Zagrebački turizam ostvaruje dobre rezultate, investira se u hotele i drugu ponudu, a predvodnik je i turističkih trendova u Hrvatskoj, posebice cjelogodišnjeg, održivog i inovativnog turizma, kaže u razgovoru za HINA-u direktorica Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) Martina Bienenfeld. "TZGZ već djeluje u skladu sa strateškim ciljevima koje je Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) definiralo u budućoj Strategiji razvoja održivog turizma RH do 2030. To su cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam te turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan, inovativan i otporan", kaže Bienenfeld. Podsjeća da se u promociji Zagreba od 2019. naglašava zeleno i održivo, uz praćenje odrednica strateškog dokumenta Europske komisije, Europskoga zelenog plana (Green Deal 2019). Kaže i da Zagreb cijele godine bilježi sjajne turističke rezultate i ne ovisi o ljetnoj sezoni. "Zagreb je posljednjih godina sve dinamičnija i zanimljivija turistička destinacija koja cijele godine nudi kulturna, sportska, gastro, zabavna, MICE i druga događanja. Uz to, sada uz jenjavanje pandemije znatno raste potražnja za "city breakom"(kratki gradski odmori) te za poslovnim skupovima, od raznih domaćih i sve više međunarodnih udruženja”, naglašava direktorica TZGZ-a. Nakon brojnih održanih skupova ove godine, do kraja godine najavljuje godišnju skupština ADAC-a, najvećega njemačkog i europskog automobilskoga kluba (ima više od 18 milijuna članova) te Lions Europa Foruma s više od 700 sudionika. Naglasak na cjelogodišnjoj ponudi i razvoju selektivnih oblika turizma, od kulturnog do zdravstvenog i drugih, ono je na čemu u Turističkoj zajednici u suradnji sa zagrebačkom turističkom industrijom inzistiraju jer, kako ističe, uz statističke pokazatelje važni su i čimbenici upravljanja destinacijom i povećanja kvalitete cjelokupne ponude. "Ako destinacija dobro upravlja turizmom, atraktivna je cijele godine. Pametnim iskorištavanjem lokalne kulture, uključivanjem prirodnih atributa i autohtonih lokacija te stvaranjem doživljaja koji zadovoljavaju građane, kao i posjetitelje, Zagreb postaje destinacija novog i svrhovitog načina putovanja", poručuje Bienenfeld. Stalni porasti dolazaka turista i noćenja Zagreb je u prvih devet mjeseci ove godine na razini od oko 83 posto iz istog razdoblja rekordne pretpandemijske 2019., no konstantno ostvaruje poraste dolazaka turista i noćenja. U prvih devet mjeseci ove godine posjetilo ga je gotovo 800.000 turista koji su ostvarili nešto više od 1,65 milijuna noćenja, što je 82 odnosno 72 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine. Stranih turista bilo je nešto više od 647.000 ili 97 posto više nego u isto lanjsko vrijeme, ostvarili su i 88 posto više noćenja ili gotovo 1,4 milijuna, a i domaćih je turista došlo 35 posto više i noćilo 25 posto više. Od smještaja turisti su u Zagrebu najviše birali hotele, njih gotovo 60 posto, zatim oko 30 posto privatni smještaj, hostele osam posto, a Bienenfeld napominje da je produžen i prosječan ostanak na 2,1 noćenje, dok je to prijašnjih godina bilo 1,8 noćenja. Sve više turista iz SAD-a  Među stranim turistima u Zagrebu u prvih je devet mjeseci najviše bilo Nijemaca te onih iz SAD-a, Italije, Velike Britanije i Francuske, pri čemu se Amerikanci penju na vrh ljestvice, za što Bienenfeld kaže da je rezultat intenzivne suradnje s američkom turističkom industrijom, posebice vodećom svjetskom grupacijom za iskustvena i luksuzna putovanja Virtuoso, čiji je Zagreb početkom 2022. postao tzv. preffered partner. Stoga, a i zato što je američko tržište sada ključno daleko tržište za Zagreb, najavljuje i jesenski nastavak kampanja TZGZ-a na tržištima SAD-a i Kanade, od čega se, kao i od drugih aktivnosti, očekuje nastavak pozitivnih trendova u zagrebačkom turizmu i do kraja ove godine, ali i u idućoj.

