Hrvatska gaming industrija raste, dobit veća za 10 posto
Industrija videoigara/gaminga u Hrvatskoj raste te je 2022. godine ostvarila 61,4 milijuna eura prihoda, što je jedan posto manje nego u 2021., ali je ukupna dobit od 13,2 milijuna eura porasla za oko 10 posto, podaci su iz analize te industrije koja očekuje rast do 30 posto idućih godinu dana. Analizu su izradili i u srijedu predstavili Klaster hrvatskih proizvođača videoigara i telekom A1 Hrvatska. Najavljeno je i novo izdanje sajma Reboot InfoGamer powered by A1 na Zagrebačkom velesajmu od 9. do 12. studenoga, kao i 12. sezona Adria Lige, regionalnog natjecanja u gamingu. "Nismo u prihodima nadmašili rekordnu 2020. kada su zbog pandemije svi bili doma i igrali pa su za oko jedan posto manji u odnosu na 2021., ali je zato ukupno dobit veća, za oko 10 posto i najviša do sada", rekao je na predstavljanju analize član Klastera Vladimir Bogdanić. U ukupnim prihodima s najvećih 55 posto sudjeluje Nanobit, koji je prvi i s udjelom u zaposlenosti od 24 posto ili njih 121, no tvrtka koja je u 2022. ostvarila najveće prihode od 7,6 milijuna eura je mala po veličini sa svega 14 zaposlenih - Pine Studio, koja je prva i po dobiti za tu godinu od 5,8 milijuna eura, što je i više od svih drugih zajedno, istaknuo je Bogdanić. Nanobitova dobit u 2022. bila je na drugom mjestu s 1,6 milijuna eura, a treća je Gamepires sa 1,6 milijuna eura dobit. Bogdanić je naglasio i da stalno raste zapošljavanje u sektoru koje je od 2019. do danas udvostručeno, na više od 500 osoba, a zanimljivim je komentirao što su među deset tvrtki s najvećom dobiti, četiri izvan Zagreba odnosno u Belom Manastiru, Dugom selu, Varaždinu i Samoboru. "Vidimo da industrija raste kao i zaposlenost kreativnih i inovativnih ljudi, a i razvija se u mnogim sredinama, inkubatorima i labovima, te je potencijal i dalje veliki. Ipak, vjerujemo da će sve biti još jasnije nakon što se izmjeni nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) što je najavljeno za ovu godinu s čime će se bolje moći razlikovati proizvođači igara od primjerice računalnog programiranja", rekao je Bogdanić. Naime, kako je rekao, analiza je pokazala da više od 50 posto ispitanih planira sigurno promijeniti glavnu djelatnost u 'izradu videoigara' po novom NKD-u", poručio je Bogdanić. Od ostalih rezultata naveo je da u gaming industriji u Hrvatskoj radi 30 posto žena, što je više od 24 posto europskog prosjeka u 2021., najčešći zaposleni su programeri, ali i crtači i animatori, koji su i dalje dosta traženi. Dobrim je označio što u Hrvatskoj kao rijetkoj zemlji postoje i javne potpore za videoigre od Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), što ima samo još devet zemalja u EU-u. Iva Ančić iz A1 Hrvatska naglasila je da taj telekom već sedam godina ulaže u domaći gaming, a najavila je i da je u tijeku 12. sezona regionalne gejming Adria Lige, koja sada ima nagradni fond od 15.600 eura. Do sada je kroz tu ligu prošlo više od 13 tisuća domaćih i stranih igrača koji su osvojili nagrade ukupne vrijednosti veće do 150 tisuća eura. Zaljubljenici u gaming, igrači i druga publika, kao i tvrtke ponovo će se imati priliku okupiti na najvećem do sada sajmu Reboot InfoGamer powered by A1 na Zagrebačkom velesajmu od 9. do 12. studenoga, na kojemu organizator tvrtka Reboot prema prvim procjenama očekuje više od 50 tisuća posjetitelja. "Smjestit ćemo se u tri velesajamska paviljona, na 10 tisuća metara kvadratnih, bit će i 50 izlagača-tvrtki iz 20 zemalja, među kojima i neke od najvećih iz gaming iz svijeta. Vjerujemo da će to biti povratak sajma na 'velika vrata' nakon pandemije", rekao je direktor tvrtke Reboot i organizaror sajma Damir Đurović.
