Aplikacija nije kreirana samo za rukovodeće osobe građevinskih tvrtki, već i za radnike, administrativne djelatnike te ostale projektne stručnjake. Dakle, jednako je korisna bauštelcu kao i vlasniku građevinske tvrtke. Iako je građevinska industrija još uvijek jedna od najmanje digitaliziranih, sve je češća pojava digitalnih rješenja za ovaj sektor na tržištu. Tako je nedavno predstavljen i hrvatski građevinski softver Stas Organizer koji, uz to što omogućava kompletno digitalno rukovođenje projektom, svim korisnicima može osigurati značajnu mjesečnu uštedu na vremenu i resursima. Po čemu je Stas drukčiji? S obzirom na to da aplikacije za građevinarstvo, iako rijetke, nisu novitet na tržištu, što je to što Stas Organizer izdvaja od ostalih? Iz Stasa ističu da je aplikacija namjenski osmišljena za apsolutno svakog zaposlenika građevinske tvrtke, dok je većina rješenja koja trenutno postoji na tržištu uglavnom usmjerena na rukovodeće pozicije. Stas je osmišljen za građevinare, radnike i administrativne djelatnike te ostale projektne voditelje poput arhitekata, elektroinstalatera i strojara. Dakle, softver je osmišljen i jednako koristan bauštelcu kao i poslovođi građevinske tvrtke. Tomislav Slišković, vlasnik koji stoji iza tvrtke i aplikacije Stas Organizer, rješenje opisuje sportskim žargonom: "U nogometnom klubu, primjerice, najbitniji su igrači i oni su ti koji nose igru, zar ne? U tom kontekstu, naša aplikacija uključuje igrače i tretira ih jednako kao trenere i pomoćne trenere. Poslovođa time dobiva realan pregled načina na koji njegova tvrtka funkcionira i svega što se događa u stvarnom vremenu. S druge strane, radnik ima jednostavan i brz pristup svim informacijama zbog kojih je prije morao osobno odlaziti u sjedište tvrtke, računovostvo, knjigovodstvo itd." Interna potreba za rješenjem Iz ove tvrtke ističu da se Startup Stas Organizer razvio iz interne potrebe, kao spin-off istoimene građevinske tvrtke koja je na tržištu prisutna više od 30 godina. Kao i kod većine građevinskih tvrtki, u Stasu su imali problem s upravljanjem projektima, posebice upravljanjem zadacima, radnom snagom i administracijom. Iako digitalna rješenja koja pomažu u implementaciji građevinskih projekata nisu novitet na tržištu, iz Stasa kažu da nijedno nije zadovoljavalo sve njihove potrebe. Tako su odlučili razviti vlastiti sustav koji će im olakšati i optimizirati poslovanje u svim sferama. Dok se cijeli sustav interno razvijao otprilike godinu dana, nekoliko puta je testiran unutar samog Stasa, koji je tada brojio oko 60 zaposlenika. "Bili smo svjesni da prve verzije neće biti dovoljno dobre, ali je zato to što su ih testirali naši ljudi, na svim pozicijama u tvrtki, upravo ono što je bilo ključno za daljnji razvoj i aplikaciju kakvu imamo danas. Nakon updatea i prepravki bugova, ponovno smo pustili softver na testiranje unutar tvrtke i ponovili cijeli proces nekoliko puta dok nismo bili zadovoljni", kaže Slišković. Tehnička nepismenost nije problem Iako mišljenje da djelatnici u građevinskom sektoru nisu informatički obrazovani više prelazi u stereotip nego činjenicu, u svakom slučaju ne predstavlja problem za rad u Stas aplikaciji. Obuka zaposlenika, bez obzira na njihovu struku, ulogu i hijerarhiju, ne traje više od 10 minuta i ne zahtijeva napredne razine tehničke pismenosti. Pri registraciji u aplikaciju korisnik bira svoju ulogu radnika ili poslodavca, odnosno tvrtke te različite pozicije, od radnika, servisera i skladištara do projektnog menadžera, administratora, računovođe itd. Samo neke od trenutnih funkcionalnosti aplikacije Stas Organizer jesu organizacija ljudi po gradilištima, dodjeljivanje zadataka i projekata ljudima s obzirom na poziciju i iskustvo, organizacija artikala i materijala po radniku, upravljanje administracijom, upravljanje vlastitim satima, zahtjevi za odmor, prijava posudbe alata... Stopa prelaska na Stas Organizer veća od 80 posto Iako su prvoga klijenta i "vanjskoga" korisnika aplikacije