Svjetska banka: Klimatske promjene mogle bi izazvati masovne unutarnje migracije
Foto: Shutterstock
Klimatske promjene mogle bi do sredine stoljeća prisiliti 216 milijuna ljudi u šest svjetskih regija da potraže novo mjesto za život u svojim zemljama, a posljedice će osjećati i istočna Europa, pokazuje studija Svjetske banke (WB).
Dugoročni utjecaj klimatskih promjena na dostupnost vode i produktivnost u poljoprivredi i rast razine mora sve će ozbiljnije ugrožavati zdravlje ljudi i njihovu sposobnost da zarađuju za život u idućim desetljećima, pokazao je drugi dio izvješća Groundswella, objavljen u ponedjeljak.
Prvi dio objavljen je 2018. i obuhvaćao je regije podsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike, a drugi je proširio obuhvat i na istočnu i središnju Aziju i Pacifik, sjevernu Afriku i istočnu Europu.
Autori su utvrdili da bi "unutarnje migracije potaknute klimatskim promjenama u sljedeća tri desetljeća" mogle eskalirati i najteže pogoditi "najsiromašnija i najugroženija područja" i njihov razvoj.
Najmasovnije bi unutarnje migracije do 2050. trebala zabilježiti podsaharska Afrika, s prognoziranih čak 86 milijuna migranata. Slijede istočna Azija i Pacifik sa 49 milijuna, te južna Azija sa 40 milijuna.
U istočnoj Europi i središnjoj Aziji novo mjesto za život u svojoj zemlji moglo bi potražiti po pet milijuna ljudi.
"Klimatske promjene... mogle bi natjerati ljude da u nevolji migriraju. Zemlje bi se mogle suočiti s pojavom žarišta klimatskih migracija već 2030. godine, a proces će se nakon toga intenzivirati i proširiti", objavile su u studiji voditeljice tima Kanta Rigaud i Viviane Clement.
"Još se može nešto napraviti da se to spriječi. Nema sumnje da su temeljni uvjeti za ublažavanje posljedica klimatskih promjena u životima ljudi smanjenje emisija (štetnih plinova) i zeleni, otporni i inkluzivni razvoj", naglašavaju Rigaud i Clement.
Smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova i osiguravanje uključivog i otpornog razvoja moglo bi smanjiti unutarnje migracije potaknute klimatskim promjenama za čak 80 posto, procjenjuju autori studije.
Još od Privrednog…
Izvoz u prva dva mjeseca porastao 2,4 posto, uvoz pao jedan posto
Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prva dva mjeseca ove godine iznosila je 3,55 milijardi eura, što je za 2,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz pao za jedan posto, na 6,1 milijardu eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Vanjskotrgovinski deficit iznos...
Veliki odaziv hrvatskih nakladnika za najveći dječji sajam knjige na svijetu
Čelni ljudi Zajednice nakladnika i knjižara HGK na konferenciji za medije predstaviti su događanja koja su u planu u sljedećih nekoliko mjeseci - Sajam dječje knjige Bologna, Sajam Sarajevo, Noć knjige i akcija Knjiga svima i svuda (KSS) te Panonski festival knjige (PFK) - Osijek. "Nakladnička i ...
Hrvatska na vrhu EU po rastu prometa u maloprodaji
Hrvatska je u veljači zabilježila najveći rast prometa u maloprodaji u EU, dok je europski prosjek zakočila slabija prodaja u trgovinama hrane i na benzinskim postajama, pokazali su podaci europskoga statističkog ureda. U eurozoni je promet u maloprodaji u veljači smanjen za 0,7 posto u odnosu na...