Sve više tvrtki razmišlja o skraćenju radnog tjedna

Standardno je radno vrijeme zemalja širom svijeta oko 40 sati tjedno, pa je tako i u Hrvatskoj. No, ta je praksa uvedena tek od 20. stoljeća. Primjerice, u SAD-u je krajem 19. stoljeća prosječni radni tjedan bio veći od 70 sati tjedno.

Tek je oko 1920. Henry Ford uveo osmosatni radni dan s trima smjenama - kako bi njegove tvornice radile 24 sata dnevno. Može se reći kako je osmosatno radno vrijeme u pet radnih dana standardna praksa koja je, barem što se tiče Amerike, prisutna već više od 80 godina, a tu je praksu slijedila i većina drugih zemalja.

Međutim, danas se 40-satni tjedan sve se više dovodi u pitanje. S promjenama koje je donijela pandemija, tvrtke su počele propitkivati svoja pravila i prakse, a sve je prisutnija ideja skraćenoga radnog tjedana koji bi mogao poboljšati produktivnost radnika te osigurati bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.  

"Četrdesetsatni radni tjedan temeljio se na jednoj osobi - muškoj, koja je radila za plaću koju donosi kući svojoj obitelji", kaže za Fast Company, psihologinja Stephanie Bolster McCannon navodeći kako većina kućanstava danas u SAD-u ima dvostruki prihod.

Jednako tako, preopterećenost poslom rezultira tisućama oboljelih od depresije svake godine, a uz sve to razvoj tehnologije transformira sam koncept rada kao takvog.

Glavni razlozi za smanjenje radnog vremena

Tijekom pandemije, izgaranje na poslu ili burnout postao je veliki problem jer nije bilo jasne granice između poslovnog i privatnog života, posebice kad je riječ o radnicima koji su radili od doma. Umjesto da imaju granice gdje prestaje posao i počinje privatni život, ljudi su se bavili projektima u svako doba dana i noći.

Drugi razlog zašto tvrtke preispituju 40-satni radni tjedan jest zapošljavanje odnosno konstantna migracija radnika. Tvrtke, barem kad je SAD u pitanju, već su umorne od plaćanja 20 posto više novca zaposlenicima da dođu u njihovu tvrtku kako bi, primjerice, samo šest mjeseci kasnije otišli drugom poslodavcu za nešto veću plaću.

Stoga uprave kompanija sve češće razmišljaju: "Nećemo vas platiti više, ali ćete zato raditi manje".

Kako izgleda kraći tjedan

Tvrtke imaju mogućnost, kada je riječ o dizajniranju kraćega radnog tjedna, ili ponuditi četverodnevni radni tjedan ili da zaposlenici, primjerice, imaju svaki drugi petak produženi vikend.

Za kompanije koje žele na takav način izaći u susret svojim zaposlenicima važno je da prvo pokrenu pilot-projekt kraćega radnog tjedna kako bi se vidjelo kakav će biti utjecaj na izvedbu i produktivnost organizacije.

Stephanie Bolster McCannon zaključuje kako bi, umjesto mjerenja rada po satima, tvrtke to mogle činiti prema učinku. No, zasnivanje rada na rezultatima konceptualno je dobra ideja, ali još uvijek teško provediva.