dobili tek krajem 2021. godine, Stas Organizerom trenutno se aktivno koristi više od 80 klijenata, odnosno građevinskih tvrtki iz Hrvatske. Zanimljivo je da se više od 80 posto tih korisnika prije koristilo drugim softverima, no nakon testiranja odlučilo se prebaciti na Stas. Razlog tomu je, kako kažu iz Stasa, činjenica da njihova aplikacija jedina na tržištu omogućava kompleteno upravljanje građevinskim projektom i tvrtkom te je namijenjena svim zaposlenicima. Nadalje, povratne informacije i prijedlozi klijenata i korisnika ozbiljno se uzimaju u obzir i nerijetko implementiraju u aplikaciju. "Da budem iskren, u samom startu nismo razmišljali o razvoju proizvoda koji ćemo nuditi drugima. Krenuli smo s idejom izričito iz vlastite potrebe, no kada smo vidjeli kako je iz toga nastao  kvalitetan i koristan proizvod, odlučili smo ga omogućiti i drugima. Razvoj aplikacije je kontinuiran i ne staje i upravo su klijenti ti koji su nam davali prijedloge i čije smo savjete uzimali u obzir pri usavršavanju softvera. Smatram da je najbolji način razvoja aplikacije ili proizvoda uzeti u obzir prijedloge korisnika jer je, na kraju krajeva, za njih i osmišljena aplikacija",  zaključuje Tomislav Slišković.

Pelješki most znatno je pridonio pozitivnim gospodarskim, posebice prometnim i turističkim kretanjima, pa su noćenja na cijelom poluotoku Pelješac do sredine srpnja bila veća za 10 posto nego u istom razdoblju 2019., ističu za HINA-u iz HTZ-a i HC-a uoči godišnjice otvaranja mosta. Iz Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice (TZ) Dubrovačko-neretvanske županije te Hrvatskih cesta (HC) za HINA-u su iznova naglasili i važnost mosta kao prometnice za brže i lakše dolaženje do krajnjeg juga zemlja, ali i kao turističke atrakcije. Prema podacima HC-a, Pelješkim mostom od otvaranja 26. srpnja 2022. do 14. srpnja 2023. prošlo je više od 2,1 milijun vozila, pri čemu napominju da se s dolaskom ljeta njihov mjesečni broj znatno povećava. Prosječno je, prema njihovim podacima, u svibnju ove godine mostom prošlo više od 6.000 vozila, u lipnju već više od 8.700, da bi samo u prvoj polovici srpnja vozila bilo nešto više od 11.000. Najviše vozila, pak, blizu 16.000, bilo je odmah nakon otvaranja mosta (od 27. do 31. srpnja 2022.) te u lanjskom kolovozu više od 14.600, da bi se u rujnu smanjio na oko 8.400. Turistička atrakcija i poticaj putovanjima cestom prema jugu "Most je nova turistička atrakcija za brojne putnike i turiste kojima se pruža prekrasan pogled na most s okolnih vidikovaca i cesta, ali i za nautičare za koje je plovidba ispod mosta poseban doživljaj. Već sada je apsolutno opravdao svoje postojanje te je sigurno pridonio i dobrim turističkim trendovima u predsezoni, a i dugoročno će poticati putovanja cestovnim pravcima prema jugu", ocjena je direktora HTZ-a Kristjana Staničića. Naglašava da je most važan i za dolaske turista cestom s tržišta poput Njemačke, Poljske, Francuske, Slovenije i Austrije, ali i za domaće putnike, pa se očekuje i pojačana potražnja i posjećenost s tih tržišta. "Sve se to odlično uklapa u sliku Hrvatske kao već vrlo dobro pozicionirane i prepoznate kao kvalitetne turističke autodestinacije, čemu značajno pridonose i veliki infrastrukturni projekti poput Pelješkog mosta", smatra Staničić. Porast turističkog prometa, ali i zanimanja za investicije u turizmu Iako se turizam na Pelješcu razvijao i mnogo prije otvaranja mosta te na tom poluotoku već postoji turistička infrastruktura, ipak su se s otvaranjem mosta otvorile nove prilike i za ulaganja u razvoj turističke ponude, ističe u razgovoru za HINA-u direktor TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije Julijo Srgota. Fizički turistički promet, dolasci i noćenja rastu, ali i zanimanje investitora, pa je tako nedavno u Orebiću otvoren i novi mali hotel Crystal, u koji su hrvatski iseljenici iz Australije uložili sedam milijuna eura, što je ujedno i najveća investicija na poluotoku u hotelske kapacitete nakon