Rast na leđima jadranske tune

18. srpnja 2020.

Hrvatska je značajan opskrbljivač niza prerađivača i trgovačkih lanaca u Europi, a glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište i Japan

Foto: Shutterstock
Jozo Vrdoljak

Ribarstvo je u cjelini među vodećim izvoznim sektorima Hrvatske. Već niz godina bilježi pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Izvoz je u ovom sektoru na zadovoljavajućoj razini te ima najbolju pokrivenost uvoza izvozom među svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U prvih osam mjeseci 2019. godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca dosegao je 121,1 milijun eura, što je dobar pokazatelj da bi izvoz u 2019. mogao premašiti rezultate iz 2018. godine. Glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan.

Naši ribari izlovljavaju prosječno nešto iznad 70.000 tone ribe godišnje, i to najviše srdele koje se, ovisno o godini, ulovi 54.000 tone. Uzgoj ribe iznosi iznad 13.000 tona, od čega tune oko 3500 tona.

Klaster marikulture možda se može istaknuti kao jedan od rijetkih koji postiže rezultate na duže razdoblje. U posljednje vrijeme Klaster osigurava stabilniju opskrbu, ali i povoljnije cijene nabave hrane za ribogojilišta i uzgajališta tuna što se, naravno, odražava na konkurentnost. Dobre rezultate postigao je i u lobiranju kod ICCAT-a (International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas, tj. Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna) za kvote i pogodnosti za ulov te posebni status jadranske plavoperajne tune.

Kristijan Zanki, predsjednik Grupacije uzgajivača tune pri Klasteru marikulture, potvrdio nam je da je Hrvatska treći po snazi uzgajivač tuna na Meditaranu, a to znači i u Europskoj uniji. U Hrvatskoj se uzgoji oko 3500 tona tune koja se nalazi među top 5 hrvatskih izvoznih proizvoda. Vrijednost tog posla je oko 40 milijuna eura godišnje. Otprilike toliko se i izveze, većinom u Japan. „Ove godine išli smo u zajedničku nabavu hrane jer je trend povećanja kvota. Automatski rastu potrebe za većom količinom hrane, u prvom redu haringe. Zajednički smo organizirani i oko troškova promatrača kako bismo imali manje ulazne troškove“, otkriva Zanki.

Jadranska tuna je specifična jer su naši uzgajivači gotovo jedini farmeri na Mediteranu. Uzgojni ciklus traje više od godine i pol dana. Ostali uzgajivači na Mediteranu love teže primjerke i njima uzgojni ciklus traje dva-tri mjeseca. Jadranska plavoperajna tuna ulovi se kada ima otprilike desetak kliograma težine te se uzgaja do 50 kilograma. U Hrvatskoj se uzgojem plavoperajne jadranske tune bave četiri uzgajivača. To su, kao najveći, postirska Sardina, zatim prvi hrvatski uzgajivač Kali tuna koji je sada u vlasništvu jedne japanske tvrtke te dvije tvrtke koje su dijelom i vlasnički povezane - Jadran tuna i Pelagos net. Važnost ovog posla je u tome što su uzgajališta na otocima te što su uzgajivači povezani i s plivaričarima koji love sitnu plavu ribu, koja se koristi za prehranu tune. Radi se o floti od oko 150 plivarica, koja je povezana s opskrbom tunjogojilišta. Prerađivači ribe također surađuju s ovim tvrtkama jer dio ribe koja nije pogodna za preradu plasiraju i tunogojilišta.

„Mlada tuna kakvu jedino mi lovimo u Jadranu nije kontaminirana teškim metalima poput žive. Odrasli primjerci tune od 300 do 400 kilograma imaju dosta nataložene žive. Jadranska tuna nije se u prirodi uspjela kontaminirati živom, i to je njena važna prednost. Jadranska uzgojena tuna ukusnija je jer je masnija. Za pripremu sushija i sashimija mnogo je bolja od ulovljene tune. Hrvatska je jedan od najvećih proizvođača i uzgajivača u ovom dijelu Europe i to nam je iznimno bitna gospodarska grana. Naš je riblji fond očuvan i oporavio se, pa opet možemo dopustiti rast kvota, što je odlična vijest za naše uzgajivače i proizvođače, ali i pokazuje da su naši pregovori s ICCAT-om dali rezultat“, ističe Zanki.

ribe

Orada i brancin sve traženiji

Hrvatska orada i brancin sve su traženije delicije u EU. Hrvatska riba sve je popularnija delicija u inozemstvu, a o tome svjedoče i izvozne brojke. Naime, u prvih osam mjeseci 2019. izvezli smo svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2800 tona), što je gotovo u rangu ukupnog izvoza u 2018. koji je dosegao 33,9 milijuna eura (3000 tona). Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. iznosio nam je 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona). Uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Europske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina (26,4 milijuna eura, odnosno 4300 tona), orade (23,6 milijuna eura, odnosno 3800 tona) te srdele (3,6 milijuna – 4500 tona) i inćuna (3,5 milijuna eura – 2200 tona). Do kraja kolovoza 2019. godine izvezli smo 14.100 tona svježe ribe, vrijedne 82,6 milijuna eura. Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržište Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.

Donedavni lideri

Hrvatska je značajan proizvođač sitne plave ribe. Bili smo čak jedno vrijeme svjetski lider po proizvodnji slanih inćuna. Razlog je bio i zabrana ulova inćuina u Biskajskom zaljevu, odakle sirovinu crpe španjolski i talijanski prerađivači ribe. U to se vrijeme intenzivno ulagalo u tvornicu za preradu ribe, a pogotovo u proizvodnju slanih inćuina. Dogodilo se i nekoliko stranih investicija, ali i niz investicija domaćih poduzetnika. Hrvatski ribari love inćuna onoliko koliko ga mogu plasirati. Sada je određeno usporavanje na tržištu. Međutim, zato je tu smrznuta srdela koja na inozemna tržišta iz pogona izlazi duboko smrznuta. Na taj način Hrvatska je značajan opskrbljivač niza prerađivača i trgovačkih lanaca u Europi. „Za tržište se ne može reći da nije prevrtljivo, ali se ne može niti osporiti da se ne koriste pogodnosti koje nudi globalno tržište. Srdela je važna za preradu, kao hrana za tunogojilišta te kao izvozni proizvod. Novi pogoni za preradu ribe sve više imaju komore za duboko smrzavanje srdele. Plasiraju je po dobroj cijeni na inozemna tržišta. U Hrvatskoj se ulovi oko 60.000 tona srdele i inćuna. Imamo udjel na tržištu, čak i putem proizvoda s dodanom vrijednosti“, pojašnjava Kristijan Zanki.

Tags