Svake godine u svijetu se izvadi više od 100 milijardi tona sirovina. Uzroci te goleme brojke leže u ustrajno visokoj razini potrošnje sirovina u zemljama visokog dohotka i sve bržem rastu potreba gospodarstava u nastajanju, navodi se to u prvom sveobuhvatnom izvješću Svjetske banke o kružnom gospodarstvu pod naslovom Kvadratura kruga: politike proistekle iz europskog prelaska na kružno gospodarstvo. Sadašnji linearni model gospodarskog rasta po načelu "uzmi - proizvedi - iskoristi - odbaci" sve je neodrživiji, ne samo u smislu zaštite okoliša, već i s gledišta ekonomske sigurnosti i inkluzivnosti, ističe se u izvješću. Zemlje Europske unije svjetski su predvodnici u promicanju prelaska na kružno gospodarstvo nakon što su ga proglasile okosnicom strategije rasta i pokrenule opsežan program regulatornih reformi. U izvješću Svjetske banke razmatra se iskustvo EU-a u provedbi plana uvođenja kružnoga gospodarstva kako bi se izvukle pouke koje bi mogle biti korisne zemljama Europe i šire. Zaključuje se da bi ambiciozne politike kružnoga gospodarstva mogle dovesti do smanjenja ukupne potrošnje sirovina do 11 posto i tako razdvojiti rast gospodarstva od uporabe sirovina u roku od jednog desetljeća. U posljednjih 20 godina ukupna uporaba materijala u EU smanjena je za 9,4 posto, a udio resursa dobivenih iz recikliranog otpada porastao je za gotovo 50 posto. Koliko god to bilo impresivno, napredak u prelasku na kružno gospodarstvo ipak je skromniji ako ga se sagleda u odnosu na stvarni materijalni otisak u Europi. "Naš dominantni globalni gospodarski model po načelu 'uzmi - proizvedi - iskoristi - odbaci' nije održiv. Trenutačna svjetska potražnja za prirodnim resursima viša je 1,7 puta od regenerativnoga kapaciteta našega planeta, a mi jednostavno nemamo drugi planet", ističe Gallina A. Vincelette, direktorica Svjetske banke za EU. Dodaje da Europa jest predvodnica prelaska na kružno gospodarstvo, ali da se kružni poslovni modeli moraju s margina probiti u mainstream. "Dobra vijest je ta da se znatan napredak može ostvariti ako se usvoje prave politike okrenute uvođenju cjenovnih poticaja povezanih s prirodnim resursima, pružanju informacija radi boljeg odlučivanja gospodarskih čimbenika, omogućavanju institucijama da kružno gospodarstvo stave u središte plana rada vlade i oslobađanju sredstava za ulaganja", kaže Vincelette. Europski privatni sektor pokretač je kružnoga gospodarstva, ali inovativni poslovni modeli toga gospodarstva još uvijek su ograničenih razmjera, rasprostranjenosti i brzine usvajanja. Udio takvih modela na tržištu kreće se između 5 i 10 posto, reciklirani materijali trenutačno čine tek 8,6 posto ulaznih sirovina, a proizvodi od recikliranih materijala predstavljaju samo 1,9 posto novoproizvedenih proizvoda. Ne bude li se kružno gospodarstvo brzo proširilo, neće se ostvariti njegov potencijal za održivost. "Uz to što plaćaju okolišnu cijenu sadašnjega linearnog modela, zemlje u razvoju – posebice one čija gospodarstva uvelike ovise o izvozu sirovina – suočene su i s trgovinskim rizicima koji proizlaze iz politika kružnoga gospodarstva u zemljama s visokim dohotkom", naglašava Sameh Wahba, regionalni direktor za održivi razvoj za Europu i središnju Aziju. "Zemlje u razvoju moraju biti u središtu svjetske tranzicije prema kružnijem gospodarstvu", dodaje Wahba. Naposljetku, u izvješću Svjetske banke ističe se da bi se u Europi ekonomski troškovi koji će nastati razdvajanjem gospodarskog rasta od uporabe sirovina mogli kompenzirati odgovarajućim mjerama fiskalne politike kojima bi se porezno opterećenje s rada prebacilo na ekstrakciju sirovina, njihovu uporabu i otpad.