otvaranja mosta. Primjetna su, kaže Srgota, i ulaganja u apartmane, obiteljske kuće i druge vrste privatnog smještaja, a smatra da bi trebalo nastaviti i dalje s investicijama u kvalitetne male hotele i slične objekte. "U svemu je važno zadržati održivi smjer razvoja turizma na poluotoku, kao i u cijeloj županiji, što određuje i županijska strategija razvoja turizma, u kojoj je Pelješac kao autodestinacija jedan do četiri klastera jer most dijelom smanjuje i određenu turističku 'ovisnost' županije kao aviodestinacije", ističe Srgota. Porast turističke potražnje potvrđuje i brojkama, prema kojima je cijeli poluotok Pelješac postigao 10 posto više noćenje ove godine do sredine srpnja u odnosu na isto razdoblje 2019. s oko 393.000 noćenja, što je i osam posto više nego u istom razdoblju 2022. U cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji do sada ove godine ostvareno je gotovo tri milijuna noćenja ili 16 posto više nego u isto lanjskom razdoblju. "Pelješki most je projekt koji je velike promjene za Pelješac i cijelu županiju donio već lani, odmah po otvaranju, a ove godine i više s dodatnim otvaranjem stonske obilaznice jer je time i taj prometni pravac još jači. Približio je jug zemlje mnogim tradicionalnim tržištima srednje i istočne Europe, pa se vidi i porast dolazaka turista s tih tržišta", dodaje Srgota. Produljenje sezone, veća vidljivost te spoj tradicionalne i nove ponude Pozitivne turističke učinke od mosta ove godine, kaže, osjećaju manje-više svi, a posebno mala mjesta u blizini samog mosta, koja su do sada bila prilično nepristupačna pa i nevidljiva, što se sada mijenja. Mnogi se i dalje zaustavljaju oko mosta zbog fotografiranja (selfiji i sl.), a često su to i samo izletnici koji žele vidjeti most, nešto popiti i pojesti u blizini, što otvara priliku za nove ugostiteljske ponude. Srgota napominje i da od lanjskog otvaranja mosta do danas svi hoteli, kampovi i drugi smještaji te pružatelji ostalih turističkih usluga u Orebiću i na cijelom Pelješcu imaju više rezervacija i bolje rezultate nego prije mosta. Uz Orebić izdvaja se i Ston koji pruža, kako kaže, novi sjaj obnovljenih povijesno-kulturnih starina i svoju već otprije poznatu gastronomsku ponudu (kamenice i druge školjke itd.). Tu je i Trpanj i Viganj te mnoga mala mjesta oko mosta poput Brijeste i Komarne, koja tek sada postaju vidljiva putnicima i turistima. Mnogima u tim mjestima to daje i nadu da će se život i poslovi u njih vratiti, kao i domaći ljudi i mladi koji su otišli jer bi se mogli baviti turizmom na održivi način i zadržati duh svojih mjesta. Srgota velikom prednošću Pelješca, ali i cijele županije, ističe i ponudu vrhunske domaće hrane zahvaljujući plodovima doline Neretve i morskom ribarstvu, ali i enologiju tj. vrhunske vinske destinacije s nekim od najboljih vinski sorti u Hrvatskoj i šire. Na tom su poluotoku i neke od najljepših pješčanih plaža na Jadranu te odlični uvjeti za razne sportske aktivnosti na kopnu i moru zbog morskih struja i vjetra. "Most je pridonio i produljenju sezone, a povećava se i ponuda, čemu sufinanciranjem 42 manifestacije ove godine pomaže i županijski TZ s ciljem podizanja kvalitete ponude u cijeloj županiji, posebice u predsezoni i posezoni", ističe Srgota. U samoj strukturi turista nema velikih promjena, osim toga da su primjerice Poljaci ove godine preuzeli prvo mjesto od Nijemaca po broju ostvarenih noćenja do sredine srpnja, a u porastu su i dolasci i noćenja Slovenaca koje slijede turisti iz Bosne i Hercegovine te Češke. Veseli, kaže, i to što je domaćih turista sve više, da i oni prepoznaju Pelješac kao svoju destinaciju za odmore te je do sada ove godine već oko 40 posto više njihovih noćenja nego lani. "Ukupno očekujemo da će 2023. biti turistički mnogo bolja i za Pelješac i cijelu županiju, što zbog mosta koji omogućuje brži i lakši dolazak cestom, a što zbog pojačavanja sezonskih aviolinija prema Dubrovniku iz mnogih europskih i dalekih odredišta", zaključuje Srgota.

Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće, rečeno je tijekom predstavljanja novog GEM istraživanja za 2022. godinu na temu "Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?". Rezultate najnovijeg istraživanja predstavili su Hrvatska udruga banaka i Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR). Global Entrepreneurship Monitor (GEM) najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće, a ne ograničavajuće, na poduzetničku aktivnost pojedinaca. U 2022. godini u istraživanju je sudjelovala 51 zemlja, u Europi 22, a u Europskoj uniji 18 zemalja. Voditeljica istraživanja, profesorica osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Slavica Singer, istaknula je da je istraživanje u Hrvatskoj provedeno na uzorku od 2.000 ispitanika. Kazala je, uz ostalo, da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Samo dvije komponente - dinamika domaćeg tržišta i raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska i prometna - djelovale su stimulirajuće na poduzetničku aktivnost u 2022. godini. S druge strane, posebno ograničavajuće komponente poduzetničke okoline u Hrvatskoj, rekla je Singer, bile su vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te nedostatan doprinos obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. Hrvatska je iznad EU prosjeka po percepciji inovativnosti proizvoda i usluga, ali i po optimizmu za očekivano novo zapošljavanje u narednih pet godina U percepciji o namjerama za pokretanje poslovnog pothvata, Hrvatska je po optimizmu iznad prosjeka EU (Hrvatska 9,4 posto, EU prosjek 5,3 posto). Profesorica Singer je istaknula i da je posljednje GEM istraživanje pokazalo da više nismo "mačo" zemlja, odnosno da se rodni aspekt poduzetništva uravnotežio. Nadalje, 63 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, no to prati izuzetno niska percepcija o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. Hrvatska je, naime, zadnja od EU zemalja po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika, a od EU prosjeka po tome zaostajemo 13 postotnih poena. Kod nas je, isto tako, "odraslih" poduzeća starijih od 42 mjeseca samo 47 posto od EU prosjeka, dok je neprofitabilnost glavni razlog izlaska iz poduzetničke aktivnosti. "I u 2022. potvrdio se obrazac da su obrazovaniji ljudi i poduzetnički aktivniji", rekla je Singer, dodavši i da obrazovaniji imaju nižu razinu straha od promašaja. Zaključila je da se u proteklih 20-ak godina u Hrvatskoj događaju pozitivne promjene, ali i da taj proces traje jako presporo. Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko istaknula je da hrvatske banke podupiru poduzetništvo, no i da prostora za napredak ima u alternativnim tržištima financiranja. Naglasila je da su kamate na poduzetničke kredite u Hrvatskoj među najnižim razinama u EU, ali i da bi te kamate u budućnosti mogle rasti. Smatra da su uvođenje eura i ulazak u Schengen pomogle hrvatskim poduzetnicima.  

U 2022. prodana naklada svih dnevnika u Hrvatskoj iznosila je 33 milijuna komada, a tjednika oko 1,9 milijuna komada, najprodavaniji dnevnik bio je 24sata, a tjednik Međimurje, pokazuju podaci istraživanja tržišta tiska za prošlu godinu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Istraživanje je pokazalo da se u 2022. u odnosu na 2021. bilježi nešto blaži pad prodane naklade dnevnika i tjednika, koji je u 2021. u odnosu na 2020. bio jače izražen, kao i pad prihoda od oglašavanja kao bitna promjena u dnevnicima i tjednicima, za razliku od 2021. kada se bilježio rast prihoda od oglašavanja u dnevnicima i tjednicima. "Ujedno je to nastavak višegodišnjeg trenda pada prodanih naklada, ali i financijskih pokazatelja stanja na tržištu, uz promjenu trenda na tržištu trgovine na malo tiskom, odnosno blagi rast trgovine na malo tiskom u 2022. u odnosu na 2021. godinu", ističu iz Agencije. Prema podacima koje iznose, u 2022. godini prodana naklada svih općeinformativnih dnevnika iznosila je 33 milijuna komada i pala je za 11 posto prema godini prije, a općeinformativnih tjednika oko 1,9 milijuna komada, što je pad od 15 posto. Najprodavaniji dnevnik 24sata "Svi općeinformativni dnevnici bilježe pad prodane naklade u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu", ističu iz Agencije, čija je analiza pokazala i da nema promjena u poziciji pojedinih općeinformativnih dnevnika prema ostvarenom tržišnom udjelu. Tako je najveću prodanu nakladu u 2022., kao i prethodnih godina, ostvario dnevnik 24sata (Styria