Tehnologija
Ulaganja u klimatske tehnologije porasle 50 puta u proteklih 8 godina
Kao klasa imovine u nastajanju na globalnoj razini, klimatske tehnologije pokazuju snažan rast, ali srednja i istočna Europa (SIE) privukla je tek manje od jedan posto globalnih ulaganja. Novo izvješće PwC-a, u partnerstvu s Wolves Summitom, predstavlja revolucionarnu analizu statusa ulaganja u klimatske tehnologije u 27 zemalja diljem regije SIE. Izvješće pokazuje da su ulaganja u klimatske tehnologije u SIE porasla s 10,6 milijuna dolara u 2013. godini na 398 milijuna dolara u 2020. godini, te na više od 502 milijuna dolara samo u prvoj polovici 2021. godine. Iako je u razdoblju od 2013. do prve polovice 2021. godine više od 1,76 milijardi dolara uloženo u klimatske tehnologije u SIE, u izvješću se navodi da su ulaganja više koncentrirana na određenim područjima i da postoje daljnje mogućnosti za rast i diverzifikaciju u regiji. "U srednjoj i istočnoj Europi, ciljevi održivosti postali su ujedno i sigurnosni ciljevi. Još smo motiviraniji da postignemo ciljeve postavljene Europskim zelenim planom: smanjenje emisije CO2 za najmanje 55 posto do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Obveze postizanja nulte stope neto emisija stakleničkih plinova te potreba za energetskom neovisnošću i sigurnošću neće se moći zadovoljiti na temelju uobičajenog poslovanja. Jedan od najuzbudljivijih načina kako ostvariti napredak je povećanje utjecaja rješenja koja nude klimatske tehnologije – i spajanje financijskih sredstava investitora s poduzetnicima na području klimatskih tehnologija,” rekla je Agnieszka Gajewska, voditeljica usluga na području ESG-a u PwC SIE. Dinamika ulaganja u klimatske tehnologije u SIE Studija otkriva da ulaganja u klimatske tehnologije pokazuju stabilan rast s obzirom na to da je u razdoblju od 2013. do prve polovice 2021. godine uloženo više od 1,76 milijardi dolara. Ovaj rast je uglavnom rezultat većeg broja mega transakcija (transakcija u vrijednosti većoj od 100 milijuna dolara) u sektorima kao što su mobilnost, prijevoz i industrija, te proizvodnja i upravljanje resursima. Regija SIE kao cjelina doprinosi samo oko 3,73 posto ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova. Istodobno, udio regije u ukupnim globalnim ulaganjima u klimatske tehnologije iznosi samo 0,79 posto. Budući da mnoge zemlje u SIE pokazuju pozitivan gospodarski rast, ključno je osigurati više financijskih sredstava kako bi se u regiji povećala uporaba dekarbonizacijske tehnologije. Udio globalnih emisija i poduzetničkih ulaganja u klimatsku tehnologiju po sektorima Usporedba klimatskih utjecaja s klimatskim investicijama u SIE Ulaganja u klimatske tehnologije u srednjoj i istočnoj Europi više su koncentrirana u sektoru mobilnosti i prijevoza (59,8 posto) te u startupovima sa sjedištem u Estoniji i Litvi (74,8 posto) te u Hrvatskoj. Tallinn (Estonija), Vilnius (Litva) i Sveta Nedelja (Hrvatska) tri su najaktivnija središta ulaganja u klimatske tehnologije. "Kako je i istraživanje pokazalo, po investicijama prednjačimo među zemljama jugoistočne Europe, s najzapaženijom hrvatskom investicijom u klimatske tehnologije upravo u Svetoj Nedelji. Međutim rezultati istraživanja također pokazuju da postoji još puno prostora za razvoj i ulaganje u klimatske tehnologije", rekla je Amorella Horvat Topić, menadžerica za usluge na području ESG-a u PwC-u Hrvatska. Prije svega, u razdoblju između 2013. godine i prve polovice 2021. godine startupovi u SIE u sektoru prehrane, poljoprivrede i uporabe zemljišta prikupila su samo 2,26 posto ukupnih sredstava, a ona u sektoru energetike samo 1,29 posto. Unatoč tome što Poljska ima najveće gospodarstvo u regiji i strateško je središte za neke sektore, startupovi u Poljskoj prikupili su samo 4,65 posto ukupnih sredstava za ulaganja u klimatske tehnologije u SIE.    
