Arbitražno sudište pri HGK-u riješilo sporove u vrijednosti od 3 mlrd. kuna

Poticanje alternativnih načina rješavanja sporova jedan je od prioriteta Europske unije, a i u Hrvatskoj tvrtke sve više prepoznaju njihove prednosti, rečeno je na XVII. Kolokviju o arbitraži i mirenju, u organizaciji Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK-u i Centra za mirenje pri HGK-u. Mirenje i arbitraža dva su takva oblika koja se rabe kao alternativa sudovima radi rješavanja sukoba.

Stalno arbitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pruža domaćim i stranim poduzetnicima usluge organizacije arbitražnog rješavanja sporova, i to gotovo 170 godina, a zanimljivo je kako je u posljednjih 10 godina 70 posto sporova imalo međunarodno obilježje.

"Važno je naglasiti kako je u posljednjih 10 godina Stalno arbitražno sudišta pri HGK-u riješilo sporova u vrijednosti od oko tri milijarde kuna, što je godišnje negdje oko 300 milijuna kuna. A to je bitno jer se u tom iznosu oslobodilo gospodarstvenike i likvidnosti, što je za hrvatsko gospodarstvo iznimno važno", rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Luka Burilović / Foto: Privredni.hr

Kad je riječ o arbitražnom sudu, važno je istaknuti da je riječ isključivo o sporu za koji su se stranke dogovorile da ga, dođe li do spora, povjeravaju arbitražnom sudu. I dok postupci pred sudovima često traju godinama, pred arbitražnim sudovima u prosjeku dovršavaju se za manje od godinu dana što, naravno, ovisi i o složenosti spora.

Jednostavno rečeno, arbitraža je slična mini sudu, a stranke mogu odabrati arbitra te omogućiti dvojici izabranih arbitara da se dogovore o trećem arbitru. Odluke koje donesu arbitri su obvezujuće.

Uskoro reforma Zakona o mirenju 

Budući da se arbitraža neprestano razvija, stručnjaci ističu kako je potrebno da zakonodavni okvir prati taj razvoj, a Hrvoje Sikirić, predsjednik Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK-u istaknuo je kako su na Kolokviju raspravljali o dvjema temama: prva je izuzeće arbitra, a druga utvrđivanja vrijednosti predmeta spora.

"Vi kao stranka možete birati svog arbitra tj. suca i nekad se mogu pokazati da postoje neki razlozi koji dovode u pitanje njegovu nepristranost, a druga je tema koja je dominirala utvrđivanje vrijednosti spora, u nekim vrlo konkretnim pitanjima jer o tome ovisi mnogo toga, počevši od pristojbe, preko nagrade za rad arbitra, do sredstava koja pripadaju sudištu za administriranje arbitražnog postupka", rekao je Sikirić.

Hrvoje Sikirić / Foto: Privredni.hr 

Mirenje je oblik rješavanja sporova koji pomaže u rješavanju nesuglasica ili spora između dviju strana, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje. Zanimljivo je kako proces pomirenja uključuje pomiritelja koji se kreće naprijed-natrag između stranaka, raspravlja o uključenim pitanjima i onome što je svaka stranka spremna žrtvovati te pregovara o postizanju nagodbe. U mirenju većina, ako ne i sva komunikacija, ide preko izmiritelja, kojemu obje strane vjeruju.

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Vlada je kroz reformu pravosuđa zacrtala izmjene Zakona o mirenju, koje bi trebale biti donesene do kraja 2023. godine.

"Uz donošenje novog Zakona o mirenju treba izmijeniti i Zakon o parničnom postupku i Zakon o upravnim sporovima, što su veliki zahvati. Cjelokupni institut mirenja, kako se želi postaviti po Nacionalnom planu, služi u prvom redu efikasnosti pravosuđa, što je za pravne osobe odnosno trgovačke subjekte možda najvažnije", rekla je predsjednica Centra za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Jasna Omejec.

Jasna Omejec / Foto: Privredni.hr 

Sudionici XVII. Kolokvija o arbitraži i mirenja istaknuli su kako je nužno kontinuirano raditi na promociji izvansudskog rješavanja sporova putem arbitraže i mirenja te u društvu stvarati ozračje povjerenja u institucije, u kojem će ovlaštene osobe biti otvorene za izvansudsko rješavanje sporova i razvijati svijest o potrebi takvog rješavanja sporova.