Nije problem sigurnost hrane - nego njena kvaliteta

24. travnja 2019.

Foto: Shutterstock

Prošle godine Europska agencija za sigurnost hrane provela je istraživanje kako bi bolje razumjela stavove potrošača u Europskoj uniji o rizicima u prehrambenom lancu. Istraživanje je obuhvaćalo i Hrvatsku i pokazalo kako se građani EU više brinu zbog utvrđenih rizika, nego onih rizika koji tek nastaju. Zanimljivo je da je čak 90 posto građana Hrvatske prilično ili vrlo zabrinuto zbog prijevara u vezi s hranom.

Rezultati ovog istraživanja pokazali su i nedostatak znanja o novim rizicima koji su se pojavili u trendovima stvaranja zelenih smoothieja, plastične riže te nanotehnologija, a očita je i velika potreba za općenitim informacijama o rizicima u nastajanju, bez obzira na opseg nesigurnosti. Hrvatski građani na te rizike gledaju prosječno jednako kao i svi građani Europske unije.

Povećanom oprezu u nas pridonijela je i prilično eksponirana priča o različitoj kvaliteti proizvoda na nekim tržištima u Europskoj uniji prema, primjerice, proizvodima koje dolaze na njemačko tržište. Europarlamentarka Biljana Borzan provela je s Hrvatskom agencijom za hranu istraživanje koje je pokazalo da je trećina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj niže kvalitete nego u Njemačkoj, ali, zanimljivo, istovremeno i skuplja. Čak 82 posto hrvatskih građana u tom se istraživanju izjasnilo kako smatra da nas multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda.

I dok su ti proizvođači različit sadržaj opravdavali ukusima koji prevladavaju na pojedinim tržištima, to se teško može opravdati kod proizvoda od kakaovca koji su mijenjani drugim sirovinama ili hrane drukčije nutritivne vrijednosti za dojenčad na različitim tržištima. 

Kvaliteta i sigurnost hrane može se osigurati samo naporima svih uključenih u lanac poljoprivredne proizvodnje, prerade, pakiranja, prijevoza, proizvodnje hrane i potrošnje te uz podršku nadležnih tijela u cjelokupnom procesu, rečeno je na konferenciji Sigurnost Hrane - izvornost i zaštita potrošača koju je organizirao Poslovni dnevnik.

Iako informiranost javnosti ponajviše ovisi o medijima, ono jednako ovisi i o uključivanju svih dionika procesa u nastojanju da se pošalje pozitivna i točna informacija o stanju na hrvatskom tržištu, kaže Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. "Na ruku nam ide činjenica da je nedavno Europski parlament donio odluku kako se hrana i proizvodi iste kvalitete moraju plasirati na cijelo područje Europske unije. No želja nam je naglasiti i važnost domaće proizvodnje prema onome što uvozimo izvana. Tome je važno dodati i socijalnu dimenziju i progovoriti o izazovu doniranja hrane", naglašava Nišević.

Skupu se u videoprijenosu obratila europarlamentarka Biljana Borzan koja je govorila o originalnosti proizvoda - koliko se prehrambeni proizvodi razlikuju u zemljama EU. Robert Zdolc, voditelj razvoja proizvoda i tehničkog servisiranja kupaca velikog proizvođača ambalaže Vetropack Straža, govorio je o ambalaži kao jamcu sigurnosti i ispravnosti proizvoda. 

Održane su i dvije panel-rasprave. Na prvoj se govorilo o zdravstvenoj ispravnosti, kvaliteti hrane i originalnosti proizvoda. Istaknuto je kako unatoč tome što nas gotovo trećina misli da je hrana koju konzumiramo problematična, samo 1,2 posto hrane to stvarno može i biti, pokazuju analize Nacionalnog programa praćenja pesticida u hrani. Sva ekološka proizvodnja pod rigoroznim je kontrolama u Hrvatskoj i većina rizika dolazi iz uvoza, pa je poticanje domaće proizvodnje ujedno način za podizanje razine sigurnosti hrane. 

Na drugom panelu o bacanju hrane istaknuto je kako je nedavno Europska agencija za sigurnost hrane razvila novi pristup upravljanja sigurnošću hrane kako bi se malim trgovcima olakšalo doniranje. Kako se Hrvatska obvezala do 2030. godine prepoloviti sadašnjih 380.000 tona bačene hrane godišnje, upravo putem donacija ta bi brojka mogla biti ostvariva.

Krešimir Sočković