Tema
Vrijednost prodanih nekretnina lani skočila za čak 50,1 posto
Na tržištu nekretnina u 2021. godini ostvareno je 133.997 kupoprodaja, što je u odnosu na 2020. godinu rast od 30 posto, pri čemu je ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila 60,1 milijardu kuna, što je skok za visokih 50,1 posto, istaknuto je na stručnom skupu "Tržište nekretnina Republike Hrvatske". Konferenciju su u Hrvatskom institutu za povijest organizirali Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta Zagreb, a prema podacima iz predstavljene publikacije "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2021. godini", vrijednost prodanih nekretnina od 60,1 milijardu kuna predstavlja 14 posto lanjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu su lani najznačajniji udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja zabilježili stanovi, 38,6 posto, slijede građevinska zemljišta s udjelom od 22,7 posto te obiteljske kuće, s 21,1 posto. Najveći broj kupoprodaja na tržištu nekretnina lani se pak odnosilo na poljoprivredna zemljišta, 43.846, što čini 32,7 posto od ukupnog broja. Slijede kupoprodaje stanova/apartmana, kojih je realizirano 29.605, zatim građevinskog zemljišta, 23.633 te obiteljskih kuća, 16.976. Usporedbe radi, u 2020. godini ostvaren je međugodišnji pad broja kupoprodajnih transakcija za 7,7 posto, dok je u 2019. ostvaren rast na godišnjoj razini od 6,5 posto. Analizu je predstavila Ivana Rašić, jedna od njezinih autorica, apostrofiravši visoku koncentraciju kupoprodaje nekretnina u Zagrebu i obalnim županijama. "Možemo zaključiti da je to najviše povezano s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te generiranom potražnjom vezanom za turizam", izjavila je Rašić. Foto: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine  Po broju ostvarenih kupoprodajnih transakcija prednjači Grad Zagreb Tako, prema broju lani ostvarenih kupoprodajnih transakcija, njih 14.764, izdvaja se Grad Zagreb, slijede ga urbana središta u priobalju - Zadar s 2.429 kupoprodaja, Split s 2.114 i Rijeka s 1.994 kupoprodaje, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje izdvaja Osijek s 1.874 kupoprodaje. Pritom, većina kupoprodaja se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana. Da se nekretninama intenzivnije trguje u manjem broju lokalnih jedinica, istaknuto je u publikaciji, svjedoči i podatak da se lani 50 posto svih kupoprodaja, bez Grada Zagreba, odvijalo u 21 posto gradova i općina. Tako, razlike između jedinica lokalne samouprave, uzimajući u obzir vrstu nekretnine kojom se najčešće trguje, odraz su razlika u stupnju razvijenosti i strukturi lokalnog gospodarstva. Kupoprodaje stanova/apartmana učestalije su u urbanim središtima poput Zagreba, Splita, Rijeke i Pule, a sve češće i u mjestima u blizini većih središta, kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji. Najviša medijalna cijena u Dubrovniku Najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po kvadratnom metru bilježi Dubrovnik, 18.610 kuna, slijede Rovinj sa 17.045 kuna, Split sa 16.682 kune i Opatija s 15.390 kuna. Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 52 jedinice lokalne samouprave, te se tu, s iznimkom Grada Zagreba (12.032 kune) i Velike Gorice (11.133 kune), isključivo radi o priobalnim i otočnim gradovima i općinama. Nadalje, od 83 jedinice lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5.001 i 10.000 kuna po kvadratnom metru, njih 45 se nalazi u priobalju i na otocima, a preostalih 38 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje. Medijalne cijene stanova/apartmana do 5.000 kuna po kvadratnom metru obilježavaju ruralne predjele i većinu jedinica lokalne samouprave smještenih