, kreirati vlastiti sadržaj Bloomberg Adrije po zemljama, ali uz regionalni rakurs. Kada Bloomberg Adria počinje s radom i u kojim će zemljama biti emitiran TV program? Pripreme su u punom jeku, uskoro ćemo najaviti točan datum, u svakom slučaju počinjemo u ovom kvartalu. Uz TV program istodobno kreće digitalna platforma na pet jezika u pet država – Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji. Foto: BBA Na koju publiku ciljate? Bloomberg Adria prije svega je servis za poslovnu zajednicu. Ciljamo na menadžere i vlasnike, ali i sve one koje traže dublje i šire analize poslovnih događaja u regiji i na globalnoj razini. S druge strane, naša su ciljna publika i studenti poslovnih i drugih sveučilišta koje želimo informirati i dati im uvid u kretanja na tržištu, na kojem će vrlo brzo postati aktivni igrači. Tko vam je konkurencija? Koje su vaše glavne prednosti i kvalitete, ono što će vas razlikovati od postojećih poslovnih medija u regiji? U regiji je nekoliko kvalitetnih poslovnih medija, ali su fokusirani na svoje države i time na kreiranje sadržaja koji su ograničeni na pojedinačni gospodarski ekosustav. Mi nudimo regionalni rakurs. Gledamo stvari šire, radimo regionalnu priču s velikim uredničkim timom, koji se nalazi u pet glavnih gradova. A važan su dio uredničkog tima i naši analitičari. Na taj način donosimo dubinu i širinu, koje za sada nedostaju regiji. A s druge strane, imamo cjelovitu podršku od Bloomberga, što znači da donosimo globalni pogled na svijet koji jednako tako nedostaje regiji. Kako ocjenjujete medijsku scenu u regiji? Tektonske promjene i disrupcija potresaju sve industrije, pa tako i medijsku. Traže se nova rješenja i novi poslovni modeli. Ako mene pitate, a to je potvrdilo i naše veliko regionalno istraživanje, nikad nije bilo bolje vrijeme za nišni medij. Konzumenti medija gladni su kvalitetnog sadržaja, koji su voljni i platiti. Imate bogato menadžersko iskustvo. Što Vas je potaknulo na to da se priključite projektu? Cijeli projekt ima tri stvari koje tražim u poslu. A to su međunarodnost, ono 'nešto novo' i, prije svega, pravu priliku i izazov. Ali, posve iskreno – na kraju je presudila pozitivna energija koju pušta Bloomberg Adria, gdje nema sitnih vijesti, nego stvaramo pravu regionalnu priču koja će donijeti dodanu vrijednost cijeloj regiji. Što je za Vas najveći izazov u ovom projektu? Spajanje i koordinacija svih timova od New Yorka do Londona, preko naših pet glavnih gradova, veliki je izazov. Ali uz pozitivnu energiju koju stvara ovaj projekt vjerujem da to neće biti problem. Je li bilo teško pronaći kvalitetne kadrove koji su u stanju realizirati tako ambiciozan projekt? U startu smo to vidjeli kao drugi najveći izazov ovog projekta, ali nas je demantirao dosadašnji uspješni onboarding talentiranih pojedinaca iz različitih sredina. Kombinacijom financijskih stručnjaka i novinara koji od prvog dana pohađaju naše edukacijske programe odgovorili smo na izazov deficita ekonomski potkovanih novinara u regiji. Imamo visoke kriterije, želimo da naši ljudi razgovaraju al pari s biznis-zajednicom regije. Uz proizvodnju medijskog sadržaja, želite organizirati i poslovna događanja u regiji. Što će ona ponuditi poslovnoj zajednici? Naša poslovna događanja imaju zadaću okupljati, informirati, povezivati i inspirirati regionalne biznis-lidere. BBA-in moto je i u zadanim formatima napraviti razliku. Želimo da svatko s Bloomberg Adria eventa ponese osjećaj nove vrijednosti i zadovoljstva.