Ukupna vrijednost objavljenih natječaja, poziva, izravnih dodjela i financijskih instrumenata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) do kraja godine trebala bi dosegnuti 34 milijarde kuna, izjavio je za HINA-u posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić. Prema njegovim riječima, to čini 70 posto ukupne alokacije za Hrvatsku, koja iznosi nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. Vrijednost dosad objavljenih poziva, natječaja, financijskih instrumenata i izravnih dodjela koji se financiraju iz NPOO-a premašuje 15,3 milijarde kuna. Od toga, više od 1,4 milijarde kuna jest vrijednost natječaja koji su već zatvoreni, što znači da su sredstva već isplaćena ili je isplata u procesu. Vlada je u ponedjeljak poslala zahtjev Europskoj komisiji (EK) za uplatu druge rate od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, na kojem se temelji NPOO. Podsjetimo, Vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura. Uplata druge rate očekuje se do kraja ove godine, čime će ukupan iznos isplaćenih sredstava Hrvatskoj dosezati oko 2,2 milijarde eura, što je 40 posto od ukupno predviđene alokacije. Treći najbrži u EU po ispunjavanju reformskih obveza "Time smo jako zadovoljni jer po brzini kojom ispunjavamo reformske obveze i projekte treći smo u Uniji; samo su Španjolska i Italija prije nas uspjele poslati zahtjev za isplatom druge rate", istaknuo je Savić. Slanju drugog zahtjeva prethodilo je ispunjavanje 25 reformskih pokazatelja u prvoj polovici ove godine, koji se, primjerice, odnose na potpore poduzećima za tranziciju na energetski učinkovito gospodarstvo, sveobuhvatnu analizu srednjoškolskog obrazovanja, unaprjeđenje sustava doniranja hrane, donošenje strategije vodika, tri nove mjere aktivne politike zapošljavanja, sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba, formiranje zakonodavnog okvira za poticanje dobrovoljnoga funkcionalnog odnosno stvarnog spajanja jedinica lokalne samouprave itd. Od fizičkih pokazatelja, napomenuo je Savić, izgrađeno je više od 120 kilometara javne odvodnje te više od 250 kilometara mreže javne vodoopskrbe. Pored provedbe tih 25 reformskih mjera, još 34 su ispunjene do kraja prošle godine, a koje su bile preduvjet za isplatu prve rate. Dakle, do sada je ispunjeno svih 59 predviđenih reformi na temelju kojih se povlači novac, napomenuo je Savić. Najveći dosad objavljeni natječaj u sklopu NPOO-a vrijedan je 1,9 milijardi kuna, raspisalo ga je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a namijenjen je za potpore poduzećima u tranziciji na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, pri čemu pojedina tvrtka može dobiti do 35 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Primjer već zatvorenog natječaja onaj je za projekte povećanja energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a, na temelju kojega je tvrtkama krajem prošle godine uručeno 75 ugovora, a iz NPOO-a osigurano više od 460 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Savić je rekao i da se pojedina ministarstva "prilično dobro" drže planova i rokova kada je riječ o provedbi aktivnosti povezanih s NPOO-om. Na raspolaganju i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova Upitan je li planove za provedbu NPOO-a poremetila činjenica da je Komisija za oko 800 milijuna eura smanjila prvotno predviđeni iznos bespovratnih sredstava namijenjen Hrvatskoj, Savić je odgovorio da to ne utječe na dinamiku i planiranu provedbu s obzirom na to da se na temelju NPOO-a, u slučaju "ako usfali novca", može naknadno koristiti i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova. "Time možemo kompenzirati dio koji nam nedostaje za financiranje naših projekata u okviru NPOO-a putem bespovratnih sredstava. Dakle, remeti nam samo u tom smislu što je pao iznos, ali ne remeti u smislu provedbe", izjavio je Savić dodajući da se većina država, uključujući i Hrvatsku, još nije koristila tim zajmovima koji su na raspolaganju. Naime, početkom srpnja Komisija je objavila da će Hrvatska zbog brzog oporavka od posljedica koronakrize dobiti manje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost - nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, dok je pije bilo predviđeno 6,3 milijarde eura.

