Smjernice za izmjene ugovora zbog poskupljenja sirovina: Spas u zadnji čas za građevinske tvrtke

Veliki porast cijena građevinskog materijala i proizvoda u posljednjih godinu dana stvorio je ozbiljne probleme na tržištu. Građevinari po dosadašnjoj regulativi nisu mogli tražiti aneksiranje ugovora zbog promjene cijena, a to je neke od njih dovodilo u apsurdnu situaciju gomilanja milijunskih gubitaka, iako su radove izvodili u dogovorenom roku. Kako bi se adresirao taj problem koji je mnoge tvrtke mogao dovesti do bankrota, Vlada je na inicijativu Hrvatske gospodarske komore donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda.

Sada je ključno osigurati poduzetnicima što jednostavniju provedbu Zaključka, pa je HGK upravo s tim ciljem na Građevinskom fakultetu u Zagrebu organizirao radionicu na kojoj se raspravljalo o donošenju smjernica za postupanje.

"Zbog rasta cijena prijetila nam je potpuna blokada građevinskih projekata, stoga je potrebno hitno rješenje situacije. Imamo postojeću zakonsku regulativu, Zaključak Vlade, a sljedeći, a nadamo se i posljednji korak, smjernice su koje HGK izrađuje u suradnji s odvjetničkim uredom Ljubenko i partneri. Cilj nam je da nakon ove radionice tvrtke znaju kako postupati u svakom slučaju, odnosno ugovoru. Danas ćemo konkretnim primjerima pokazati poduzetnicima kako mogu podnijeti zahtjev za izmjenu ugovora, na koji način dokazuju rast cijena u odnosu na ugovorene i koje su im mogućnosti daljnjih izmjena ugovora", istaknula je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj dodavši kako je vrlo bitno da se preporuke, kao i mišljenja nadležnih tijela, razumno primjenjuju jer to nisu formalna tumačenja zakona koja obvezuju sudove.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat kazao je da se po dosadašnjoj regulativi promjene cijena do deset posto nije moglo adresirati dogovorima niti aneksiranjem ugovora, što će Zaključak promijeniti.

"To se ponajprije odnosi na ugovore koji su već na snazi. No, mi smo jučer završili usuglašavanje Posebnih uzanci o građenju, u koje će biti implementirane ovakve neželjene situacije. U taj je dokument ugrađena mogućnost da sve promjene koje budu evidentirane od trenutka davanja obvezujuće ponude budu akceptirane kao moguće promjene unutar samog ugovora, bez obzira na to je li on već sklopljen ili će se sklapati u nekim drugim uvjetima od onih koji su dani u vrijeme obvezujuće ponude", izjavio je Horvat najavivši kako će se u javnu nabavu implementirati europski pragovi te će e-oglasnik javne nabave biti vidljiv u svim zemljama Unije.

Mićo Ljubenko iz odvjetničkog ureda Ljubenko i partneri naglasio je da je standardiziranje postupanja javnih naručitelja, izvođača i kontrolnih tijela nužno kako bi se izbjegli zastoji radova, sporovi između izvođača i naručitelja, ali i raskidi ugovora u javnoj nabavi.

"Za izmjene ugovora bit će potrebna stručna znanja i građevinske i pravne struke. HGK je jedna od rijetkih institucija koje imaju kapacitet i potrebnu ekspertizu da poduzetnicima pomažu u tumačenju i provođenju Zaključka u praksi. Problematika je vrlo kompleksna, ali edukacijama poput ove pomoći ćemo gospodarstvu da se što lakše prilagodi", poručio je Ljubenko.

