Istraživanje otkriva tko u Hrvatskoj ima najveću sezonalnost

29. siječnja 2020.

Hrvatski je turizam izrazito sezonalan, posebno Jadranska Hrvatska gdje se prosječno u samo dva mjeseca u godini ostvari više od polovine turističkih noćenja, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore

Foto: Pixabay

Prema podacima o broju ostvarenih turističkih noćenja, u komercijalnim objektima županije Jadranske Hrvatske uglavnom ostvaruju relativno visoku razinu noćenja, no to se bilježi u vrlo malom broju mjeseci u godini, dok županije Kontinentalne Hrvatske uglavnom imaju relativno nisku sezonalnost uz nisku razinu broja noćenja, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore s naslovom Regionalni aspekt turističke sezonalnosti.

Čak i uz takvu sezonalnost, u Hrvatskoj se posljednjih godina ostvaruju rekordne razine turističkih noćenja i deviznog prihoda od turizma, pokazuje istraživanje. Tako je, prema podacima Hrvatske narodne banke, u 2018. godini ostvaren devizni prihod od turizma u iznosu od 9,5 milijardi eura (u prva tri tromjesečja 2019. godine 9,4 milijarde eura), što je znatno veći iznos od BDP-a gotovo svih hrvatskih županija promatrano zasebno, izuzevši Grad Zagreb.

S obzirom na slabu vremensku i prostornu iskorištenost hrvatskoga turističkog potencijala te na turističku potražnju (u Hrvatskoj i svijetu), još uvijek postoji veliki potencijal za ostvarivanje veće financijske koristi od turizma. Veća bi financijska korist donijela, među ostalim, i povećanje gospodarske aktivnosti i zaposlenosti u svakoj županiji jer turizam može povoljno utjecati na niz drugih djelatnosti, smatraju analitičari HGK. 

Udarni srpanj i kolovoz 

Hrvatski je turizam još uvijek izrazito sezonalan. Najveći udio u noćenjima cijele godine i dalje imaju srpanj i kolovoz, koji zajedno čine oko 60 posto noćenja cijele godine (u 2018. godini 59,1 posto). Visina toga postotka vidljiva pri usporedbi s drugim europskim mediteranskim zemljama (prosjek šest mediteranskih zemalja iznosi 34,6 posto), gdje Hrvatska ima kudikamo najveći udio. Hrvatska zato ima i kudikamo najveći omjer najposjećenijeg i najmanje posjećenog mjeseca u godini kada se promatra EU. Naime, prema podacima Eurostata, na razini cijele EU u najjačem se mjesecu (u 2018. godini to je bio kolovoz) ostvari oko četiri puta više noćenja nego u najslabijemu mjesecu (u 2018. godini to je bila veljača), dok se u Hrvatskoj u kolovozu ostvari u prosjeku 58 puta više noćenja (u 2018. godini 55,7 puta) nego u siječnju (u 2018. to je iznimno bila veljača).

Polovina ukupnih noćenja u komercijalnim objektima (u 2018. godini 48,7 posto) ostvari se u samo dvije županije. Najviše se turističkih noćenja u komercijalnim objektima ostvaruje u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Istarska je županija i dalje vodeća županija po tom pokazatelju, dok su druge dvije spomenute županije promijenile mjesta 2014. godine, odnosno od tada je Splitsko-dalmatinska županija druga najjača županija po tom pokazatelju, ističe se u analizi.  

Izražena sezonalnost hrvatskoga turizma uzrokuje, među ostalim, velik pritisak na komunalnu infrastrukturu zbog gotovo istodobnog dolaska velikog broja turista. Prema izračunu, raspon povećanja broja stanovnika u kolovozu 2019. godine na temelju noćenja turista u šest primorskih županija, kretao se od 43 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 126 posto u Istarskoj županiji. U srpnju su ta povećanja bila nešto manja, pa se raspon kretao od 38 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 112 posto u Istarskoj županiji.

Nakon kolovoza i srpnja, prema broju ostvarenih turističkih noćenja nalazi se lipanj, a u razdoblju 2016. – 2018. godine u prosjeku (prosjek udjela svake godine) u samo tri spomenuta mjeseca zajedno ostvarilo se čak 73,4 posto ukupnih noćenja cijele godine. Strukturno, najveći utjecaj na takav rezultat ima izrazita sezonalnost turizma u sedam županija Jadranske Hrvatske, koje zajedno čine 95 posto ukupnih noćenja u Hvatskoj.

županija

županije graf

županije graf

Sezonalnost županija Jadranske Hrvatske ogleda se u tome da se prosječno u samo dva mjeseca u godini ostvari više od polovine turističkih noćenja. Najmanja se sezonalnost kod primorskih županija uočava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Od 2016. do 2018. godine u dva je mjeseca (kolovoz i srpanj) u prosjeku ostvaren najmanji postotak (50,1 posto) udjela noćenja u ukupnim noćenjima cijele godine, s time da je u 2017. (49,8 posto) i 2018. (48,4 posto) godini ostvareno manje od polovine noćenja cijele godine, odnosno u tim se godinama uočava trend smanjenja zajedničkog udjela noćenja u kolovozu i srpnju u noćenjima cijele godine. Ostalih šest primorskih županija ima izraženiju sezonalnost, pri čemu je u Zadarskoj županiji u kolovozu i srpnju (zajedno) u promatranom razdoblju prosječno ostvareno čak 70,7 posto noćenja cijele godine, a u Šibensko-kninskoj nešto manje, tj. 69,9 posto, što predstavlja dva najveća udjela u odnosu na sve hrvatske županije.

Na kontinentu sezonalnost znatno manje izražena

Kod županija Kontinentalne Hrvatske sezonalnost je kudikamo manje izražena u odnosu na sezonalnost županija Jadranske Hrvatske. Naime, u županijama Jadranske Hrvatske u samo dva mjeseca u godini ostvari se više od 50 posto turističkih noćenja cijele godine, dok se u gotovo svim županijama Kontinentalne Hrvatske više od 50 posto turističkih noćenja ostvari u pet ili šest mjeseci, osim u Karlovačkoj županiji, gdje je za ostvarenje takvog postotka potrebno samo dva mjeseca.

Najmanje izražena sezonalnost prisutna je u Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je u najjačemu mjesecu u 2018. godini (u Bjelovarsko-bilogoriskoj županiji to je bio rujan, a u Krapinsko-zagorskoj kolovoz) ostvareno 1,4 odnosno 1,7 puta više noćenja u odnosu na najslabiji mjesec u 2018. godini (u objema županijama to je bila veljača).

Nažalost, u većini se županija Kontinentalne Hrvatske bilježi mala sezonalnost znatnim dijelom zbog toga što te županije općenito ostvaruju niske razine broja turističkih noćenja u komercijalnim objektima.

zupanije

zupanije turizam

zupanije

Hrvatski je turizam prostorno i vremenski vrlo zgusnut, što predstavlja potencijalni problem jer time velik dio godine i površine Hrvatske ostaju nedovoljno iskorišteni, zaključuju analitičari HGK. 

Krešimir Sočković