Ovogodišnje istraživanje Nulti kvadrant pokazalo je da su hrvatski građani mnogo pesimističniji nego prethodne godine, pogotovo glede osobnoga financijskog stanja te političke i gospodarske situacije, a povjerenje u medije, institucije i kompanije je u padu. Gotovo 90 posto potrošača značajno je ili jako zabrinuto zbog daljnjeg porasta cijena, no tek svaki četvrti smatra da će smanjiti osobnu potrošnju. Istraživanje jasno pokazuje da se nalazimo u vremenu permanentne krize i stalnih promjena, koje brže nego ikad mijenjaju stavove i ponašanja građana, koji su danas više pesimistični. Komentirajući istraživanje Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val Grupe, poručila je kako su "građani danas više pesimistični, imaju manje povjerenja u kompanije, medije i državne institucije, zbog čega vraćanje njihova povjerenja treba biti prioritet". "To zahtijeva dobro razumijevanje trendova i okružja, niz specijaliziranih znanja i veću suradnju s dionicima, pri čemu sve važniju stratešku ulogu imaju komunikacijski savjetnici sa širokim znanjem. Upravo ulaganje u znanje 82 posto građana smatra najisplativijim i mi u Val Grupi se slažemo s njima", dodaje. Tek svaki četvrti građanin planira smanjiti osobnu potrošnju Ukupno 61,2 posto ispitanika izjavilo je da je u proteklih godinu dana iskusilo pad kupovne moći, i to u većoj mjeri muškarci (65,6 posto) nego žene (57,8 posto). Pad kupovne moći najviše su iskusili građani srednje kupovne moći s prihodima između 10.000 i 16.000 kuna po kućanstvu (66,6 posto) a najmanje građani s prihodima većim od 16.000 kuna (55,1 posto). Bez obzira na rast cijena, 35,5 posto građana izjavilo je da su oni osobno u proteklih pola godine trošili više, dok je 41 posto građana izjavilo da je trošilo jednako. Različiti strahovi utječu na velike životne i ekonomske odluke potrošača. Strah od daljnjeg rasta cijena ima najveći utjecaj kod velikih ekonomskih odluka - 58,7 posto potrošača navodi da bi strah od daljnjeg rasta cijena utjecao na njihovu odluku o kupnji stana, a kod 56,4 posto građana utjecao bi na kupnju automobila, najviše među potrošačima srednje kupovne moći. Isti strah utječe na odluku 62,8 posto ispitanika prilikom financijskog investiranja. Strah od pada kupovne moći utječe na odluku o planiranju djece svake druge mlade osobe između 18 i 34 godina starosti, u odnosu na svaku treću osobu u populaciji između 35 i 49 godina starosti, iz čega se iščitava da je jedan od najvećih demografskih problema Hrvatske – negativni prirodni prirast i posljedično starenje stanovništva, pod velikim utjecajem ekonomskog okružja.U očekivanjima građana za 2023. godinu ekonomske brige ostaju dominantne - čak 88,8 posto potrošača značajno je ili jako zabrinuto zbog daljnjeg porasta cijena, no istodobno tek svaki četvrti smatra da će smanjiti osobnu potrošnju, a 41,1 posto smatra da će je povećati. Veliki broj građana zabrinut je širenjem ratnih sukoba  Rat u Ukrajini najvažnija je geopolitička tema u ovoj godini, što se jasno odrazilo na zabrinutost građana. Tri četvrtine građana (73,9 posto) zabrinuto je zbog krize domaćega gospodarstva i više od polovice građana (56,6 posto) zabrinuto je i jako zabrinuto zbog ratnih sukoba u koje bi izravno bila uključena Hrvatska. Strah od širenja ratnih sukoba u svijetu utječe na odluku o turističkom putovanju u drugu državu kod 39,6 posto građana, a isti strah 36,8 posto građana navodi kao faktor koji bi utjecao na njihovu odluku o preseljenju u drugu državu, s time da je najizraženiji kod mladih osoba (39,6 posto). Najosjetljiviji smo na cijene Nešto više od polovice potrošača (51,5 posto) izjavilo je da je u proteklih godinu dana prestalo kupovati određene kategorije proizvoda i usluga (primjerice luksuzna dobra, tehnologiju, putovanja) zbog rasta cijene, dok je 43,2 posto ispitanika zbog cijene promijenilo brend nekog proizvoda koji inače rabe. Trend sve manje "vjernosti" brendovima i kompanijama traži nove pristupe komunikaciji i stvaranju vrijednosti koje će se razlikovati. Potrošači srednje kupovne moći pokazali su se najosjetljiviji na rast cijena i pad kupovne moći te su skloniji mijenjaju brendova i prestanku kupovanja određenih usluga i proizvoda. Kada se promatraju trendovi u odnosu