u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, njih 24, pokazala je analiza koju je za resorno ministarstvo izradio zagrebački Ekonomski institut. Obiteljske kuće i zemljišta skuplja u obalnim županijama Kada govorimo o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija, a s najvišim medijalnim cijenama izdvajaju se Vrsar (14.709 kuna po m2), Vis (12.503 kune) i Tisno (11.124 kune). S druge strane, medijalne cijene obiteljskih kuća od 1.000 kuna po metru kvadratnom i manje zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave, njih 217, od kojih je većina smještena u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje.  "Primjerice, za jedan metar kvadratni obiteljske kuće u Šibensko-kninskoj županiji moglo se kupiti čak 19 metara kvadratnih u Zagrebačkoj županiji", zanimljivost je izdvojena u publikaciji. Medijalnu cijenu građevinskih zemljišta iznad 1.000 kuna po metru kvadratnom zabilježilo je deset lokalnih jedinica - Bol (2.048 kuna), Split (1.293 kune), Dubrovnik (1.282 kune), Postira (1.166 kuna), Makarska (1.139 kuna), Tučepi (1.124 kune), Baška Voda (1.109 kuna), Dubrovačko Primorje (1.107 kuna), Podstrana (1.050 kuna) i Vrsar (1.036 kuna). Cijene po metru kvadratnom od 100 i manje kuna uglavnom se postižu u ruralnim predjelima te u središnjoj, sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj, dok su medijalne cijene građevinskog zemljišta manje od 10 kuna zabilježene u 22 lokalne jedinice, od kojih se najveći broj nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji - Lekenik, Glina, Topusko, Lipovljani, Jasenovac, Martinska Ves, Sunja, te u Požeško-slavonskoj županiji - Lipik, Velika, Pakrac i Jakšić.  U jadranskim jedinicama lokalne samouprave lani je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište, a medijalnu cijenu veću od 200 kuna po metru kvadratnom zabilježili su Dugi Rat, 270,3 kune, te Okrug, 249,9 kuna. U 11 jadranskih jedinica lokalne samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 200 kuna, u 32 jadranske jedinice između 51 i 100 kuna, dok je u preostalih 448 jedinica medijalna cijena prodanih poljoprivrednih zemljišta po metru kvadratnom iznosila 50 kuna i manje, navedeno je u analizi. Nadalje, priobalne jedinice bilježe i najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora po metru kvadratnom, a prednjači Biograd na Moru (22.124 kune), a slijede ga Rovinj (13.531 kuna) i Dubrovnik (13.321 kuna). Grad Zagreb s medijalnom cijenom od 8.180 kuna bilježi značajno nižu prosječnu vrijednost poslovnih prostora u odnosu na značajan dio većih priobalnih gradova, napomenuto je. U priobalju najmanja priuštivost stana Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana u priobalnom dijelu zemlje. Tako, vrijednost "indeksa priuštivosti" veća od 30 posto, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježe četirigrada - Dubrovnik, Baška Voda, Hvar i Rovinj.  S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je "indeks priuštivosti" iznosio 2,1. Tek na 76. mjestu nalazi se Zagreb s vrijednošću indeksa 15,6, a u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,4 kvadratna metra stana. Kada je riječ o najmu, očekivano, lani su prevladavali ugovori o najmu stana ili apartmana, a najviša prosječna mjesečna cijena njihovog najma po metru kvadratnom je zabilježena u Zagrebu, 58,29 kuna.  Učinci potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji Analiza je obuhvatila i učinke potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji na tamošnje najpogođenije jedinice, a općeniti je zaključak da se aktivnost na tržištu stanova i apartmana mjerena brojem transakcija nakon potresa smanjila, a istovremeno su porasle medijalne cijene u dva veća urbana središta, Sisku i Petrinji. Kada je riječ o tržištu obiteljskih kuća, broj kupoprodaja nakon potresa se povećao, dok su se istovremeno smanjile medijalne cijene, posebice u Petrinji, gdje je bio epicentar potresa.  