Cijene nekretnina neće više bitnije rasti, ali ni padati

24. studenoga 2021.

Velike su razlike između traženih i realiziranih cijena prodanih nekretnina, kaže Dubravko Ranilović

Foto: Shutterstock

Tržište nekretnina vrlo je dinamično, ali i vrlo različito i polarizirano, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović na 33. Forumu poslovanja nekretninama, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, navodeći kako je sve izraženiji trend povećanja razlike između tražene i realizirane cijene, pri čemu očekivanja vlasnika postaju sve nerealnija.

"Promet u nekoliko primorskih županija i Gradu Zagrebu tri do četiri puta veći je u odnosu na ostatak Hrvatske. S obzirom na taj nerazmjer, kada govorimo o tržištu nekretnina, stvari treba gledati segmentarno - o kojim nekretninama je riječ i gdje se one nalaze, a ne sve 'gurati u isti koš'", naglasio je Ranilović dodajući i da postoje dijelovi Hrvatske gdje je promet mali, a cijene nekretnina iznimno niske.

Ranilović je istaknuo kako će uvijek postojati kvalitetne nekretnine, poput onih u priobalju povezanih s turizmom ili u Zagrebu kao glavnom gradu, koje će postizati cijenu.

Napomenuo je i da cijena građevnog materijala očito nije jedini uzrok rasta cijene novogradnje te smatra da su "cijene u nekim dijelovima" zaista dosegnule svoj plafon i ne misli da bi trebale bitnije rasti, no kazao je da se, s druge strane, ne može očekivati ni pad cijena nekretnina.

Na tržištu rabljenih nekretnina u Zagrebu najbolje prolaze nekretnine novijeg datuma, izgrađene od 80-ih godina prošlog stoljeća pa nadalje, a posebice u urbaniziranim naseljima s razvijenom infrastrukturom i parkovima.

I cijene takvih nekretnina bilježe određeni rast, no s druge strane starije nekretnine vrlo se teško prodaju.

"Mi dugoročno vjerujemo u centar grada i da će vrijeme učiniti svoje", izjavio je Ranilović, koji je iznio procjenu prosječne cijene četvornog metra novogradnje u Zagrebu, koja se kreće između 2800 i 2900 eura. 

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije, Josip Zaher, istaknuo je kako je tržište nekretnina u direktnoj vezi s graditeljstvom koje raste, ali se suočava i s izazovima poput nedostatka radne snage i rasta cijena sirovina.

"Slična je situacija i kod vas, tržište je došlo na svoje i drago mi je čuti da je velika većina vas zadovoljna poslovanjem. Ipak, uvijek trebate biti na oprezu i kvalitetno raditi na tome da se održi stabilnost. Kako trenutno vidimo, cijene su se počele normalizirati, kao i nabava, pa vjerujem da će se uskoro stanje generalno stabilizirati“, izjavio je Zaher, dodavši kako će HGK nastaviti pružati potporu razvoju struke u iskorištavanju njezinog punog gospodarskog potencijala.

Voditeljica odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić kao neke izazove u ovom sektoru istaknula je velike probleme u dobavnim lancima koji se osjete na tržištu građevinskih materijala te rast samih cijena nekretnina koje uzrokuju velike promjene i u cijeloj grani gospodarstva.

 

U Zagrebu relativno malo novogradnje, a u Istri nikad bolje

Vlasnica agencije Zagreb West Lana Mihaljinac Knežević jedan od razloga visokih cijena novogradnje u Zagrebu smatra i to što ih se relativno malo gradi, mnogo manje u odnosu na "najbolje razdoblje", sredinu 2000-ih.

"Na rubnim dijelovima grada ima i novogradnje za manje od 2.000 eura po četvornome metru, dok s druge strane postoji jedan projekt u Zagrebu, koji je i medijski eksponiran, koji ima iznimno visoku cijenu od više od 5.000 eura po četvornome metru. Međutim, to je jedan projekt i možda čak samo jedan stan. Prema tome, to nije realna slika tržišta", napomenula je Mihaljinac Knežević.

Posvjedočila i o prisutnom trendu precjenjivanja vrijednosti nekretnina napomenuvši da je promet nekretninama u Zagrebu u 2019. godini, dakle prije pandemije i potresa, pao za 18 posto u odnosu na 2018. godinu.

"To je uvijek indikator za korekciju. To se dogodilo jer su određene nekretnine jednostavno bile previsoko procijenjene, primarno zbog očekivanja vlasnika. Bilo koja nekretnina koja nema realnu tržišnu cijenu vrlo se teško proda", rekla je Mihaljinac Knežević.

Stručnjaci za nekretnine kažu da među kupcima dobro kotiraju turistička mjesta, a direktor agencije Proagent Vlatko Mrvoš ističe kako je u Istri situacija, kad je riječ o prometu nekretninama, bolja nego ikada.

 

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Josip Tica, održao je prezentaciju „Utjecaj ulaska u Eurozonu i Schengensko područje na tržište nekretnina“. Istaknuo je kako ulazak u Schengen povećava putovanja i transport te otvara vrata povećanju direktnih stranih investicija.

"U tom kontekstu svakako je za očekivati pozitivan efekt na Istru i Kvarner zbog ukidanja granica, kako za turizam, tako i za rezidencijalni segment tržišta. Što se uvođenja eura tiče, kako se naš ulazak u eurozonu otprilike poklapa s normalizacijom monetarne politike, za pretpostaviti je da ćemo ući u trenutku rastućih pritisaka za dizanje kamatnih stopa, a samim time i korekcija na svim tržištima. Kamatne stope će biti niže nego da smo ostali izvan eurozone, ali je upitno hoće li biti niže nego sada", poručio je Tica, upozorivši kako je ECB sredinom studenog 2021. objavio kako zbog poremećaja u dobavnim lancima i rada od kuće koje transformira potražnju za stambenim prostorom, postoje rizici za "pucanje balona" na stambenom tržištu.

P.hr/I.G/F.M