potrošača prema brendovima i proizvodima usporedbom s rezultatima istraživanja iz 2020., odnosno 2021. godine, vidljive su promjene u ovogodišnjem istraživanju. Građanima je danas manje stalo do vrijednosti, stavova i društveno odgovornog poslovanja kompanija čije brendove konzumiraju, što se može interpretirati njihovom fokusiranošću na cijene - jer su one nešto što potrošači svakodnevno "osjećaju" prilikom kupovanja, dok su vrijednosti, politike i društvena odgovornost nešto što je teže pojmiti. Danas 45,2 posto ispitanika izjavljuje da kupuje brendove od društveno odgovornih kompanija, dok je to činilo 55 posto ispitanika prošle godine, odnosno 58 posto ispitanika 2020. godine, pokazuje istraživanje Nulti kvadrant. Brendove koji su posvećeni ograničavanju vlastita utjecaja na okoliš nastoji danas kupovati 51,4 posto ispitanika, u odnosu na 62 posto prije dvije godine. Kupnja lokalno proizvedenih proizvoda manje je bitna za 10 posto potrošača nego 2020. godine. Vrijednosti i poruke koje potrošači najviše traže od brendova su pouzdanost (32,1 posto), zatim povjerenje, sigurnost i odgovornost. Povjerenje građana u sve sektore prosječno je palo Povjerenje u sve sektore palo je u odnosu na 2021. godinu. Uslužne djelatnosti, kao i prošle godine, uživaju najveće povjerenje građana – 57,7 posto građana uglavnom ili potpuno vjeruje frizerima, obrtnicima i kozmetičarima, iako je to pad od 7,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Slijede ih kafići i restorani kojima vjeruje 48,9 posto građana, što je pad od 8,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Privatne zdravstvene usluge imaju povjerenje 47,8 posto građana, što je gotovo na razini prošle godine. Dosta je problematično to što povjerenje građana najmanje uživaju mediji – tek 13,3 posto građana uglavnom ili u potpunosti vjeruje medijima. Slijede ih državne institucije s povjerenjem 13,6 posto građana te institucije i tvrtke lokalne samouprave kojima vjeruje 16,7 posto građana. Kada je u pitanju realan sektor, najmanje vjeruju osiguravajućim društvima (18,1 posto), pružateljima telekomunikacijskih usluga (24 posto) i bankama (24,8 posto). Nakon dvije godine zdravstvene krize zanimljivo je vidjeti kakvo je iskustvo građana s privatnim i javnim zdravstvom. Dok je s iskustvom privatnim zdravstvenim uslugama uglavnom zadovoljno ili izrazito zadovoljno 46,4 posto građana, javnim zdravstvenim uslugama zadovoljno je tek njih 26,8 posto. Razlika je još veća kada se promatra nezadovoljstvo tim sektorima. Građani su mnogo pesimističniji nego prethodne godine – 44,3 posto građana smatra da će im ukupna kvaliteta života u narednim godinama biti lošija nego sada. Pesimizmu su posebno sklone žene, starije osobe te građani s nižim prihodima kućanstva. Pad optimizma (rast pesimizma) nije univerzalan u svim analiziranim dimenzijama očekivanja, već je ograničen na osobno financijsko stanje te političku i gospodarsku situaciju u zemlji, pokazuje istraživanje Nulti kvadrant.

Prema Deloitteovu Izvještaju o zrelosti digitalnog bankarstva u 2022. (Digital Banking Maturity), vodeće banke u JI Europi pružaju globalno konkurentnu digitalnu ponudu svojim klijentima, dok većina banaka još uvijek ima prostora za napredak. Peto izdanje Izvještaja o zrelosti digitalnog bankarstva, najvećega svjetskog ispitivanja o digitalnom bankarstvu, obuhvatilo je 304 banke u 41 državi uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Bugarsku. "Naš izvještaj pokazuje da se isplati investirati u digitalizaciju, čak i za vodeće banke na tržištu, ako se realiziraju na pravi način. To pokazuju financijski rezultati vodećih banaka koje su investirale u digitalizaciju, kao što je +1,5 postotnih bodova veća vrijednost ROE ili za +5 postotnih bodova veći udio neto naknade u ukupnom prihodu, u odnosu na manje digitalizirane igrače iz bankarskog sektora", rekao je Dejan Obradović, viši menadžer u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja. Dejan Obradović / Foto: Deloitte Rezultati korisnikovih preferencija u upotrebi digitalnih kanala za obavljanje svakodnevnih bankarskih aktivnosti te traženje informacija pokazali su da su proizvodi poput kreditnih i debitnih kartica, otvaranja i upravljanja računom i bankarskim