Kratkoročni najam stanova izrazito potiče rast cijena Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir je napomenuo da je ovo peta po redu objavljena publikacija o tržištu nekretnina u Hrvatskoj, publikacije prvenstveno služe povećanju transparentnosti na samom tržištu, a posebice su važne zbog struke, odnosno kojih koji se bave prometom nekretnina. Istaknuo je da je očito da cijene nekretnina, posebice stanova, kontinuirano rastu, pri čemu se ne može znati do kada će taj ciklus trajati. Između ostalog, osvrnuo se i na kratkoročni najam stanova, istaknuvši kako on izrazito negativno djeluje na rast cijena stanova, to jest potiče ga. Tako su neki gradovi u Njemačkoj potpuno zabranili takav vid iznajmljivanja, dok je primjerice Barcelona odredila maksimalan broj stanova koji u jednom trenutku mogu biti u kratkoročnom najmu.   
Tema
Radnici lani koštali poduzetnike 8,8 posto više nego 2020.
U povodu protekloga Svjetskog dana dostojanstvenog rada FINA je analizirala rezultate troškova osoblja i troškova rada kod poduzetnika u Hrvatskoj u 2021. godini. U 2021. godini 144.259 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, zapošljavalo je 964.742 zaposlenika za koje su iskazali troškove osoblja u iznosu od 113,4 milijarde kuna, što je 8,8 posto više u odnosu na 2020. godinu. Udio troškova osoblja u poslovnim rashodima iznosio je 13,9 posto, a u ukupnim rashodima 13,6 posto. Prema iskazanim troškovima za neto plaće i nadnice, zaposlenima kod poduzetnika obračunana je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 6.350 kuna, što je nominalno 6,1 posto više nego 2020. godine, pokazuje analiza FINA-e. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom na teret poslodavca u 2021. godini iznosila je 8.548 kuna (bruto I), a prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom na teret radnika iznosila je 9.791 kunu (bruto II). Najveći udio u ukupnim troškovima osoblja očekivano pripada troškovima neto plaća i nadnica (64,9 posto), troškovi poreza i doprinosa iz plaća čine 22,4 posto ukupnih troškova osoblja, a najmanji udio imaju doprinosi na plaće (12,7 posto). Troškove osoblja čine: neto plaće i nadnice, troškovi poreza i doprinosa iz plaća te doprinosi na plaće. Troškovi poreza i doprinosa iz plaća uključuju: doprinose za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 posto, porez i prirez, a doprinos na plaće odnosi se na obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 posto. Foto: FINA Najveći udio u ukupnim troškovima osoblja očekivano pripada troškovima neto plaća i nadnica (64,9 posto), troškovi poreza i doprinosa iz plaća čine 22,4 posto ukupnih troškova osoblja, a najmanji udio imaju doprinosi na plaće (12,7 posto). Uz troškove osoblja koji se odnose na redovna primanja zaposlenika, troškove rada čine: izdaci za bruto autorske honorare i ugovore o djelu samo za fizičke osobe koje nemaju registriranu djelatnost; izdaci za rad ostvaren putem studentskih i učeničkih servisa; troškovi agencijskih radnika i naknade članovima uprave te nadoknade troškova, darovi i potpore zaposlenicima i primici u naravi. Od ukupno 16,5 milijardi kuna troškova koje poslodavci izdvajaju za zaposlenike, najveći udio (80,4 posto) odnosi se na naknade troškova, darove i potpore zaposlenicima i primitke u naravi koji su u 2021. godini, u odnosu na 2020., povećani za 20,1 posto i iznosili su 13,3 milijarde kuna. Od toga, na otpremnine se odnosi 667,3 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 11,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza FINA-e.  