Grupa), s ostvarenim tržišnim udjelom od 30 do 40 posto, uz nastavak trenda pada prodaje te blagi pad tržišnog udjela. Slijedi na drugoj poziciji Večernji list (također Styria Grupa) s ostvarenim tržišnim udjelom od 20 do 30 posto i blagim rastom tržišnog udjela, unatoč padu prodane naklade. Treći je po prodanoj nakladi Jutarnji list (Hanza Media Grupa) s tržišnim udjelom od 20 do 30 posto i blagim rastom tržišnog udjela, uz pad prodane naklade u odnosu na prethodnu 2021. godinu, pokazala je analiza AZTN-a. Značajan iznos prodane naklade u 2022. ostvarili su još nakladnici dnevnika Slobodna Dalmacija (Hanza Media) s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto i Novi list (Glas Istre Grupacija) s tržišnim udjelom od 5 do 10 posto, čiji tržišni udjeli stagniraju u odnosu na 2021. godinu. Oba dnevnika, kako se navodi, regionalnog su karaktera i bilježe pad prodaje u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu. Istraživanje prema vlasničkim grupama pokazuje da na tržištu dnevnika u 2022. najveći udio od 50 do 60 posto ima Styria AG (24sata i Večernji list), uz blagi pad tržišnog udjela u odnosu na 2021. godinu. Druga je Hanza Media Grupa (Jutarnji list i Slobodna Dalmacija) s udjelom od 30 do 40 posto, koja bilježi nastavak blagog rasta zajedničkoga tržišnog udjela. Treća grupacija nakladnika Glasa Istre (Novi list, Glas Istre i Zadarski list) ostvarila je zbirni tržišni udio od 10 do 20 posto i bilježi se trend blagog pada zajedničkoga tržišnog udjela, navodi se u analizi. Pad prodaje tjednika za 15 posto Prodana naklada tjednika također je smanjena, u prošloj godini za 15 posto u odnosu na 2021. godinu. Ukupno je, naime, prodano oko 1,9 milijuna primjeraka općeinformativnih tjednika u 2022. u odnosu na 2,2 milijuna primjeraka u 2021., navode iz AZTN-a. Ističu pritom kako većina tjednika bilježi pad prodane naklade, uz iznimku dvaju tjednika koji bilježe trend rasta prodane naklade, a to su Glas Podravine i Prigorja te Novi Sisački tjednik, no oba bilježe tržišni udio manji od dva posto. Najprodavaniji općeinformativni tjednik u 2022. bio je Međimurje u nakladi poduzetnika List Međimurje d.o.o., unatoč padu prodaje. Drugi po prodanoj nakladi je 7Dnevno, novinskog nakladnika Singar d.o.o., a treći Hrvatski tjednik novinskog nakladnika Tempus d.o.o. Četvrti i peti su tjednici koji imaju nacionalnu dimenziju, tjednik Nacional u izdanju Nacional News Corporation d.o.o. i 24sata Express (Styria Grupa) s tržišnim udjelom 5 do 10 posto. Prihod dnevnika od oglašavanja za 10 posto niži Prihod nakladnika ostvaren od oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima u 2022. iznosio je 112 milijuna kuna te je u odnosu na 2021. manji za 12,5 milijuna kuna ili 10 posto, pokazuje istraživanje AZTN-a. Sedam od devet nakladnika općeinformativnih dnevnika bilježi pad prihoda od oglašavanja, dok dva bilježe rast prihoda od oglašavanja (24sata i Večernji list, oba članice Styria Grupe). Najveći tržišni udio u 2022. od 10 do 20 posto ostvario je nakladnik Slobodne Dalmacije (Hanza Media d.o.o.), uz blagi pad prihoda od oglašavanja u dnevnicima u odnosu na 2021. godinu. Na drugom je mjestu Jutarnji list (također u nakladi Hanza Media) s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto. Treći je nakladnik Večernjeg lista poduzetnik Večernji list d.o.o. s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto. Nakladnik Novi list d.d. četvrti je s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto, a na petom je mjestu nakladnik 24sata d.o.o s tržišnim udjelom manjim od 10 posto. Tjednici s blagim padom prihoda od oglašavanja Prihod nakladnika od oglašavanja u općeinformativnim tjednicima u 2022. iznosio je 27,5 milijuna kuna te se u odnosu na godinu prije bilježi blagi trend pada prihoda od jedan posto. Od ukupno 21 nakladnika općeinformativnih tjednika koji su zabilježili prihod od oglašavanja u 2022., rast prihoda od oglašavanja bilježi njih šest, dok ih 15 bilježi pad prihoda, pokazala je analiza Agencije. Te podatke AZTN je prikupio u sklopu redovitog istraživanja tržišta tiska u Hrvatskoj u 2022. s ciljem utvrđivanja tržišnih udjela poduzetnika koji djeluju na tom tržištu. Uzorak istraživanja predstavljala su 32 novinska nakladnika i distributera tiska, a analizom su obuhvaćena tržišta naklade tiska (općeinformativni dnevnici i tjednici), tržišta oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima i tjednicima te tržišta trgovine tiskom na području RH.    

