Razvile vlastiti koncept poslovanja: Kolektiv je ispred pojedinačnih interesa

Iako zadrugarstvo u Hrvatskoj ima dugu povijest, za razliku od nekih drugih zemalja, ono danas kod nas nije popularno. Ali baš za taj koncept poslovanja odlučile su se Ana Teskera i Maja Šepetavec kada su prije četiri godine pokretale prvu zadružnu pivovaru. Uz pomoć zajednice, dvjema crowdfunding kampanjama za razvoj poslovanja prikupile su gotovo milijun kuna, a alternativnim načinom poslovanja osigurale su i novac za prvu opremu svoje Brlog zadružne pivovare. Danas, unatoč koronakrizi, pivovara uspješno posluje. Prošle godine rasli su 41 posto, a ove godine također očekuju dobre rezultate te, nakon preseljenja pogona na novu lokaciju u Zadru, planiraju i nove projekte. Zanimljivo je da je njihov koncept zadružnog poduzetništva nedavno dobio vrijedno priznanje - Brlog je kao primjer socijalnog poduzetništva uvršten u studentski udžbenik.

O daljnjim planovima pivovare i modelu poslovanja u kojem je iznimno bitno povjerenje te je kolektiv ispred pojedinačnih interesa razgovarali smo s Anom Teskerom, suosnivačicom Brlog zadružne pivovare.

Koliko se pandemija koronavirusa odrazila na poslovanje zadružne pivovare Brlog?

Iako nas je u prvom trenu zatekla sa značajnom količinom zaliha piva na skladištu, a lockdownom je 95 posto našeg tržišta, tj. ugostiteljstva, bilo zatvoreno, brzo smo reagirali. Drukčije smo se postavili, našli nove kupce, a tu je važnu ulogu imala i naša zadrugarska mreža koja se sastoji od 83 člana. Uz pomoć zadrugara, ubrzane digitalizacije poslovanja i dobrih odnosa koje njegujemo s partnerima, na vrijeme smo prodali pivo kojem bi, u suprotnom, do ljeta istekao rok trajanja, a Brlog bi pretrpio veliku štetu.

Nakon instalacija nove proizvodne opreme, koji su sljedeći koraci u razvoju Brloga?

Sljedeća je razvojna faza otvaranje kušaonica piva i beer shopa blizu centra Zadra te jačanje brenda i zadruge lokalnim projektima i u suradnji s lokalnom zajednicom. Upravo dovršavamo instalaciju opreme u svojem novom pogonu, a do proljeća bi u sklopu pivovare trebala zaživjeti i kušaonica, naravno, u skladu s novim okolnostima u kojima svi poslujemo. Također, nastavljamo dostavu piva na kućne adrese, kao što smo to činili za vrijeme lockdowna, a kupcima se to jako svidjelo. Usto, i oni sami mogu navratiti u našu pivovaru i opskrbiti se zalihama. Zašto ne bi iskoristili činjenicu da im je pivovara gotovo u centru grada?

Kako ste došli na ideju da proizvodite pivo i da projekt financirate alternativnim putem?

Ideja o proizvodnji piva nastala je iz strasti prema vrhunskim proizvodima. Ja sam započela s vinima, a kad shvatite da sami možete proizvesti nešto kvalitetnije od onoga što vam se nudi na tržištu, nema više natrag. A onda to poželite podijeliti s drugima, s ostatkom svijeta. Mi smo bile oduševljene okusima hmeljeva, koji se do prije nekoliko godina u Hrvatskoj nisu rabili i razmišljale smo - zašto ne bi i Zadar, koji se nezadrživo uspinjao kao turistička destinacija, uz vrhunske restorane u ponudi imao i autohtono vrhunsko pivo.

Financiranje proizvodnih djelatnosti samo po sebi izazovno je za realizaciju u vlastitom aranžmanu. No, naš je mentalni sklop takav da nas to nije moglo pokolebati, a imamo i sreću da smo okruženi ljudima koji se u životu vode visoko postavljenom ljestvicom vrijednosti. Odlučili smo stoga pokušati okupiti i povezati zajednicu takvih ljudi, koja će ne samo financirati našu ideju nego i potvrditi vrijednosti iza kojih stojimo.

Foto: Zadružna pivovara Brlog

Kako se rodio koncept zadružne pivovare? S obzirom na to da je kod nas takvo što neobično i nepoznato, odakle vam ideja?

Ideja je došla od prijatelja koji se bavi društvenim poduzetništvom. Iako je on više angažiran u području obnovljivih izvora energije, zajedno smo zaključili da bi sličan koncept uključivanja građana u projekte koji unaprjeđuju lokalnu zajednicu trebalo primijeniti i u našoj pivovari. Nitko u Hrvatskoj nije još takvo što napravio, ali to nas nije obeshrabrilo. Istražili smo kako su druge zadružne pivovare u svijetu koncipirale svoje poslovanje i potom se odlučili za posve drukčiji, vlastiti model! Omogućili smo ljudima ulaganje putem članskih uloga, naše je poslovanje transparentno i članovi ga mogu redovito pratiti, a prema svojim mogućnostima i vještinama mogu sudjelovati i u radu same zadruge. Sigurnost uloga jamče pravila zadruge, a kroz naš networking i suradnje zadrugari mogu ostvariti i dodatne povlastice članstva.