Dobit industrije videoigara premašuje 90,5 milijuna kuna
Tvrtkama koje čine hrvatsku industriju videoigara od 2019. godine rastu prihodi i dobit, koja je u 2021. ukupno prešla 90,5 milijuna kuna, a udio izvoza u prihodu jest 80 posto ili dvostruko više od cijele IT industrije, rečeno je na predstavljanju nove analize hrvatskog gejminga. Riječ je o prvoj analizi hrvatske industrije videoigara od 2019. do 2021., koju je izradio Klaster hrvatskih proizvođača videoigara uz podršku A1 Hrvatske. Analiza je predstavljena u utorak na konferenciji A1 Hrvatske. Glavni tajnik Klastera Aleksandar Gavrilović kaže da se ukupni prihodi i dobit odnose na 66 tvrtki koje se u Hrvatskoj najviše bave razvojem videoigara, a rade i druge stvari, i koje ukupno zapošljavaju gotovo 500 ljudi. Visoki potencijal hrvatske igraće industrije pokazuju podaci o prihodima i dobiti tih tvrtki, čija je ukupna dobit u 2021. bila iznad 90,5 milijuna kuna, dok je u 2019. bila gotovo 34 milijuna kuna. Ukupni prihodi su u 2021. dostigli gotovo 486 milijuna kuna, za razliku od 2019. kada su bili 281,4 milijuna kuna. "Uzevši u obzir te brojke, kao i to što je dominantni oblik rada u industriji ugovor o radu na neodređeno, dolazimo do toga da gejming industrija pretvara umjetnike u stvaratelje hrvatskih izvoznih proizvoda u kojima uživaju deseci milijuna ljudi diljem svijeta", ocijenio je Gavrilović. Dodao je da, za razliku od mnogih drugih sektora, u gejmingu tek odnedavno počinju ozbiljnije sebe shvaćati kao industriju. Prema analizi, među tvrtkama s najvećim prihodima u 2021. izdvojio se Nanobit s oko 301 milijunom kuna prihoda, dok je druga Abest s 54,2 milijuna kuna prihoda, a treća Gamepires s 27,3 milijuna kuna prihoda. Tu je tvrtku nedavno kupio američki Jagex, ali nisu iznosili detalje transakcije. U prvih pet još su i tvrtka Orqa, koja se bavi i drugim stvarima, s prihodima od 11,3 milijuna kuna te DEV s 9,1 milijun kuna. Najviše zaposlenih - umjetnici Anketirajući za potrebe analize tvrtke iz gejminga, došli su do podataka da su zaposleni u njima većinom muškarci, a 78 posto njih je na ugovoru na neodređeno što je, smatra Gavriloviću, također vrlo rijedak primjer u Hrvatskoj. Najviše ih je, 60 posto, u dobi od 26 do 35 godina, a samo ih je 2,5 posto stranih državljana, dok je među njima najviše zanimanja, ili 28 posto, onih koji se odnose na razne vrste vizualnih umjetnika, koje s udjelom od po 24 posto slijede programeri te dizajneri i producenti videoigara. Dvije trećine analiziranih tvrtki radi isključivo svoje proizvode - igre, od kojih su u mnoge uključene i razne hrvatske destinacije i atrakcije, poput Šibenika, Vučedola, Gorskoga kotara, Dubrovnika, Žumberka i drugih. "U 2021. postalo je vidljivo da je moguće od videoigara zaraditi i radeći potpuno različite žanrove, koji se kreću od, primjerice, Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara zagrebačkog Nanobita do visokobudžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a, koja je i jedna od najprodavanijih igara u svijetu, ili pak Croteamovog serijala Serious Sam", naglasio je Gavrilović. Na temelju analize predsjednik Klastera i poslovni direktor Nanobita Ivan Murat ocijenio je da je industrija videoigara jedan od pokretača gospodarskog razvoja u Hrvatskoj zbog svoje snage, ali da bi bila još jača, potrebni su i neki preduvjeti. To su veća ulaganja u edukaciju, uvođenje obrazovnih predmeta o videoigrama, ali i pojednostavnjenja birokracije, poticanje razvoja studija i mijenjanje javnog mnijenja. "Potencijal rasta ove industrije veći je od 10 puta u odnosu na sadašnje stanje, a da bi se on ostvario, potrebna je i pomoć države, od poticaja za razvoj do uvođenje školskih programa", kazao je Murat.
