Talijan odlično pliva u biznisu s ribom

Kada obitelj pošalje devetnaestogodišnjaka u vrijeme najveće krize, 2011. godine, da uhoda posao u nekoj drugoj zemlji, većina bi pomislila da je projekt osuđen na propast. Pogotovo kada 19-godišnjak ne zna niti riječi hrvatskog jezika. 

Na takav poslovni potez odlučila se obitelj Serio iz Cafua na Siciliji, koja ima stoljetnu tradiciju prerade ribe. Njihova tvrtka Pesceazzurro iz Cafua najveći je proizvođač slane ribe, opskrbljivač je najvećih trgovačkih lanaca u Italiji za koje rade robne marke, a uz Italiju, pogone imaju i u Tunisu i Albaniji. Osnivanjem tvrtke Canicula, biznis su proširili na Hrvatsku, koju vodi vlasnik i direktor Cristian Serio.

Danas 28-godišnji Cristian Serio kaže da to i ne smatra velikim rizikom jer je njegov otac imao povjerenja u njegove radne navike, kao i one njegova brata. "Mi smo od malih nogu u poslu s ribom, i to je posao koji volimo. Otac više nadgleda posao i proizvodnju u Tunisu, a dijelom i u Italiji, dok je brat vezan za proizvodnju u Italiji. Mada je to teško razgraničiti jer surađujemo i pomažemo si, Canicula je hrvatska tvrtka i ja je samostalno vodim. Rezultate imam, pa je to i odgovor na pitanje je li moja obitelj bila u pravu kada mi je vrlo mladom povjerila ovaj posao", pojašnjava Cristian Serio, koji je hrvatski jezik naučio samostalno, bez tečajeva u školama stranih jezika.

Došao zbog kvalitetne sirovine

Serio kaže da je osnovni razlog njegova dolaska u Hrvatsku najkvalitetnija sirovina kojom je bogat hrvatski dio Jadrana. "Nigdje nema ovako kvalitetne plave ribe. Uz to se inćun, koji nam je i najzanimljiviji, u ovom dijelu Jadrana mrijesti dvaput godišnje. Sirovine za preradu ima dovoljno, posebice je prošle godine bilo iznimno mnogo inćuna. Dosad još nikada, otkako sam u Hrvatskoj, nije bio toliki ulov kao prošle godine. Pojačana su razdoblja kada nije dopušten izlov plave ribe, što je dobro jer su rezultati tih mjera vidljivi i dobro planirani", komentira Serio.

Uz sirovinu, odnosno kvalitetnu ribu, razlog su njegova dolaska u Hrvatsku i mogućnosti korištenja sredstava EU fondova te pristupačna cijena zemljišta u Dalmatinskoj zagori. Iako bi o zoni u kojoj posluje mogao reći i negativnih stvari, primjerice, nije izgrađen pročišćivač, Serio kaže da se prilagođava okolnostima. Međutim, jeftina radna snaga svakako nije razlogom njegova poslovanja u Hrvatskoj jer se, kaže, primanja hrvatskih radnika u sektoru u kojem posluje polako približavaju primanjima u nekim zemljama Europske unije. Troškovi rada na Siciliji slični su onima u Hrvatskoj, uspoređuje Talijan i ističe da njegovih 86 radnika ima plaće veće od prosjeka ovog sektora.

Cristian Serio

Ipak, nije baš sve išlo glatko jer je do izgradnje novoga modernog proizvodnog pogona za preradu ribe u poslovnoj zoni Prisike u Općini Muć Serio proizvodio u iznajmljenim pogonima. Najprije je pet godina u Tribunju proizvodio slanu ribu, a potom su se preselili u pogon u Milni na Braču gdje je proizvodio do posljednjeg dana 2015. godine. Tu lokaciju napustio je zbog nedostatka radne snage te zbog velikih troškova transporta, uključujući i ovisnost o trajektu.

U novi pogon, površine 2000 metara četvornih, investirano je 36 milijuna kuna, a investicija je s 9,5 milijuna kuna zatvorena sredstvima Europske unije, točnije iz fonda IPARD, Mjera 103, a ostatak je osiguran kreditom HBOR-a. Većina proizvodnog asortimana odnosi se na proizvodnju slane ribe, i to ponajviše inćuna. Međutim, posljednjih dvije godine asortiman je znatno obogaćen nizom proizvoda dodane vrijednosti, pa Canicula u ovom trenutku proizvodi 25 artikala.

U planu gradnja novog pogona

"Pesceazzuro plasira svoje proizvode diljem Europske unije, a izvozi i u Australiju, Izrael, Veliku Britaniju. Zapošljava više od 1000 radnika. Uglavnom su ti proizvodi na policama trgovačkih lanaca, ali i u ugostiteljstvu, odnosno u HoReCa segmentu. Iz hrvatskog pogona izvozimo najviše u Italiju, Španjolsku i Francusku. Proizvodni su standardi u Hrvatskoj i Italiji slični. Imamo sve potrebne standarde kvalitete koji su nam nužni za poslovanje na tržištu EU i tržištima na koja plasiramo svoje proizvode. Upravo ishodimo dokumentaciju potrebnu za izvoz u Rusiju - asortiman koji mi imamo nije pod embargom", pojašnjava Serio.

Ako se nastavi trend dosadašnjeg poslovanja, Canicula, prema planovima njena vlasnika koji je u međuvremenu u Hrvatskoj zasnovao obitelj, namjerava na susjednoj parceli izgraditi još jedan proizvodni pogon koji bi imao više strojeva, komoru za pojedinačno smrzavanje i dimljenje ribe. U njemu bi, pojašnjava, proizvodili finalne proizvode. Novi projekt uključuje i stroj za pojedinačno smrzavanje plave ribe, a Canicula ima i određene planove s bijelom ribom. U Austriji je početkom godine, u središtu Salzburga u blizini katedrale, Serio otvorio trgovinu delikatesnih proizvoda i kaže da je jako zadovoljan rezultatima. "Uz svoje proizvode, prodajemo i ostale delicije povezane s Dalmacijom i Mediteranom. U tom prostoru često priređujemo i degustacije, a pripremamo i jela na bazi ribe i plodova mora", otkriva nam Serio.

Delikatesni proizvodi s dodanom vrijednošću

Sa svojih 25 artikala Canicula je prisutna u svakome hrvatskom trgovačkom lancu, a za vrijeme turističke sezone proizvode plasira u HoReCa segment. U inozemstvu koristi distribucijske kanale tvrtke Pesceazzuro. Dobar dio svog asortimana slane ribe prodaje upravo putem distributivnih kanala Pesceazzuro. Dakle, uz slani inćun koji joj je glavni proizvod, Canicula proizvodi i slanu srdelu. Tu su razni namazi, riblje paštete i paštete od plodova mora, a važan segment je i marinirani program. Prvi su, kako kaže Serio, na ovom području počeli puniti inćun u staklenke s maslinovim uljem, a danas to rade i drugi proizvođači.

Serio smatra da u Hrvatskoj još uvijek ima prostora za nove riboprerađivače. "Sirovina je vrlo kvalitetna i ima je dovoljno. Zato je važno toj ribi dati dodanu vrijednost, a to je moguće samo u obliku delikatesnih proizvoda s dodanom vrijednošću. Imamo dvije vlastite plivarice koje nam love sitnu plavu ribu, a surađujemo i s nizom ribara i tvrtki koje imaju plivarice, pa na taj način osiguravamo svu sirovinu. Odlično surađujemo s mnogim tvrtkama koje se na ovom području bave srodnim poslovima - nismo konkurencija, nego se podupiremo, zaključuje naš sugovornik.