Tema
Prijelaz na električna vozila u Hrvatskoj je spor, masovno se uvoze dizelaši
Prijelaz na električna vozila u Hrvatskoj će, kako se čini, pričekati jer, pored njihove skupoće, kasnimo s infrastrukturnom za punjenje, pa će građani, barem kako sada stoje stvari, i dalje kupovati polovne benzince, a pogotovo dizelaše kojih je lani uvezeno više od 53.000, 40.000 više nego benzinaca.   Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da će tranzicija prema potpuno električnim vozilima u Hrvatskoj biti "mnogo sporija nego što je to bilo planirano".   Predviđa da do 2030. godine udio električnih vozila u Hrvatskoj neće prijeći 20 posto.   Podsjeća da je ove godine Europski parlament, nakon zahtjevnih pregovora, rekao 'ne' motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine.   "Zapadne zemlje pripremaju se za tu transformaciju, a mi debelo kasnimo. Ne ulazeći u autonomiju električnih automobila, kod nas je još uvijek slaba infrastruktura za ta vozila. Intencija je da se ona pune noću, kada struje ima više, no gdje sada, primjerice u Novom Zagrebu, imate infrastrukturu koja bi zadovoljila veće potrebe?", pita Marušić.   Kako je rekao, Hrvatska nema strategiju u tom području.   "Sada je udio električnih vozila u ukupnom broju vozila relativno malen, a kada dođe do četiri-pet posto, raspast ćemo se jer nemamo infrastrukturu", smatra Marušić.   Ističe kako su dizelski motori postigli optimum, no i kako država na sve moguće načine radi na tome da se uspori prodaja dizelaša.   "Šta ćemo voziti na struju koje nemamo, koja je skupa i koju nerijetko uvozimo iz zemalja koje je proizvode iz ugljena?", pita se Marušić ponovivši da je Hrvatskoj hitno potrebna infrastrukturna i energetska transformacija.   Tvrdi da nema egzaktnog dokaza da su električna vozila čišća od dizelaša ili benzinaca. Spominje njemački autoklub ADAC, koji je, kaže, dokazao da su ukupne emisije dizelskih automobila srednje klase (proizvodnja i recikliranje automobila, plus proizvodnja dizelskog goriva, plus potrošnja u vožnji) 20 posto manje nego kod električnih (proizvodnja i recikliranje auta plus realna proizvodnja i distribucija struje).   Masovno se uvoze dizelaši   Davnog 18. ožujka 2008. godine dizelsko gorivo u Hrvatskoj postaje prvi put skuplje od benzinskog. Do tada su se masovno kupovali dizelaši jer manje troše i imaju izdržljivije motore. Stalne cjenovne promjene goriva ni danas, međutim, nisu pokolebale građane da streme dizelskim pogonima.   Deset godina kasnije, dakle 2018., u Hrvatskoj je bilo registrirano 1,6 milijuna osobnih vozila, od toga 51 posto benzinaca i 49 posto dizelaša. Prodaja električnih vozila i tada je, kao i danas, bila u povojima. Te godine do prvog dana listopada u Hrvatsku je uvezeno, odnosno uneseno 58.500 rabljenih osobnih vozila, od kojih su 87 posto bili na dizelski pogon.    Ljudi masovno uvoze dizelaše, ali ih posljednjih godina zbog sve većih nameta, sve manje kupuju nove. Tako je 2017. udio prodanih dizelaša pri prodaji novih osobnih vozila iznosio 54,8 posto, godinu poslije 42,7 posto, a 2019. godine 35,1 posto. Godine 2020. taj je postotak iznosio tek 34,8 posto.   