Codel konstruirao robotski sustav za identifikaciju i označavanje
Tvrtka Codel iz Križevaca osmislila je i dizajnirala napredni sustav za identifikaciju i označavanje proizvoda AIDA-MAIDEN u koji je uložila osam i pol milijuna kuna, od čega 3,7 milijuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, priopćeno je iz Codela. Novi sustav poboljšava poslovne procese i značajno smanjuje troškove domaćim i inozemnim proizvodnim i logističkim kompanijama poput BAT-a, MEC-a, ALCA-e, LAGERMAX-a, kaže se u priopćenju. Riječ je o univerzalnom sustavu koji može na većinu proizvoda otisnuti identifikacijsku i/ili logističku oznaku kombinirajući brojne tehnike. Potpuno je robotiziran i njime upravlja sustav sposoban nadgledati višerobotske automatske operacije. AIDA MAIDEN je razvijen uz pomoć sredstava Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 8,53 milijuna kuna, a 3,73 milijuna kuna je iznos koji je sufinanciran iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. "S ovom inovacijom odgovorili smo na pitanje možemo li dizajnirati i implementirati sustav koji može staviti oznaku na gotovo svaki proizvod neovisno o njegovoj težini, pakiranju ili obliku? Danas na mnogim mjestima u lancu proizvodnje i logistike se na specifične proizvode poslovi označavanja djelomično izvode ručno, zahtijevaju puno ljudskog rada koji je je često neprecizan, a nerijetko i netočan. Kako to generira znatne troškove, te uzrokuje nesukladnosti, ovom inovacijom ponudili smo rješenje tržištu", izjavio je direktor poslovnog razvoja Codela Tihomir Hodak. Codel se ove godine preselio iz Zagreba u križevački Razvojni centar i tehnološki. Zadnjih 30 godina projektira napredne robotske sustave i razne aplikacije robotike za industriju. Tvrtka trenutno ima 23 zaposlenih, a u sljedećoj godini planiraju otvaranje još sedam radnih mjesta. Godinama surađuje s brojnim visokoškolskim institucijama i fakultetima.    
HUDI: Digitalno oglašavanje u Hrvatskoj porast će u 2022. više od 10 posto
Ukupno tržište digitalnog oglašavanja porast će u 2022. godini u Hrvatskoj za 10,3 posto u odnosu na lani, pokazuje istraživanje ulaganja u digitalne kanale – digitalni AdEx, koji je provela Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI). Istraživanje, koje je HUDI proveo u suradnji s austrijskim partnerom Momentumom te domaćim Ipsosom, temeljeno je na prijavljenim iznosima zakupa oglasa kod najvećih hrvatskih izdavača, agencija, društvenih mreža i pretraživačkih platformi. Neto oglašavanje kod hrvatskih izdavača u 2021. iznosilo je 53,9 milijuna eura, a prema rezultatima istraživanja, ove se godine u oglašavanju kod hrvatskih izdavača očekuje rast od 15 posto. Očekuje se i rast ulaganja u društvene mreže i pretraživačke platforme, ali sporiji. Rast društvenih mreža procjenjuje se na devet, a pretraživačkih platformi na osam posto. Te razlike, stoji u priopćenju, upućuju na sve veće povjerenje klijenata prema hrvatskim izdavačima. Trend izdavača u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, ide u smjeru strateškoga zaokreta prema korisničkom iskustvu što, naglašava se, dovodi do veće lojalnosti. Videooglasi, bez Google Displaya i YouTubea, zauzimaju 22 posto oglašavanja, a native oglašavanje petinu cijelog ulaganja – formati za koje se očekuje rast u svijetu u idućim godinama. Programmatic oglašavanje trenutno je s udjelom od 37 posto kod hrvatskih izdavača. Iz HUDI-ja ističu i da je to prvo cjelovito istraživanje marketinškog ulaganja u digitalne kanale medijskoga zakupa u Hrvatskoj, temeljeno na točnim iznosima oglašavanja po pojedinim izdavačima te objavljenim izvještajima društvenih mreža i pretraživačkih platformi, kao i drugih poslovnih subjekata koji sudjeluju u digitalnom oglašavanju na hrvatskom tržištu (agencije, oglašivačke mreže i sl.). "Ovim potezom Hrvatska udruga digitalnih izdavača omogućila je tržištu objektivne i relevantne rezultate, odmaknute od procjena, koji čine bazu za nastavak mjerenja i evaluacije ukupnoga digitalnog medijskog tržišta u Hrvatskoj. Model temeljen na točnim iznosima ključan je u dobivanju dobre procjene tržišta, a samim time i za definiranje strateških smjernica hrvatskih online izdavača te drugih poslovnih subjekata koji sudjeluju u digitalnom oglašavanju", zaključuje se u priopćenju. Prikupljanje podataka organizirano je od veljače do travnja 2022. godine, početkom rata u Ukrajini te prije nego što su bili poznati svi makroekonomski utjecaji na oglašavanje u 2022. godini.
