Sve više država priprema mjere pomoći gospodarstvu, što će učiniti Hrvatska?

11. ožujka 2020.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Europska komisija osnovat će fond težak 25 milijardi eura iz postojećih izvora kako bi odgovorila na gospodarske krize izazvane koronavirusom, najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Riječ je o sredstvima koja nacionalne vlade nisu iskoristile zbog birokratskih razloga. Umjesto da ih šalju natrag u Bruxelles, sada ih mogu iskoristiti za pomoć svojim gospodarstvima. Investicijski fond bit će usmjeren na područje zdravstva, mala i srednja poduzeća te tržište rada.

U Hrvatskoj će zbog epidemije koronavirusa najugroženiji biti sektori prometa, osobito zračnog i turizma, a premijer Andrej Plenković najavio je kako će Hrvatska u tim sektorima poduzimati odgovarajuće mjere.

"Sva ministarstva prate situaciju i zajedno će na europskoj i nacionalnoj razini nastojati iznaći načine da ovu situaciju učine što manje štetnom po hrvatsko gospodarstvo", rekao je Plenković, dok je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović izvijestio da se intenzivno radi na mjerama za olakšanje poslovanja tvrtki pogođenih koronavirusom. Razmatra se i moguće uvođenje moratorija na otplatu kredita tvrtkama, ali i građanima, uz formiranje državne jamstvene sheme. Koje mjere će se poduzeti, znat će se više nakon sastanka koji će predstavnici HUB-a danas održati s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem.

"Suština se sastoji u tome da bi banke bile u situaciji odgoditi na jedno vrijeme, od šest do 12 mjeseci, otplatu takvih kredita a da ne moraju formirati nove rezervacije jer bi takav plasman bio pokriven državnom garancijom", pojašnjava Adrović te navodi da se između ostalog predlaže i suspenzija najrigidnijih mjera, tako da dužnik koji 60-ak dana ne otplaćuje kredit ne bude degradiran.

Predlaže i da HBOR kao domaća razvojna banka formira posebne kreditne linije koje bi, posebice izvozu, ali i turističkom sektoru, omogućile da lakše prebrode nelikvidnost koja će se dogoditi zbog pada turističkog i svakoga drugog prometa zbog posljedica koronavirusa.

U Ministarstvu financija danas će se održati sastanak s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske banke za razvitak, na kojemu će se raspravljati o mjerama za suzbijanje utjecaja koronavirusa na gospodarstvo i financije.

Horvat: Brojke su osjetne i pad gospodarske aktivnosti

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat prije užega kabineta Vlade najavio je kako će hrvatska vlada vrlo brzo izaći sa svojim prijedlogom mjera za pomoć hrvatskim poduzetnicima, no nije želio otkriti o kojima je mjerama riječ.

"Strpit ćete se, zajedno s nama u Ministarstvu, još koji dan i ovako kao danas izići ću pred hrvatsku javnost i poduzetnike te predložiti sve ono što ću predložiti i premijeru", najavio je. Kazao je da se u ovom trenutku zbrajaju posljedice prvih dvaju ovogodišnjih mjeseca.

"Brojke su osjetne i pad gospodarske aktivnosti na području Hrvatske, izvoz i uvoz. Nema nikakvog mjesta panici, sustav funkcionira, imamo dojam da držimo stvari pod kontrolom, no da će posljedica biti, bit će ih", kaže Horvat ponovivši da, iako je zabrinut, mjesta panici nema.

Napominje da se prati situacija na relaciji Hrvatske i Kine te deset najvećih gospodarskih partnera.

"Svi su parametri djelomično umanjeni, postotni udio prema Kini dosta je velik, no nas to u velikoj mjeri ne brine", izjavio je Horvat.

Kaže da su u pojedinim gospodarstvima ovakve krizne situacije predstavljale i dobre prilike.

"Ako je ovo dobra prilika za to da mi jedan veliki dio uvoza kapacitiramo vlastitom domaćom proizvodnjom, ponajprije u segmentu proizvodnje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda, ja to pozdravljam", poručio je Horvat.

Talijani razmatraju obustavu plaćanja režija, poreza i rata kredita

Od početka ovog tjedna karantena zbog koronavirusa proširena je na cijelu Italiju i trebala bi trajati do početka travnja. Stoga u ovoj europskoj zemlji, koja za sada ima najveći broj zaraženih i smrtnih slučajeva, vlada svojim mjerama želi ublažiti posljedice epidemije u gospodarstvu i društvu, najavljujući obustavu plaćanja režija, poreza i hipoteka. Sve te mjere bile bi u vrijednosti od oko 10 milijardi eura.

