Svjetska banka objavila prvo izvješće o kružnom gospodarstvu u EU

Svake godine u svijetu se izvadi više od 100 milijardi tona sirovina. Uzroci te goleme brojke leže u ustrajno visokoj razini potrošnje sirovina u zemljama visokog dohotka i sve bržem rastu potreba gospodarstava u nastajanju, navodi se to u prvom sveobuhvatnom izvješću Svjetske banke o kružnom gospodarstvu pod naslovom Kvadratura kruga: politike proistekle iz europskog prelaska na kružno gospodarstvo. Sadašnji linearni model gospodarskog rasta po načelu "uzmi - proizvedi - iskoristi - odbaci" sve je neodrživiji, ne samo u smislu zaštite okoliša, već i s gledišta ekonomske sigurnosti i inkluzivnosti, ističe se u izvješću.

Zemlje Europske unije svjetski su predvodnici u promicanju prelaska na kružno gospodarstvo nakon što su ga proglasile okosnicom strategije rasta i pokrenule opsežan program regulatornih reformi. U izvješću Svjetske banke razmatra se iskustvo EU-a u provedbi plana uvođenja kružnoga gospodarstva kako bi se izvukle pouke koje bi mogle biti korisne zemljama Europe i šire. Zaključuje se da bi ambiciozne politike kružnoga gospodarstva mogle dovesti do smanjenja ukupne potrošnje sirovina do 11 posto i tako razdvojiti rast gospodarstva od uporabe sirovina u roku od jednog desetljeća.

U posljednjih 20 godina ukupna uporaba materijala u EU smanjena je za 9,4 posto, a udio resursa dobivenih iz recikliranog otpada porastao je za gotovo 50 posto. Koliko god to bilo impresivno, napredak u prelasku na kružno gospodarstvo ipak je skromniji ako ga se sagleda u odnosu na stvarni materijalni otisak u Europi.

"Naš dominantni globalni gospodarski model po načelu 'uzmi - proizvedi - iskoristi - odbaci' nije održiv. Trenutačna svjetska potražnja za prirodnim resursima viša je 1,7 puta od regenerativnoga kapaciteta našega planeta, a mi jednostavno nemamo drugi planet", ističe Gallina A. Vincelette, direktorica Svjetske banke za EU.

Dodaje da Europa jest predvodnica prelaska na kružno gospodarstvo, ali da se kružni poslovni modeli moraju s margina probiti u mainstream.

"Dobra vijest je ta da se znatan napredak može ostvariti ako se usvoje prave politike okrenute uvođenju cjenovnih poticaja povezanih s prirodnim resursima, pružanju informacija radi boljeg odlučivanja gospodarskih čimbenika, omogućavanju institucijama da kružno gospodarstvo stave u središte plana rada vlade i oslobađanju sredstava za ulaganja", kaže Vincelette.

Europski privatni sektor pokretač je kružnoga gospodarstva, ali inovativni poslovni modeli toga gospodarstva još uvijek su ograničenih razmjera, rasprostranjenosti i brzine usvajanja. Udio takvih modela na tržištu kreće se između 5 i 10 posto, reciklirani materijali trenutačno čine tek 8,6 posto ulaznih sirovina, a proizvodi od recikliranih materijala predstavljaju samo 1,9 posto novoproizvedenih proizvoda. Ne bude li se kružno gospodarstvo brzo proširilo, neće se ostvariti njegov potencijal za održivost.

"Uz to što plaćaju okolišnu cijenu sadašnjega linearnog modela, zemlje u razvoju – posebice one čija gospodarstva uvelike ovise o izvozu sirovina – suočene su i s trgovinskim rizicima koji proizlaze iz politika kružnoga gospodarstva u zemljama s visokim dohotkom", naglašava Sameh Wahba, regionalni direktor za održivi razvoj za Europu i središnju Aziju.

"Zemlje u razvoju moraju biti u središtu svjetske tranzicije prema kružnijem gospodarstvu", dodaje Wahba.

Naposljetku, u izvješću Svjetske banke ističe se da bi se u Europi ekonomski troškovi koji će nastati razdvajanjem gospodarskog rasta od uporabe sirovina mogli kompenzirati odgovarajućim mjerama fiskalne politike kojima bi se porezno opterećenje s rada prebacilo na ekstrakciju sirovina, njihovu uporabu i otpad.