U Hrvatskoj ima približno 1.000 ljudi čije osobno financijsko bogatstvo premašuje 20 milijuna dolara, dok osobno financijsko bogatstvo velike većine stanovništva ne doseže 250.000 dolara, pokazuje Globalno izvješće o bogatstvu u 2023., koje je u utorak objavio Boston Consulting Group (BCG). Za globalno istraživanje, uključujući i Hrvatsku, BCG se koristio podacima temeljenim na globalnom sustavu nacionalnih računa (SNA), dobivenim od središnjih i poslovnih banaka. Ti podaci pokazuju kako nešto manje od 20.000 građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu u vrijednosti između 250.000 i milijun dolara, dok približno 4.100 građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu između jednog i 20 milijuna dolara. Prema dostupnim podacima, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je u razdoblju od 2017. do kraja 2022. po godišnjoj stopi od 7,1 posto te je dosegnulo približno 100 milijardi dolara, a očekuje se da će od kraja 2022. do 2027. rasti po godišnjoj stopi od otprilike 5,9 posto. Iz BCG-a pritom napominju da prema imovinskim klasama financijsko bogatstvo ne uključuje tzv. realnu imovinu, odnosno nekretnine, trajna dobra široke potrošnje kao što su automobili i brodovi ni nemonetarno zlato ili druge plemenite kovine. Vrijednost realne imovine rasla je u razdoblju od 2017. do 2022. po godišnjoj stopi od pet posto te je dosegnula otprilike 200 milijardi dolara, podaci su koje je prikupio BCG. "Raspodjela financijskog bogatstva u Hrvatskoj pokazuje mnogo zdraviju i egalitarnu sliku jer oko 75 posto ukupnoga financijskog bogatstva posjeduju oni s manje od 250.000 dolara, dok je to na globalnoj razini tek 32 posto, a ultrabogati ljudi, koji raspolažu s više od 20 milijuna dolara financijskog bogatstva, posjeduju samo šest posto ukupnoga financijskog bogatstva u Hrvatskoj za razliku od više od 20 posto u svijetu", rekao je Tomislav Čorak, direktor i partner BCG-a. Dodao je da se Hrvatska ističe i visokim udjelom financijskog bogatstva u dugoročnim mirovinskim i životnim osiguranjima (29 posto u odnosu na istočnoeuropski prosjek od devet posto). Istodobno, depoziti i gotovina predstavljaju 50 posto ukupnog bogatstva hrvatskog naroda, iznad istočnoeuropskog (46 posto) i svjetskog (30 posto) broja. "U okružju visoke inflacije to bi moglo rezultirati gubicima stvarne vrijednosti osobnog bogatstva", napominje Čorak. Globalno financijsko bogatstvo lani smanjeno četiri posto Na globalnoj razini, pak, financijsko bogatstvo pojedinaca u 2022. palo je za četiri posto u odnosu na 2021., na 255 bilijuna dolara, smanjivši se prvi put u 15 godina zbog inflacije i rasta kamatnih stopa te loših rezultata na tržištima kapitala uzrokovanih geopolitičkim neizvjesnostima zbog rata u Ukrajini. Ipak, navode iz BCG-a, očekuje se da će taj pad biti kratkotrajan, pa se tako do kraja godine očekuje rast tog bogatstva za pet posto, na 267 bilijuna dolara. No, globalno je porasla vrijednost realne imovine, koja uključuje nekretnine, trajna potrošna dobra i umjetnine, za 5,5 posto na 261 bilijun dolara. Stoga je ukupno apsolutno globalno bogatstvo poraslo lani jedan posto, na 516 trilijuna dolara, navode iz BCG-a.