proizvodima bili segmenti koji su zabilježili najveći porast digitalizacije od 2020. godine. U Hrvatskoj, u usporedbi s prethodnim godinama, mobilno bankarstvo razvija se mnogo brže u odnosu na online bankarstvo, što je u skladu s globalnim trendovima. Rezultati Izvještaja pokazuju da su u razvoju digitalnih kanala između hrvatskih banaka i svjetskih trendova najmanje razlike u području digitalizacije: dostupnosti svih potrebnih informacija na web-stranici koje su važne klijentima, osnovnih platnih usluga, pregledu stanja na računu i osnovnim funkcionalnostima podrške korisniku. Dostupnost informacija posebno je velika jer je 64 posto funkcionalnosti prilikom prikupljanja informacija bilo dostupno putem internetskog bankarstva, javnih web-stranica i kanala mobilnog bankarstva za hrvatske banke uključene u istraživanje, što hrvatske banke stavlja iznad svjetskog prosjeka u spomenutoj kategoriji. Najznačajnije razlike vidljive su u kreiranju digitalne platforme, uspostavi ekosustava i poslovnog modela koji će omogućiti bankama da korisnicima osiguraju svojstveno i povezano iskustvo s bankom, svim kanalima komunikacije te priliku da upoznaju potrebe povezane s drugim aspektima klijentova života koji nisu izravno povezani s bankom.  Niz funkcionalnosti koje imaju najveći potencijal za inovacije jesu one kojima se klijent može koristiti za svoje svakodnevne potrebe (plaćanje, autorizacija, upravljanje osobnim financijama, upravljanje karticama itd.), izvan bankarske funkcionalnosti (plaćanje putnih aranžmana, iznajmljivanje auta ili bicikala, upravljanje investicijama i osiguranjem) i prekidanje odnosa putem digitalnih platformi kao što su zatvaranje tekućeg računa ili drugi bankarski proizvodi. "Put daljnjeg razvoja digitalnih kanala i transformacije poslovnog modela nije lak, a izazovi su brojni - od stabilnosti i sigurnosti sustava, dizajna korisničkog iskustva, do segmentacije i definiranja digitalne strategije oko prioritetnih klijenata za banku. Od digitalnih lidera očekujemo novu generaciju proizvoda i usluga u kanalima, dok od uspostavljenih banaka očekujemo da u narednom razdoblju smanje uočene razlike. Jedno je sigurno: daljnje i konstantno ulaganje u unaprjeđenje digitalnih kanala i informacijskih tehnologija za banke ostaje prioritet i srž poslovne strategije", kaže se u izvještaju. Izvanbankarske usluge kao ključ personalizirane usluge Autori izvještaja navode kako je porast broja bankarskih usluga na daljinu nepovratno promijenio bankarski sektor. Mogućnost otvaranja osobnog računa putem internetskog bankarstva ili mobilne aplikacije nudi 80 posto digitalnih lidera i gotovo 70 posto ostalih banaka, što je čini gotovo nužnom uslugom. Da bi ostvarile konkurentsku prednost i ostvarile istinske razlike, banke moraju tražiti načine za pružanje dodatnih izvanbankarskih usluga. Stoga, ne iznenađuje da banke postaju tržište krojeno za potrebe klijenata nudeći netradicionalne bankarske usluge, kao što su kupnja karata za parking ili prijevoz, dopuna za mobilne telefone, menadžer lozinki, pohrana na cloudu, specijalni popusti i promocije itd., koje pokreću angažman korisnika i omogućavaju poboljšano korisničko iskustvo, na kraju dovodeći do personalizirane usluge za svakog korisnika na osnovi sakupljenih podataka. Regionalni digitalni razvoj bankarstva za stanovništvo naspram digitalnih lidera Od ukupno 40 anketiranih banaka širom regije (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Srbija i Slovenija), većina, tj. 88 posto, smatra se digitalnim početnicima ili onima koji kasne u digitalnom razvoju. Međutim, preostalih 12 posto smatraju se digitalnim liderima ili pametnim sljedbenicima. U Deloitteovu Izvještaju pokazano je da pojedine banke u jugoistočnoj Europi već nude visokokonkurentne digitalne proizvode fizičkim osobama (klijentima) u našoj regiji. Dubinska usporedba funkcionalnosti regionalnih digitalnih lidera s globalnim prosjekom otkriva da je najveći napredak ostvaren u opsegu dostupnih informacija na digitalnim platformama, popraćeno onboardingom novih korisnika i uslugama svakodnevnog bankarstva. Međutim, još uvijek postoji značajna prilika za poboljšanje odnosa s klijentima i povećanje dostupnih funkcionalnosti na mobilnoj platformi.