Sve industrije susreću se s više rizika nego ikada prije

3. ožujka 2021.

ANO brokeri u osiguranju već 21 godinu aktivno sudjeluju na tržištu osiguranja u Hrvatskoj. Od 2017. u hrvatskom su vlasništvu, a nakon preuzimanja od globalnog partnera Aona nastavljaju eksponencijalni rast poslovanja. U razgovoru za Privredni.hr Anđela Šutija, članica Uprave ANO brokera za osiguranje i reosiguranje, koja je nedavno izabrana za novu predsjednicu Udruženja društava za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju HGK, ističe kako je suština njihova poslovanja pomoć klijentima da uspješno i bezbrižno vode svoje poslovanje i štite ga od rizika u sve kompleksnijem svijetu.

Postoji li ijedan vid osiguranja koji ne pokrivate?

Za svoje ćemo klijente uvijek učiniti sve da osiguramo njihovo poslovanje od svih potencijalnih rizika. Postoje određene stvari koje predstavljaju rizik za poslovanje, a ne može ih se transferirati u osiguranje - poput rastuće konkurencije, nedostatka radne snage, fluktuacije valutnog tečaja, neuspjeha u implementaciji ili komunikaciji strategije - no za sve drugo naći ćemo rješenje, imajući na umu posao kojim se klijent bavi i posebnosti te industrije. U istraživanju koje je naša partnerska tvrtka Aon provela 2019. među 2,672 risk managera u globalnim tvrtkama koje se protežu kroz 33 industrijska sektora, pokazalo se da se sve industrije i gospodarstva susreću s više rizika nego ikada prije. No zanimljiva je činjenica, ali i zabrinjavajuća, da se sve više vrhunskih menadžera osjeća nespremnima upravljati tim rizicima.

Koje to kompetencije treba imati broker u osiguranju?

Ključne kompetencije koje su danas potrebne na svim radnim mjestima, neovisno o industriji, svakako su stalna želja za razvojem i poboljšanjem, agilnost i sposobnost brze adaptacije, znatiželja, otvorenost za promjene i entuzijazam koji omogućava različite i nove pristupe situacijama.  

Specifične vještine koje tražimo u našem poslu odnose se na proaktivnost koja se odražava u preuzimanju inicijative i predanosti ostvarenju ciljeva, zatim sposobnost upravljanja različitim podacima, komunikacija, utjecanje i ostvarivanje odnosa s drugima putem tehnologije, mentalna otpornost i način razmišljanja koji podržava razvoj drugih.

Nezaobilazne su vještine svih brokera i analitičko razmišljanje, mogućnost analize situacija i informacija te donošenje odluka koje su njima potkrijepljene, uz strateško razmišljanje pri rješavanju problema. Za brokere je svakako prijeko potreban fokus na klijente koji je utemeljen na mogućnosti razumijevanja njihova poslovanja, potreba te stvari koje ih možda zabrinjavaju, a sve kako bi im mogao ponuditi razumna rješenja. U to je uključena i neka vrsta diplomatskih vještina, vještina utjecanja i pregovaranja. Naime, broker pregovara i s klijentom i s osiguravajućim kućama, pokušavajući uskladiti različite interese i dogovoriti najbolje rješenje za sve strane, postići win win.

Anđela Šutija Anđela Šutija / Foto: ANO 

Koje su prednosti strateškoga upravljanja rizicima?

Prije svega, strateško upravljanje rizicima omogućuje otpornost i dugoročnu održivost poslovanja i u financijskom i u reputacijskom smislu. Takvo upravljanje omogućit će nam da osiguramo one rizike koji, ako se dogode, mogu nanijeti znatnu štetu, pa čak i takvu nakon koje više nema oporavka. Ulazak u strateško planiranje rizika – na primjer, izrada scenarija u planovima – pomaže nam da se fokusiramo na 'što ako' stavke, a to nam onda daje neku sliku o tome kolika je vjerojatnost da se rizik pojavi, koliki mu je potencijalni utjecaj na poslovanje te koliko je ukupno rizik važan za tvrtku. Tek nakon ovakvih simulacija možemo usvajati planove o tomu kako spriječiti da do štetnog događaja uopće dođe, a ako do njega ipak dođe, kako možemo maksimalno smanjiti njegov utjecaj na buduće poslovanje i stabilnost društva.

Kakvo je, po Vama, hrvatsko tržište osiguranja?

Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama. Tako je prosječna premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj lani iznosila 342 eura, dok je prosjek na razini EU-a dosezao 2.170 eura. Nerazvijeni smo kad je riječ o proizvodima te imamo niže premije osiguranja u odnosu na razvijena tržišta zapadne Europe, a sada već pomalo i zaostajemo u odnosu na zemlje regije. Kod osiguravajućih društava ipak je došlo do konsolidacije, a ekonomska kriza i smanjeni prinosi na ulaganjima potaknuli su veću troškovnu efikasnost, jači fokus na preuzimanju rizika i rezultate pojedinačnih vrsta osiguranja. No, mi smo i dalje dominantno tržište autoosiguranja, što je, ponavljam, odlika nerazvijenih tržišta. Prerano je da bi se procijenilo jesu li potresi i COVID pomaknuli svijest građana i poslovnog sektora prema važnosti strateškog upravljanja rizicima. Naime, još uvijek se u Hrvatskoj pojedinci, pa i tvrtke, rijetko osiguravaju, načelno - kad moraju, a ne kad to žele.

Stanovi se, na primjer, osiguravaju samo ako su na kredit, a kasko-police za automobile uzimaju se samo ako je automobil u leasingu. Nakon zagrebačkog potresa, zanimljivo je spomenuti, osiguravatelji su, primjerice, donijeli zajedničku odluku da isplate po kasko-policama automobile koji su bili zatrpani u potresu, iako taj konkretan rizik kod nekih nije bio osiguran - to je bila neka vrsta društveno odgovorne odluke. Druga stvar koja karakterizira domaće tržište jest sporost u promjenama, osim ako se radi o proizvodima u industriji robe široke potrošnje ili mobitelima. Rumunjska je, na primjer, znajući da se nalazi na trusnom području, počela subvencionirati dio premije osiguranja od potresa, čime je ne samo potaknula građane da se zaštite nego je i akumulirala više premije i tako smanjila pritisak na proračun u trenutku kad se takve situacije eventualno dogode. To potiče razvoj tržišta osiguranja, ali i sigurnost građana i efikasnost države.

Iza nas je izrazito teška i zahtjevna godina, kakva je ona bila za ANO broker?

Za ANO je protekla godina bila dobra. Ne mogu reći da je to neočekivano: rezultat je to kombinacije strateškog promišljanja i spremnosti na promjene iz kojih smo uspjeli uspješno izaći kao i iz prošle recesije. Krajem 2019. na tržište smo plasirali nove proizvode kojima smo uspjeli anulirati potencijalne gubitke u 2020. S druge smo strane digitalizacijom i automatizacijom određenih procesa uspjeli povećati efikasnost i za obnove osiguranja ponudili online rješenja čime smo rasli i za vrijeme lockdowna. Naši su klijenti jako dobro prihvatili našu agilnost, spremnost na prilagodbe te posvećenost tomu da nastupimo kao partner od povjerenja i olakšamo im život koliko god možemo.

Što se može očekivati u ovoj godini?

Kada kažem da je svijet sve kompleksniji, dat ću vam jedan zanimljiv primjer. U Aonovu istraživanju, koje smo već spomenuli, ispitanici su rangirali ključne rizike koji utječu na poslovanje u 2020. Prvi od tih rizika bio je ekonomsko usporavanje, a slijedili su šteta za reputaciju ili brend, ubrzane promjene na tržištima, cijene sirovina, cyber rizici, regulatorne promjene, neuspješna prilagodba potrebama kupaca inovacijama, nemogućnost da se zadrže vrhunski talenti i tako dalje. Pandemija koja nas je sve ubrzano zadesila i preko noći promijenila sve što smo do tada znali o poslovanju, načinima rada i životnim prioritetima, nalazila se negdje na 69. mjestu.

Ali savjetima svojih menadžera za upravljanje rizicima organizatori Wimbledona, The All England Lawn Tennis Club, davno su osigurali ovaj popularni turnir protiv pandemije, pa su lakša srca odlučili da ga ne održe jer su imali pravo na odštetu od 100 milijuna funti. Kažu da se Wimbledon nije održao samo za svjetskih ratova i 2020. Kada su u 2020. Aonovi ispitanici upitani da donesu sud o tome koji će rizici u naredne tri godine zahtijevati najviše pripreme, ekonomsko je usporavanje ostalo na prvome mjestu, dok su se na drugo mjesto popele ubrzane promjene na tržištima, a na treće cijena sirovina. Visoke ocjene za ova tri međusobno povezana rizika odraz su nastavka nepredvidljivih makroekonomskih i geopolitičkih uvjeta. No, unatoč tomu, mi očekujemo pozitivne trendove, vjerujemo da će se većim procjepljivanjem u Hrvatskoj ponovno pokrenuti i ekonomija i turizam te da će tržište osiguranja nastaviti rasti jer za to svakako ima dovoljno prostora.

Ilijana Grgić / Franjo Maltar