Prošle godine novih vozila na benzinski pogon prodano je 24.100 ili 53,2 posto, dizelaša 10.751, odnosno 23,7 posto, hibrida 7.068 ili 15,6 posto. Električni auto kupilo je 1.373 hrvatskih građana ili tri posto, a vozila na plinski pogon 1.997 odnosno 4,4 posto.     Ipak, iako puževim korakom, raste kupnja automobila na struju pa su lani registrirana 1.373 takva vozila, godinu prije tek 539. Naravno, većina električnih automobila kupljena je uz državne potpore do 70.000 kuna po automobilu.   U prvih devet mjeseci 2022. najviše su se tražila nova vozila na benzinski pogon - njih je prodano 18.999 ili 53,3 posto od ukupne prodaje, a slijede hibridi s prodajom 7.166 vozila odnosno 20,1 posto. Dizelaši su na trećem mjestu jer je vozila na dizelski pogon prodano 6.956 ili 19,5 posto, dok je auto na plin kupio 1.551 kupac, odnosno 4,4 posto. Na kraju, potpuno električnih vozila za devet mjeseci prodano je 970 što je 2,7 posto od ukupne prodaje.    Izumiru li dizelaši i benzinci?   Možda u najrazvijenijim europskim, odnosno svjetskim državama, ali kod nas još uvijek ne.    U Hrvatskoj je u lipnju 2021. godine cijena dizela porasla za 13 posto u odnosu na lipanj 2020., dok je prosječna starost uvezenoga osobnog vozila iznosila 6,85 godina. Svi znamo što se poslije toga događalo s cijenama goriva i totalnim poremećajem tržišta.    Mnoge zapadne zemlje uvode visoke poreze na zagađivače i ograničavaju im pristup u gradske centre. Dosta takvih vozila završi i kod nas. Nažalost, u međuvremenu se dogodila i korona i napad Rusije na Ukrajinu, pa su i i cijene polovnih vozila podivljale.   U prosincu 2021. je, primjerice, u EU registrirano 176.100 električnih automobila, dok je u istom mjesecu bilo 161.000 automobila s dizelskim motorom. Znači, ni bogatiji ne odustaju od provjerenih pogona.   U 2022. se u EU očekuje ukupno oko 1,54 milijuna novih električnih automobila, odnosno 350.000 više nego u 2021., no to će u velikoj mjeri ovisiti i o dinamici opskrbe poluvodičima.   Udjel električnih vozila u državama EU-a trebao bi ove godine biti oko 12,6 posto.    Voditelj Pododjela za tehnički pregled Centra za vozila Hrvatske Luka Dorić istaknuo je za HINA-u kako je u 2022. godini,  do 1. listopada, u našu zemlju uvezeno i registrirano ukupno 10.291 osobno vozilo s pogonom na benzin i 33.851 vozilo s pogonom na dizelsko gorivo.   Uvezeno je, navodi Dorić, i 369 hibridnih vozila s vanjskim punjenjem, 1.090 hibridnih vozila bez vanjskog punjenja i 384 vozila s potpuno električnim pogonom.   U cijeloj 2021. godini, navodi stručnjak iz Centra za vozila Hrvatske, uvezeno je i registrirano 11.435 vozila s pogonom na benzin te 53.038 vozila s pogonom na dizelsko gorivo. Jednako tako, uvezeno je i registrirano 190 hibridnih vozila s vanjskim punjenjem, 727 hibridnih vozila bez vanjskog punjenja te 403 vozila s potpuno električnim pogonom.   Na pitanje koliko će još godina trajati pomama Hrvata za dizelašima, istaknuo je kako se to ne može prognozirati s obzirom na aktualna događanja.    "S obzirom na velike promjene na tržištu, naročito kod cijena goriva, nismo u mogućnosti prognozirati kakvi će biti trendovi kod uvoza vozila u budućnosti", kaže Dorić.     
