Savić: Hrvatska iz NPOO-a do sada povukla 2,2 milijarde eura

Hrvatska je do sada iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) povukla 2,2 milijarde eura, a što se tiče natječaja, trenutno ih je do sada, što raspisanih, što zatvorenih za gotovo 2,9 milijarde eura, rekao je u petak savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić na Liderovom Klubu izvoznika.

"Nadamo se da će se ta dinamika nastaviti jer koristi imaju i poduzetnici, društvo i gospodarstvo", rekao je Savić navodeći kako je Hrvatska u svojoj provedbi NPOO-a za sada treće država u Europi po brzini provedbe.

Savić je kazao kako možemo biti sigurni da će novac biti iskorišten točno u svrhe koje su definirane.

Iznio je osnovne podatke o NPOO-u rekavši da Hrvatska iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 5,5 milijardi eura, što je itekako visok iznos ako se gleda u odnosu na hrvatski BDP.

U sklopu NPOO-a, nastavio je, provodi se 76 reformi i 146 investicija, a posebno je naglasio da preko pola, odnosno 54 posto sredstava iz programa ide u gospodarstvo.

Kazao je kako vjerojatno u sljedećih sto godina neće biti ovakve prilike za povlačenjem sredstava te kako se to svakako mora iskoristiti. Hrvatskoj je sada cilj ispuniti 45 reformi i investicija u sklopu treće runde povlačenja sredstava iz EU, a prema riječima Savića, ispunit će ih sve.

Na novinarski upit koliko su EU sredstva i sredstva iz proračuna pomogla da "prodiše" gospodarstvo, odnosno je li to pomoglo tvrtkama da pokrenu i ojačaju investicije Savić je rekao kako su mjere Vlade i NPOO znatno utjecali na gospodarski rast.

"Nije slučajno da je Hrvatska prošle godine rasla preko šest posto, što je bio četvrti najbrži rast u cijeloj EU", rekao je.

Prošla je godina bila prva godina provedbe NPOO-a za koji smo već do sada povukli 2,2 milijarde eura, kazao je Savić napominjući kako su mjere Vlade također doprinijele gospodarskom rastu i očuvanju stabilnosti tvrtki.

Valja napomenuti, rekao je Savić, da su mjere Vlade, koje su usmjerene na pomoć i gospodarstvu i stanovništvu, tolikog intenziteta da kad se usporede s veličinom našeg gospodarstva, dakle s BDP-om, među najintenzivnijim i najjačim mjerama na razini cijele EU.

I to je, kako je kazao, zasigurno doprinijelo i stabilnosti na tržištu rada i gospodarskom rastu, tolikom da Hrvatska raste dvostruko brže od prosjeka EU.

Rekao je i kako se nada i vjeruje, obzirom da se situacija na energetskom tržištu stabilizira da neće biti potrebe za daljnjim paketima mjera, no ukoliko bude bilo potrebno Vlada će i dalje pomoći i gospodarstvu i građanima da što lakše prebrode krizu.

Zamjenica glavnog urednika Lidera i voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler kazala je da su izvoznu klimu u ocijenili s ocjenom četiri, što je dva boda manje nego na prijašnjem njihovom susretu.

Kao izazove s kojima će se izvoznici suočavati u idućem razdoblju izdvojila je rast kamatnih stopa, slabu produktivnost proizvodnih poduzeća, pritisak na rast plaća i konstantnu makroekonomsku neizvjesnost.