Slovenska vlada također se nastoji pripremiti za potencijalne gospodarske štete u slučaju da kriza zbog koronavirusa potraje dulje. Priprema se zakonski paket za smanjivanje negativnih posljedica krize na gospodarstvo zbog koronavirusa u visini od čak 998 milijuna eura. Spreman je interventni zakon s kratkoročnim djelovanjem kojim bi vlada poduzećima omogućavala subvencije u visini od 40 posto štete izazvane u radnom procesu zbog koronavirusa, a pripremaju se i dugoročne mjere za pomoć izvoznome gospodarskom sektoru i turizmu.

Španjolska vlada izvijestila je da je pripremila plan za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa u gospodarstvu, uključujući privremene mjere potpore najugroženijim sektorima, poput turizma.

Njemačka jača ulaganja i štiti radna mjesta

Njemačka vlada najavila je niz mjera, uključujući dodatne 12,4 milijarde eura ulaganja u iduće četiri godine, kako bi poduprla gospodarsku aktivnost koja trpi štetu zbog epidemije. Među mjerama kojima se želi ublažiti šokove izazvane koronavirusom jest povećanje beneficije radnicima zbog skraćenoga radnog vremena jer bi se time zaštitila radna mjesta i pružila podršku poslodavcima.

Prema novim propisima, kompanije mogu tražiti dodatke za skraćeni rad ako on obuhvaća samo desetinu zaposlenika. Do sada su ga mogle tražiti ako je skraćeno radila najmanje trećina radnika.

Pravo na taj dodatak imat će, prema novim propisima, i privremeno zaposleni radnici, a njemačka vlada razmotrit će i dodatnu financijsku pomoć kompanijama.

Južna Koreja, primjerice, subvencionira plaće malim trgovcima, a povećala je i naknade za kućnu njegu i nezaposlene. Kina je pak suspendirala naplatu doprinosa od kompanija.

Na udaru najviše promet, turizam i logistika

Hrvatskoj je Italija, uz Njemačku, najvažniji trgovinski partner. U Italiju je u 2019. izvezeno robe u vrijednosti od 2,1 milijarde eura ili jedan posto više nego u 2018., dok je iz Italije uvezeno robe vrijednosti 3,4 milijarde eura ili 10,1 posto više nego godinu ranije.

U HGK ocjenjuju da će situacija s koronavirusom zasigurno nepovoljno utjecati na sve proizvodne izvozno orijentirane sektore, promet, logistiku i turizam. S obzirom na strukturu robne razmjene sa sjevernim talijanskim pokrajinama, restriktivne mjere mogle bi utjecati i na prerađivačku industriju - strojogradnju, elektroindustriju, kemijsku i metaloprerađivačku industriju, sektor tekstila, drvni sektor itd., kažu u Komori.

Ističu i da je širenje zaraze na Italiju povećalo neizvjesnost i strah od posljedica na poslovanje u turističkom sektoru cijele Europe, uključujući Hrvatsku.

"Turizam je ključna hrvatska gospodarska grana na koju utječe i broj ostvarenih noćenja i dolazaka turista iz Italije, koji u ukupnom udjelu zauzimaju visoko peto mjesto sa 6,1 posto u ukupnom broju ostvarenih noćenja stranih turista. Bilježe se otkazivanja letova (pad od 20 posto) te otkazivanja planiranih turističkih aranžmana", kažu u HGK.

Dodaju da bi iz perspektive prekograničnog pružanja usluga zatvaranje granica i usporavanje talijanskoga gospodarskog rasta moglo pogoditi hrvatske tvrtke iz područja telekomunikacija, građevine, osobnih usluga, poslovnih usluga i trgovine.

Upozoravaju i na to da je Italija imala skromne pokazatelje gospodarskog rasta i prije epidemije COVID-a 19, koja je dodatni udarac talijanskoj ekonomiji, a za Hrvatsku je ključno ne samo stanje u Italiji, nego i kakvi će učinci epidemije biti u Njemačkoj. Izvoz je lani u Njemačku porastao za četiri posto, na nešto više od dvije milijarde eura, dok je iz nje uvezeno robe u vrijednosti od 3,8 milijardi eura ili šest posto više nego 2018. godine.

P.hr/I.G.