Tema
Zagrebački turizam predvodnik cjelogodišnjih i održivih trendova
Zagrebački turizam ostvaruje dobre rezultate, investira se u hotele i drugu ponudu, a predvodnik je i turističkih trendova u Hrvatskoj, posebice cjelogodišnjeg, održivog i inovativnog turizma, kaže u razgovoru za HINA-u direktorica Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) Martina Bienenfeld. "TZGZ već djeluje u skladu sa strateškim ciljevima koje je Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) definiralo u budućoj Strategiji razvoja održivog turizma RH do 2030. To su cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam te turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan, inovativan i otporan", kaže Bienenfeld. Podsjeća da se u promociji Zagreba od 2019. naglašava zeleno i održivo, uz praćenje odrednica strateškog dokumenta Europske komisije, Europskoga zelenog plana (Green Deal 2019). Kaže i da Zagreb cijele godine bilježi sjajne turističke rezultate i ne ovisi o ljetnoj sezoni. "Zagreb je posljednjih godina sve dinamičnija i zanimljivija turistička destinacija koja cijele godine nudi kulturna, sportska, gastro, zabavna, MICE i druga događanja. Uz to, sada uz jenjavanje pandemije znatno raste potražnja za "city breakom"(kratki gradski odmori) te za poslovnim skupovima, od raznih domaćih i sve više međunarodnih udruženja”, naglašava direktorica TZGZ-a. Nakon brojnih održanih skupova ove godine, do kraja godine najavljuje godišnju skupština ADAC-a, najvećega njemačkog i europskog automobilskoga kluba (ima više od 18 milijuna članova) te Lions Europa Foruma s više od 700 sudionika. Naglasak na cjelogodišnjoj ponudi i razvoju selektivnih oblika turizma, od kulturnog do zdravstvenog i drugih, ono je na čemu u Turističkoj zajednici u suradnji sa zagrebačkom turističkom industrijom inzistiraju jer, kako ističe, uz statističke pokazatelje važni su i čimbenici upravljanja destinacijom i povećanja kvalitete cjelokupne ponude. "Ako destinacija dobro upravlja turizmom, atraktivna je cijele godine. Pametnim iskorištavanjem lokalne kulture, uključivanjem prirodnih atributa i autohtonih lokacija te stvaranjem doživljaja koji zadovoljavaju građane, kao i posjetitelje, Zagreb postaje destinacija novog i svrhovitog načina putovanja", poručuje Bienenfeld. Stalni porasti dolazaka turista i noćenja Zagreb je u prvih devet mjeseci ove godine na razini od oko 83 posto iz istog razdoblja rekordne pretpandemijske 2019., no konstantno ostvaruje poraste dolazaka turista i noćenja. U prvih devet mjeseci ove godine posjetilo ga je gotovo 800.000 turista koji su ostvarili nešto više od 1,65 milijuna noćenja, što je 82 odnosno 72 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine. Stranih turista bilo je nešto više od 647.000 ili 97 posto više nego u isto lanjsko vrijeme, ostvarili su i 88 posto više noćenja ili gotovo 1,4 milijuna, a i domaćih je turista došlo 35 posto više i noćilo 25 posto više. Od smještaja turisti su u Zagrebu najviše birali hotele, njih gotovo 60 posto, zatim oko 30 posto privatni smještaj, hostele osam posto, a Bienenfeld napominje da je produžen i prosječan ostanak na 2,1 noćenje, dok je to prijašnjih godina bilo 1,8 noćenja. Sve više turista iz SAD-a  Među stranim turistima u Zagrebu u prvih je devet mjeseci najviše bilo Nijemaca te onih iz SAD-a, Italije, Velike Britanije i Francuske, pri čemu se Amerikanci penju na vrh ljestvice, za što Bienenfeld kaže da je rezultat intenzivne suradnje s američkom turističkom industrijom, posebice vodećom svjetskom grupacijom za iskustvena i luksuzna putovanja Virtuoso, čiji je Zagreb početkom 2022. postao tzv. preffered partner. Stoga, a i zato što je američko tržište sada ključno daleko tržište za Zagreb, najavljuje i jesenski nastavak kampanja TZGZ-a na tržištima SAD-a i Kanade, od čega se, kao i od drugih aktivnosti, očekuje nastavak pozitivnih trendova u zagrebačkom turizmu i do kraja ove godine, ali i u idućoj.