Cijene rasle od 610 do 800 eura

Koliko su konkretno rasle cijene na tržištu u posljednjih godinu i pol dana, detaljno je pojasnio potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

"Prema istraživanjima koje smo proveli s našim proizvođačima, cijene polimera u 2009. godine kretale su se u rasponu od 610 do 800 eura. Nikada u povijesti cijena polimera nije premašila 1000 eura, čak niti u vrijeme najveće naftne krize. Cijena za 11. mjesec je 1750 eura, a za 10. mjesec iznosila je 1610 eura. Što se željeza tiče, od svibnja prošle do lipnja ove godine cijena mu je narasla za 166 posto. Od tada do danas pala je za oko 56 posto i nalazi se otprilike na razini cijene iz svibnja prošle godine, odnosno viša je za oko 19 posto u odnosu na početak studenoga 2019. Cijena drveta imala je sličan trend, porasla je za čak 6,3 puta, a onda je malo pala, pa je danas 45 posto viša u odnosu na početak studenoga 2019.", kazao je Radoš.

A kako su konkretno tako velike fluktuacije sirovina utjecale na njihovo poslovanje, najbolje su objasnili sami građevinari. Darko Jambreković, tajnik Uprave tvrtke Radnik iz Križevaca i predstavnik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva, naglasio je kako je rast cijena ponajprije utjecao na izvođenje radova na aglomeracijama koje su svojevrsni hrvatski New Deal jer se kroz njih plasira većina sredstava iz EU fondova.

"Situacija je za nas vrlo teška jer ako vam netko kaže da snosite promjene troškova do deset posto na projektu koji vrijedi 200 milijuna kuna, riskirate 20 milijuna kuna koje uopće niste ukalkulirali na početku. To je neodrživo i izvođače radove nitko ne može natjerati u situaciju u kojoj što više rade, sve više gomilaju gubitke. Stoga smo odlučili adresirati taj problem, došli do Zaključka Vlade, a sad je važno utanačiti detalje jer se mnogi projekti provode putem javnih nabava koje su pod lupom brojnih kontrolnih tijela pa sve mora biti regulirano. Ulagači su u strahu da ne budu penalizirani i zato su ovakve radionice dragocjene, da izbjegnemo štetne posljedice", elaborirao je Jambreković.

Predsjednik Uprave tvrtke Tehnika Zlatko Sirovec, koji je i predsjednik Udruženja graditeljstva HGK, naglasio je kako trenutno rade na više projekata stanogradnje i visokogradnje te da na svakom projektu koji traje više godina imaju ozbiljne probleme.

"Ugovori su potpisani prije nekoliko godina s klauzulom o nepromjenjivoj cijeni, a sada su nam sirovine poskupjele i do 300 posto, i to je jednostavno neodrživo. Zato pozdravljamo ovu inicijativu jer bi bez nje došlo do propasti mnogih građevinskih tvrtki i gubitka radnih mjesta", rekao je Sirovec.

Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić predstavio je probleme koje je rast cijena donio akademskoj zajednici. Naime, Sveučilište je ugovorilo radove za cjelovitu obnovu zgrada raznih fakulteta od potresa u vrijednosti od 2,1 milijarde kuna, što je ekvivalentno investiciji u Pelješki most, a gotovo milijardu kuna od tog iznosa dolazi iz europskih fondova. "Zbog situacije na tržištu ugovoreni su rokovi probijeni i pred nama je ogroman zadatak da se proces obnove nastavi. To ne možemo riješiti bez pomoći države i drugih institucija. Zato želim zahvaliti HGK-u na pokretanju ovih radionica", zaključio je Lakušić.

O važnosti i aktualnosti ove teme za građevinsku struku svjedoči i veliki interes sudionika, kojih je oko 100-tinjak bilo fizički prisutno u dvorani, a još ih je 500-tinjak radionicu pratilo online.

Inače, Zaključkom Vlade RH o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda usvojeni su prijedlozi HGK da se ide u korekciju cijena postojećih ugovora te da se za postupke javne nabave koji su u tijeku i koji će tek biti pokrenuti, za svaki konkretan slučaj nabave, utvrde mogućnosti određivanja promjenjive cijene ponude te način i uvjeti njezine izmjene tijekom izvršenja ugovora.