Samo 15 posto prometa u trgovini na malo ostvareno online

Pandemija je utjecala na povećanu primjenu interneta kao kanala kupnje i pretraživanja informacija, a prema publikaciji Sektorske analize, koja donosi pregled najnovijih trendova u trgovini na malo, autora Ivana Damira Anića, pokazuje kako je tek lani oko 15 posto prometa u trgovini na malo ostvareno putem interneta, iako je nominalni rast u online trgovini iznosio 6,7 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da maloprodavači nedovoljno primjenjuju internet kao kanal prodaje. U trgovini je u 2021. godini 98 posto poduzeća imalo pristup internetu, a 76 posto njih imalo je mrežnu stranicu.

Relativno je dobra opskrbljenost kućanstava računalima i internetom gdje je osobno računalo imalo 77 posto, a pristup internetu 86 posto kućanstava. Pojedinci se najčešće koriste internetom za slanje poruka, prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama, čitanje dnevnih novosti i časopisa, gledanje videosadržaja na Youtubeu te sudjelovanje na društvenim mrežama (75 posto). Robu i usluge kupovalo je putem interneta 32 posto korisnika.

Najčešće se putem interneta kupovala odjeća i obuća (68 posto), filmovi i glazba (31 posto), telekomunikacijske usluge (27 posto), kozmetički proizvodi (25 posto), knjige, časopisi i novine (25 posto), potrošačka elektronika i kućanski aparati (23 posto), dostava gotovih obroka (21 posto) te softver i igre (20 posto).

"Može se zaključiti da korisnici interneta vrlo učestalo pregledavaju internetske sadržaje i prikupljaju informacije o proizvodima i uslugama, ali mnogo je manji broj onih koji se odluče na internetsku kupnju", stoji u analizi.

Najvažniji razlozi zbog kojih korisnici ne kupuju putem interneta jesu preferiranje kupnje u trgovini, visoki trošak dostave kupljene robe, a mnogi su zabraniti i za sigurnost plaćanja te hoće li imati jamstvo i mogućnosti reklamacije na kupljenu robu.

Foto: Shutterstock

Očekivanja za maloprodaju 

Krene li se od pretpostavke da neće doći do prelijevanja sukoba u regiji i da će turistička sezona u Hrvatskoj biti zadovoljavajuća, ove godine prognozirani rast BDP-a trebat će nešto umanjiti na kratki rok.

"Rat u Ukrajini već ima negativan utjecaj na rast cijena energenata i prehrambenih proizvoda, na inflaciju i smanjenje kupovne moći potrošača, što će umanjiti rast prometa u trgovini na malo u 2022. Ako uzmemo u obzir da će potrošači unatoč rastu cijena nastaviti kupovati benzin, energente i hranu, koji su nužni proizvodi i potražnja za njima je neelastična, može se pretpostaviti da će se uz postojeće plaće smanjiti izdaci za neprehrambene proizvode", kaže se u Sektorskoj analizi.

Sve to, stoji dalje, moglo bi negativnije utjecati na trgovinu neprehrambenih proizvoda, a intenzitet utjecaja ovisit će o daljnjem razvoju situacije. "U idućem razdoblju trgovina na malo trebala bi se prilagoditi novonastaloj situaciji i svoj daljnji razvoj temeljiti na inovacijama u digitalnoj trgovini i održivom poslovanju", stoji u analizi.

U vrijeme katastrofa potrošači više nego ikada preispituju poslovanje maloprodavača i lojalni su onim trgovcima koji se ponašaju kao 'odgovorni građani' i ne slijede samo cilj ostvarenja profita. U analizi također stoji kako maloprodavači ne bi smjeli zanemariti mogućnost prodaje putem mobilnih uređaja, koja je u Hrvatskoj još uvijek skromna.

"Međutim, mobilna trgovina i s njome povezano mobilno oglašavanje imaju veliki potencijal. Kako bi prodavači povećali prodaju putem mobilnih uređaja, trebali bi ulagati u stvaranje doživljaja kupnje i učiniti mobilnu kupnju zanimljivijom, poticati na mobilnim stranicama personaliziranu i interaktivnu komunikaciju te se u stvaranju oglasa usmjeriti na inovativne kupce", kaže se u analizi te se dodaje kako zaštita privatnosti mora biti transparentna i jasna jer to snažno utječe na povjerenje i kupnju. "Kako će rasti e-trgovina, fizičke trgovine trebale bi se restrukturirati i više eksperimentirati s novim digitalnim tehnologijama i inovacijama. U tome e-trgovina i mobilna trgovina imaju potencijal za daljnji razvoj u Hrvatskoj", kaže se u analizi.

Tehnologija 5G omogućuje veću brzinu protoka podataka i bežičnu povezanost uređaja, a budućnost su i trgovine bez blagajni, dok tehnologije kao AR (proširena stvarnost) i VR (virtualna stvarnost) omogućuju, na primjer, isprobavanje odjeće bez odijevanja.