Tema
Indeks strmoglavo pada dok se tržište okreće u korist kupaca
Prema najnovijem Deloitteovu ispitivanju o povjerenju private equity fondova, indeks značajno pada zbog očekivanog pogoršanja ekonomskih očekivanja, dok se u narednom razdoblju očekuju nove prilike za kupce. Najnoviji indeks dosegao je nešto nižu razinu u odnosu na razdoblje prije pandemije reflektirajući utjecaj rastuće nesigurnosti, negativnijih ekonomskih očekivanja te pada optimizma i povjerenja na tržištu. Unatoč tome glavni partneri žele ulagati i pritom se otprilike polovica ulagača, njih 49 posto, namjerava usredotočiti na nova ulaganja. Kontinuirajuća želja za transakcijama možda je rezultat očekivanog pada vrijednosti: 14 posto ispitanika smatra kako su prodavači spustili svoja očekivanja kad je riječ o valuaciji u proteklih šest mjeseci, što je dvostruko više nego u prošlom ispitivanju kada je to smatralo sedam posto ispitanika, dok 65  posto ispitanika smatra kako će se taj trend nastaviti. Pipeline transakcija u tijeku je robustan te više od dvije trećine ispitanika, odnosno 71 posto, smatra da je stanje istovjetno onome prije četiri mjeseca, a skoro petina ili 18 posto drži da se situacija ustvari popravila. "Nakon snažnog oporavka povjerenja nakon pandemije, svijet se sada suočava s inflacijom i ratom u Ukrajini, koji snažno utječu na živote ljudi i svjetsko gospodarstvo", rekao je Ante Salopek, menadžer u Deloitteovu odjelu financijskog savjetovanja. Istraživanje, koje provode gotovo 20 godina, pokazalo je kako nakon svakog šoka i pada slijedi povoljno razdoblje za transakcije zbog porasta povjerenja i ekonomskih očekivanja, dok valuacije još nisu na iznimno visokim razinama, te isto očekuju i ovaj put. "Danas čini razliku akumulirano iskustvo ulagača u vođenju poslovanja u teškim vremenima te razdobljima neizvjesnosti, s pandemijom kao posljednjom naučenom lekcijom", rekao je Salopek. Ante Salopek/Foto:Deloitte Zbog očekivanog povećanja kamatnih stopa centralnih banaka u borbi protiv visoke inflacije, očekuje se smanjenje likvidnosti na tržištu gdje više od dvije trećine ulagača očekuje smanjenju dostupnost financiranja transakcija dugom, što je znatan porast u odnosu na 30 posto ispitanika u prošlom ispitivanju. Tako niska razina posljednji je put zabilježena u jesen 2011., kada je i povjerenje palo. "Moguće smanjenje dostupnosti financiranja transakcija od strane poslovnih banaka trebalo bi otvoriti dodatne mogućnosti za novonastalo i rastuće tržište fondova koji nude alternativno i izravno kreditiranje i financiranje u srednjoj Europi", rekao je Salopek. Prema najnovijem ispitivanju, politike u području okoliša, društva i upravljanja nisu više fakultativne, već obvezne. Više od polovice ispitanika ili 53 posto usvojilo je ulagačku politiku koja obuhvaća konkretne mjere u području okoliša, društva i upravljanja, dok je u prošlom ispitivanju taj broj iznosio 30 posto. "Riječ je o pozitivnom koraku i očekujemo daljnji rast tog postotka s obzirom na buduće donošenje savjetodavnih smjernica glede održivosti te činjenice da će upravo to područje postati jedno od ključnih područja interesa vlada i vođa na razini EU-a i nacionalnim razinama. Predmetni sektor primjer je drugima na globalnoj razini te se srednja Europa sve više uključuje u taj proces", istaknuo je Salopek.