Kriza je prilika za napredak i okretanje održivoj budućnosti

12. svibnja 2020.

A 12 milijardi kuna investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj spremno čeka na to

Robert Katalinić/Foto: Selan

Vjetroelektrana Vrataruša nalazi se u blizini Senja, na obroncima Velebita nedaleko od Vratnika. Izgrađena je 2009. godine, ali u punom je pogonu od siječnja 2011. godine, i to zbog dugog razdoblja probnog pogona. To je ujedno i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj priključena na prijenosnu mrežu. Investitor vjetroparka bila je Wallenborn grupacija iz Njemačke, a vjetroparkom upravlja tvrtka Selan sa sjedištem u Senju. No nitko, pa tako ni u tvrtki Selan, nije mogao znati kakvu će situaciju, gospodarsku i zdravstvenu, izazvati epidemija koronavirusa.

"Stvari se u ovakvoj izvanrednoj situaciji rješavaju u hodu, što smo činili i mi u svojoj tvrtki. Za uspješno funkcioniranje tad su ključni fleksibilnost, brzina donošenja odluka, kreativnost i suradnja", istaknuo je član Uprave Selana Robert Katalinić te naveo jedan praktičan primjer. 

Početkom ove godine u vjetroparku Vrataruša započele su ornitološke aktivnosti radi redovitog monitoringa ptica, koji je uobičajeni dio provedbe mjera zaštite okoliša, no usred toga zadesila ih je epidemija, pri čemu je jedna od mjera zaštite zdravlja bila zabrana napuštanja mjesta prebivališta.

"Priroda ima svoj ritam koji se mora slijediti i monitoring ptica je trebalo nastaviti. S obzirom na to da su ornitolozi iz Starigrada Paklenice i Splita, za njihov dolazak na područje u kojem je VE Vrataruša, trebala je posebna dozvola. Situaciju u kojoj smo se našli shvatio je predsjednik Županijske komore HGK Otočac Joso Brajković, ishodovane su e-propusnice i zahvaljujući tome nije bilo zastoja u redovnoj aktivnosti zaštite okoliša", istaknuo je Katalinić te dodao kako je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, čiji su član, tijekom ove krize činilo sve kako bi njihov rad neometano tekao te su tvrtke članice udruženja tijekom krize donirale gotovo pola milijuna kuna u medicinskoj opremi i financijskim sredstvima za pomoć lokalnim zajednicama diljem Hrvatske.

VE Vrataruša Vjetroelektrana Vrataruša/Foto: Selan 

 

Poticaj okretanju uporabi domaćih resursa

"Napredovanje energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima prilika je za ispunjavanje klimatskih ciljeva, ali i jačanje gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta. EU ministri energetike na nedavnoj konferenciji složili su se da bi energetski sektor trebao imati središnju ulogu u planu oporavka nakon ove krize, a da prijelaz na čistu energiju u skladu s ciljevima održivosti i klimatske neutralnosti može predstavljati veliku priliku za poticanje oporavka gospodarstva", rekao je Katalinić te istaknuo kako je za vrijeme ove krize i gotovo globalnog lockdowna znatno smanjeno ispuštanje CO2 te se moglo vidjeti koliko je to pridonijelo oporavku prirode, čišćem zraku i vodi diljem svijeta.

Navodeći kako se ne trebamo vraćati zagađenju nego ići prema održivoj budućnosti, Katalinić ističe kako je upravo pandemija koronavirusa ukazala na ranjivost gospodarstva, ali i dala poticaj okretanju uporabi domaćih resursa.

"Sad smo vidjeli koliko je važno imati vlastitu proizvodnju, a ne ovisiti o uvozu. Domaća proizvodnja hrane mora biti strateški važna, proizvodnja energije iz domaćih obnovljivih izvora isto tako. Imamo prelijepu zemlju u koju vole doći brojni turisti, no kriza je pokazala da se nesigurno oslanjati samo na turizam", rekao je Katalinić navodeći kako smo mala zemlja, ali imamo veliko bogatstvo prirodnog potencijala.

"Trebamo ga mudro koristiti za razvoj i rast održivoga gospodarstva. Vjerujem da to možemo ostvariti", istaknuo je Katalinić.

Još uvijek ima prostora za napredak

Kad su u pitanju iskustva izgradnje vjetroparkova u Hrvatskoj u odnosu na druge europske zemlje, Katalinić ističe kako su iskustva zemalja različita, ima i boljih i lošijih, a ako gledamo prepreke u realizaciji projekata, Hrvatska je negdje u sredini.

"Kod nas je sada lakše nego prije 15 godina, kad smo gradili VE Vrataruša, ali još uvijek ima prostora za napredak jer i dalje, zbog nesigurnosti pravnih procedura, poput neusklađenosti između sektora zaštite okoliša i sektora energetike, postoji neizvjesnost glede toga koliko će trajati realizacija projekta. Tehnologije koje koristimo imaju manji negativni utjecaj na okoliš i zdravlje od konvencionalnih tehnologija, razvojem projekata OIE ostvarit ćemo cilj prelaska na čišću energiju te povećati udio vlastite i smanjiti potrebu za uvoznom električnom energijom", kaže Katalinić te ističe kako uz to otvaraju i nova radna mjesta – na gradnji i održavanju vjetroparka rade domaći ljudi.

VE Vjetaruša dva Vjetroelektrana Vrataruša/Foto: Selan

"Ovi ekološki i ekonomski projekti Hrvatskoj donose dobrobit, stoga im ne bi trebalo otežavati put. U našem slučaju, put od početka razvoja projekta do puštanja u rad VE Vrataruša trajao je sedam godina, ali drugim vjetroelektranama u Hrvatskoj trebalo je i duže od toga. Već dugo u planu imamo i drugu fazu VE Vrataruša, ali kao i mnogi drugi čekamo podzakonske akte. Zakon koji je predvidio nove OIE projekte donesen je još 2016. godine, ali do danas nema podzakonske regulative. No uskoro bi i ona trebala biti donesena, čime će se otvoriti put novom valu ulaganja, a država nastaviti energetsku tranziciju prema EU regulativi", kaže Katalinić navodeći kako 12 milijardi kuna investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj spremno čeka na to.

 

Ilijana Grgić