HNB: U 2019. pad BDP-a od 8 posto, dogodine rast od 5,2 posto

15. listopada 2020.

Foto: Shutterstock

Savjet Hrvatske narodne banke raspravljao je o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te razmotrio i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost i nove makroekonomske prognoze. Nakon snažne kontrakcije u drugom tromjesečju uzrokovane pandemijom i restriktivnim mjerama uvedenima za njeno suzbijanje, gospodarska se aktivnost u trećem tromjesečju djelomično oporavila, kažu u HNB-u ističući kako su pozitivna kretanja obilježila i tržište rada na kojemu je tijekom srpnja i kolovoza nastavljen mjesečni rast zaposlenosti i smanjivanje broja nezaposlenih.

"Unatoč povoljnim recentnim kretanjima, vrijednosti pokazatelja realne aktivnosti i tržišta rada i dalje su uglavnom zamjetno nepovoljnije u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije. Također, tijekom trećeg tromjesečja, istodobno s pogoršavanjem epidemiološke situacije, postale su vidljive naznake usporavanja oporavka, pri čemu su se u rujnu pogoršala potrošačka očekivanja te poslovna očekivanja u uslugama i industriji", istaknuto je na sjednici.  

Godišnja stopa ukupne inflacije u kolovozu zadržala se u negativnom području (–0,1 posto) zbog znatnoga negativnog doprinosa cijena energije, dok je temeljna inflacija iznosila 1,2 posto. Saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog smanjenja neto izvoza usluga, što je poglavito rezultat snažnog pada prihoda od turizma.

Likvidnost domaćega financijskog sustava zadržala se na iznimno visokoj razini pod utjecajem vrlo ekspanzivne monetarne politike HNB-a. Godišnji se rast ukupnih plasmana u kolovozu ipak usporio, pri čemu je zabilježeno usporavanje rasta plasmana poduzećima, a u manjoj mjeri i stanovništvu. U srpnju je manjak središnje države povećan za oko 2,9 milijardi kuna na godišnjoj razini, što je poboljšanje u odnosu na izrazito nepovoljna kretanja iz drugog tromjesečja, koja su povećala dug opće države na kraju lipnja na razinu od 85,3 posto BDP-a ili 12,1 postotni bod više nego na kraju 2019. godine.

Očekuje se brži oporavak zbog izvoza

Prema novim makroekonomskim projekcijama HNB-a, a zbog povoljnijih izvoznih rezultata, očekuje se nešto brži oporavak u odnosu na projekciju iz srpnja. Tako se trenutno u 2020. očekuje godišnji pad realnog BDP-a od osam posto u odnosu na pad od 9,7 posto koliko je predviđan u srpnju te rast od 5,2 posto u 2021. godini u odnosu na prethodno projiciranih 6,2 posto.

"Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost. Zbog mogućnosti pogoršanja epidemiološke situacije u odsustvu učinkovitoga medicinskog rješenja i dalje pretežu negativni rizici za ostvarivanje projekcije", kažu u HNB-u.

Unatoč samo postupnom oporavku, stopa inflacije potrošačkih cijena mogla bi se u 2021. ubrzati na 1,1 posto nakon usporavanja na iznimno niskih 0,2 posto u tekućoj godini, na što je velikim dijelom utjecalo pojeftinjenje naftnih derivata. Unatoč povoljnijim trenutnim procjenama u odnosu na očekivanja iz srpnja, prihodi od turizma znatno će se smanjiti u 2020. godini, što će se nepovoljno odraziti na višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, koji bi se u ovoj godini mogao blago smanjiti na 3,7 posto BDP-a, a ista razina viška očekuje se i u sljedećoj godini.

Saldu tekućega i kapitalnog računa znatno pridonose rastući priljevi iz fondova EU-a, koji će ujedno poduprijeti investicijsku aktivnost i olakšati financiranje dijela izvanrednih rashoda države. U takvome makroekonomskom okružju HNB će zadržati ekspanzivan karakter monetarne politike, što će pridonijeti zadržavanju povoljnih uvjeta financiranja, uz očekivani relativno blagi rast plasmana banaka.

Savjet HNB-a razmatrao je i najnoviju procjenu rizika za financijsku stabilnost te je zaključeno da je, unatoč povoljnijim očekivanjima u smislu gospodarskih kretanja, ukupna izloženost sistemskim rizicima i dalje visoka. Niz mjera koje su u razdoblju od ožujka do danas poduzeli Vlada, HNB i HANFA znatno je ublažio posljedice pandemije na gospodarstvo, očuvao stabilnost financijskog sustava i relativno povoljne uvjete financiranja te umanjio kratkoročne rizike za financijsku stabilnost. No, iz HNB-a su naveli i kako je moguće da će se pojedini rizici materijalizirati s odgodom.

 

P.hr/I.G.