Što koči Hrvatsku na putu prema industriji 4.0?

9. siječnja 2021.

Foto: Pixabay

Organizacija proizvodnje koja se temelji na konceptu pametnih tvornica, s ciljem podizanja kvalitete proizvoda, smanjenja troškova i povećanja konkurentnosti, glavna je značajka četvrte industrijske revolucije ili industrije 4.0. U razvijenim zemljama takva visoka tehnologija i industrijska transformacija u punom su zamahu, dok, nažalost, hrvatsko gospodarstvo ne prati te trendove. Ako se u tome ništa ne promijeni, negativno će se odraziti na  ionako nisku konkurentnost zemlje.

Istraživanje provedeno 2017. pokazalo je da većina hrvatskih MSP-ova razumije korist pametne proizvodnje u industriji te da imaju namjeru postupno uvoditi pametna rješenja i tehnologije, no samo 12 posto izjasnilo se da je implementira. Hrvatska se po uvođenju Industrije 4.0 nalazi na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji, ispred Bugarske, pokazalo je istraživanje agencije nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova (CBI), provedenog iste godine.

Slobodan Kovačević, direktor zagrebačke tvrtke 8Sigma, koja je razvila vlastito softversko rješenje 8Sigma MES (Manufacturing Execution System) namijenjeno digitalnoj transformaciji proizvodnih industrija, smatra da pandemija koronavirusa nije ubrzala digitalizaciju u Hrvatskoj. Dapače, iz iskustva zaključuje da je u posljednje vrijeme većina tvrtki proizvodnoga karaktera zaustavila ili odgodila investicije. Što se tiče digitalizacije javnog sektora, drži da stvari za sada, nažalost, nisu otišle u pravom smjeru.

Gledajući ukupno gospodarstvo, Kovačević ocjenjuje da smo mi negdje pri kraju treće industrijske revolucije. Kao svijetli primjer navodi šibenski Impol TLM, kojemu je njegov tim implementirao 8Sigma MES.

"Oni su na dobrom putu prema industriji 4.0. Nažalost, za ostale primjere ne znam. U hrvatskim proizvodnim tvrtkama postoje sustavi automatizacije, svaka ozbiljna proizvodnja ih ima, ali da bi se došlo do industrije 4.0., treba implementirati još nekoliko podsustava, a jedan od njih je MES, važna karika koja će integrirati sve podsustave koji sudjeluju u proizvodnom procesu.

Slobodan Kovačević

Slobodan Kovačević / Foto: Privredni

Industrija u Hrvatskoj je dosta tradicionalna i postojećim načinom funkcioniranja većina zadovoljna, ocjenjuje Kovačević. "Teško je promijeniti njihov mentalni sklop kako bi uvidjeli da to može funkcionirati bolje i brže, a neke stvari mogu digitalizirati, optimizirati i planirati te se, na kraju, bolje prilagoditi zahtjevima kupaca", kaže direktor 8Sigme čije softversko rješenje koriste najveće svjetske tvornice u metalnoj industriji. Osmislili su i BeerVision, specijalizirani MES za pivarsku industriju, koji ovih dana čeka prvu implementaciju.

Ovaj IT stručnjak smatra da digitalnu transformaciju u industriji najviše koči nedostatak novca, a potom nedovoljno razumijevanje prednosti koje donosi.

"Ljudi su istraživali i počeli su shvaćati što donosi industrija 4.0.; svi sustavi koji su uključeni u to polako su počeli shvaćati benefite, ali kad dođe do implementacije i kad se sve stavi na 'papir', kad se vidi koliko to košta, onda se počne razmišljati je li u redu nastaviti po starom, ili uložiti u opremu koja će povećati kapacitete, ili uložiti u softver koji bi također povećao kapacitete i optimizirao poslovanje te u stvarnom vremenu uputio na probleme u proizvodnji i zastoje", pojašnjava Kovačević.

Ocjenjuje da su glavne prednosti uvođenja industrije 4.0. konkurentnost, mogućnost brže reakcije na zahtjeve kupaca, usvajanje novih trendova u proizvodnom procesu te uvođenje nekih novih materijala. "Prednost je i ta što uvođenjem IT-a dobivate sustav koji je optimiziran, lakše je planiranje te praćenje proizvodnje i proizvoda", dodaje.

Natječaja kojim su se poticale inovacije hrvatskih tvrtki, posebno malih i srednjih, već je bilo, ali bez bez prevelikog interesa. 

Prilika će biti i u budućnosti. EU fondovi za pomoć u borbi protiv posljedica pandemije koronavirusa predviđaju i iznose koji će se alocirati upravo za natječaje za industriju 4.0. Također, Ministarstvo gospodarstva najavilo je gotovo milijardu kuna bespovratnih EU sredstava namijenjenih projektima istraživanja, razvoju i inovacijama, kako bi hrvatske tvrtke mogle dosegnuti višu razinu konkurentnosti stvaranjem novih inovativnih proizvoda i usluga.

Na poslodavcima je da se angažiraju, naprave dobar projekt i putem natječaja povuku novac.

Ivana Barać