Koliko ste do sada sredstava prikupili crowdfunding kampanjama?

U prvoj kampanji realiziranoj na platformi Indiegogo 2016. godine prikupili smo oko 80.000 kuna, što je utrošeno na opremanje jednostavnom opremom. Druga investicijska kampanja organizirana je 2018. godine u vlastitom aranžmanu na društvenim mrežama i tada je prikupljeno gotovo milijun kuna ulaganja. U njoj je sudjelovalo više od 70 ljudi koji su danas suvlasnici pivovare.

Kako se postaje članom zadruge, koji su uvjeti?

Uvjeti za učlanjenje navedeni su na stranici kampanje (www.brlog.beer/zadruzi). Dakle, uz telefonski intervju, na koji se zainteresirani prijavljuju putem maila (info@brlog.beer), potrebno je uplatiti članski ulog u Brlog koji može iznositi od minimalno 7.000 do maksimalno 67.000 kuna. Važna stvar prilikom upisa u Brlog je, uz razumijevanje načina funkcioniranja zadruge, i usklađenost s njenim vrijednostima i ciljevima.

Na koji su način zadrugari uključeni u rad Pivovare? Koja su tijela zadruge i kakav je princip upravljanja?

Članove redovito informiramo o aktivnostima i stanju zadruge, a uključiti se mogu i samoinicijativno ili na upit Uprave. Sudjelovanje u radu može biti savjetodavne naravi, mentorske, ali i rad u odborima, nekim zajedničkim projektima, na zajedničkom tržištu, pa čak i radnim akcijama i slično.
Tijela naše zadruge su Odbor za članstvo koji ima stratešku ulogu kod donošenja odluka, zatim Nadzorni odbor, predsjednik Skupštine i upravitelj. Svi članovi zadruge sudjeluju u radu Skupštine i imaju jednako pravo glasa, bez obzira na iznos ulaganja.

Što je ključno za takav način poslovanja?

Transparentnost i povjerenje te usmjerenost na zajedničke ciljeve ključni su za uspješnost ovakvih projekata. Tu je kolektiv ispred pojedinačnih interesa, što posljedično ima motivacijski učinak na sve da pomognu radu zadruge, koliko tko može.

Foto: Zadružna pivovara Brlog

Koncept zadružnog poduzetništva dobio je nedavno i vrijedno priznanje - Brlog je kao primjer socijalnog poduzetništva uvršten u studentski udžbenik. Možete li više reći o tome?

Čim udžbenik iziđe iz tiska, rado ćemo objaviti više informacija! Vjerujem da će to biti vrlo skoro.

Prema Vašem mišljenju, može li ovaj koncept u budućnosti zaživjeti kao uobičajen i poželjni oblik poslovanja?

Ovaj je koncept poslovanja dokazano robustan. Posebno je to izraženo u razvijenim europskim zemljama, poput Španjolske i skandinavskih zemalja. Primjerice, prema statistikama Zadružnog saveza Europe, u Europi ima više od 140 milijuna članova zadruga. Na razini EU-a svaka je peta osoba u nekoj zadruzi, na razini svijeta svaka osma, a na razini Hrvatske niti svaka dvjestota! Samo jedan konglomerat zadruga u Španjolskoj – Mondragon - zapošljava više od 80.000 ljudi i jedan je od najvećih španjolskih poslodavaca. U svijetu se u prvih 10 zemalja po zadružnom poslovanju ubrajaju Brazil, Norveška, Urugvaj, Kanada, Španjolska, Finska, Argentina, Island, Francuska i Velika Britanija.

Vjerujem da će i kod nas porasti popularnost zadruga, no za to još treba vremena. Možda nepovjerenje u zadruge djelomice vuče korijene iz asocijacija na bivši sustav. Baš zato često ističem kako je u Brlogu povjerenje jedna od najvažnijih stvari, koju namjeravamo čuvati i zadržati pod svaku cijenu, pa i po cijenu zatvaranja posla. Povjerenje je nešto čega danas u našoj zemlji možda najviše nedostaje, počevši od države koja zahtijeva javnobilježničke ugovore za svaku sitnicu, preko međuljudskih i poslovnih odnosa do problema s naplatom. A u dugoročnom interesu svih trebala bi biti - trostrana korist, tj. korist za obje strane plus ona za cijelu zajednicu.

Maja Šepetavec i Ana Teskera / Foto: Brlog zadružna pivovara

Kako biste ocijenili hrvatsku pivarsku craft-scenu?

Hrvatska craft-scena u fazi je ubrzanog rasta i vrlo je uzbudljivo biti dio svega toga. U samo nekoliko godina broj craft-pivovara narastao je desetak puta i danas ih je više od 90. Vlasnici pivovara često razmjenjuju iskustva, međusobno si pomažu i surađuju na razne načine. Sve nas veseli što naši kupci sve više shvaćaju važnost kupovanja lokalno proizvedenih proizvoda, što su sve svjesniji razlike u kvaliteti i činjenice da se svi mi trudimo pratiti najnovije trendove u pivarstvu i svake godine izlaziti na tržište s novim okusima. Mi već pripremamo dosta noviteta za naredno razdoblje, o kojima ćemo redovno obavještavati putem društvenih mreža.