IN2 grupa preuzela tvrtku Libusoft Cicom
IN2 grupa preuzela je tvrtku Libusoft Cicom (LC), informatičku i konzultantsku kompaniju koja se bavi razvojem i implementacijom rješenja za informatizaciju procesa poslovanja, izvijestili su iz IN2, poručivši kako nova akvizicija slijedi razvojnu strategiju tvrtke. "Libusoft Cicom postaje dio IN2 grupe. Nova akvizicija IN2 slijedi strategiju rasta Grupe s ciljem širenja poslovanja, novih klijenata, novih ljudi, njihova osobnog i poslovnog razvoja te novih članica Grupe", napisali su iz IN2, ne navodeći financijsku vrijednost preuzimanja. Kako su istaknuli iz IN2, Libusoft Cicom (LC) jedan je od predvodnika digitalizacije javne uprave u Hrvatskoj, a ponosni su na činjenicu da je u IT sustavu svakoga hrvatskoga pametnoga grada barem jedno LC rješenje. LC zapošljava 150 zaposlenika koji pružaju IT usluge i razvijaju specifične softvere za više od 1.000 korisnika. Jednako vrijedno iskustvo LC ima u projektiranju i implementaciji cjelovitih hardverskih sustava te sistemsko-tehničkoj podršci i konzaltingu. Programska rješenja LC-a namijenjena su jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave, proračunskim korisnicima, komunalnim poduzećima, upraviteljima stambenih zgrada te tvrtkama i neprofitnim organizacijama, stoji u priopćenju. "Ovo svakako nije posljednja akvizicija u narednom razdoblju" IN2 grupa ove je godine proslavila 30 godina postojanja, a dio je globalne ICT grupacije Constellation Software INC (CSI). Iz tvrtke poručuju da kontinuirano prate stanje na tržištu, prepoznaju najbolje potencijalne partnere te sustavno šire poslovanje akvizicijama IT tvrtki koje se djelovanjem uklapaju u već definirane sektore unutar Grupe ili pak nadograđuju poslovanje IN2 grupe nekim novim inovativnim rješenjem. Istaknuli su i da akvizicija LC-a nije jedina njihova akvizicija u ovoj godini, a svakako nije niti posljednja u narednom razdoblju, što je izjavom potvrdila i članica Nadzornog odbora IN2 grupe i starija potpredsjednica za razvoj poslovanja u CSI-ju Katarina Šiber Makar. "Libusoft Cicom jest tvrtka koja ima iznimno kvalitetna softverska rješenja i ekspertizu, dugu tradiciju i tržišni je lider u nekoliko segmenata poslovanja. Ova akvizicija za IN2 grupu znači daljnje jačanje tržišne pozicije i prisutnosti u svim poslovnim vertikalama. Planiramo podržati anorganski rast IN2 grupe i u budućnosti, pa kontinuirano radimo na novim potencijalnim partnerstvima i akvizicijama", izjavila je Šiber Makar. Predsjednik Uprave IN2 grupe Denis Jašarević rekao je da je IN2, slijedeći svoju dugoročnu viziju digitalizacije Hrvatske, odlučio Grupu proširiti za još jednu članicu, tvrtku Libusoft Cicom, koja razvija specifična IT rješenja te je uvijek korak ispred svog vremena, baš kao i IN2 grupa. "Veseli nas što ćemo postati bogatiji za novog partnera koji dijeli naše vrijednosti, a sinergijom ćemo postići daleko više za svoje klijente i korisnike", rekao je Jašarević. Direktor Libusoft Cicoma Marko Ignjatović istaknuo je veliki tržišni udjel i odlični tim vrhunskih stručnjaka kojim tvrtka raspolaže. "Ova akvizicija sigurno će biti novi vjetar u leđa za naše zaposlenike i klijente. Veseli nas što ćemo postati dio Juniper i IN2 grupe te svojim specifičnim znanjima, iskustvom i proizvodima nadograditi ponudu rješenja IN2 grupe i zajedno postati jači na tržištu", izjava je direktora Ignjatovića koja se prenosi u priopćenju.