EU na hrani mijenja oznake rokova trajanja

12. siječnja 2022.

Foto:Shutterstock

Nedavno istraživanje o uzrocima i količinama bačene hrane u Hrvatskoj potvrdilo je da velik dio građana ne razumije oznake rokova trajanja hrane i to je jedan od glavnih razloga golemih količina bačene hrane u Hrvatskoj i Europi. Zbog velikih količina bačene hrane Europska komisija najavila je da će predložiti novi sustav označavanja rokova trajanja do kraja 2022., no još nije poznato kako će on izgledati, iako se preliminarno razgovara o nekoliko opcija.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan upozorava već nekoliko godina da velik dio građana ne razumije oznake rokova trajanja hrane.

"Pola građana EU-a ne razumije razliku između 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do', a hrvatsko istraživanje pokazalo je da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovoga drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. Naime, 'najbolje upotrijebiti do' znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da npr. zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka. Upravo zato ove godine pokrećemo izmjene tih oznaka kako bismo poboljšali njihovo razumijevanje i smanjili bacanje hrane", kazala je Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za strategiju smanjenja bacanja i povećanje doniranja hrane.

Izmjene rokova trajanja dio su velike reforme sustava označavanja hrane u EU, koja proizlazi iz strategije Od polja do stola, za koju je Borzan zadužena. Uz to, dolaze značajne novosti u vezi s označavanjem porijekla i sastava prehrambenih proizvoda.

Europska komisija predložit će novi sustav do kraja ove godine.

"Razmatra se nekoliko opcija, primjerice, da se istodobno stave obje oznake, tako da 'upotrijebiti do' označava rok do kad je hrana sigurna za jelo, a 'najbolje upotrijebiti do' do kad zadržava optimalnu kvalitetu. Ima i ideja da se potpuno ukine 'najbolje upotrijebiti do', da ostane samo rok do kad je hrana sigurna za jelo. U Švedskoj i Norveškoj su pak eksperimentalno zamijenili tu oznaku s 'najbolja kvaliteta do' i 'najbolje do, ali upotrebljivo nakon'. Ako novi sustav za samo nekoliko postotaka smanji bacanje u EU, radit će se o stotinama tisuća tona spašene hrane", upozorila je Borzan.

Biljana Borzan SDPBiljana Borzan

Neki proizvodi bez označenog roka trajanja

Sjeverne zemlje EU-a sklone su pojednostavniti sustav, dok se npr. Italija protivi ukidanju oznake za rok optimalne kvalitete hrane. Ista podjela postoji i u vezi s prijedlogom da se proširi lista vrlo dugotrajnih proizvoda, poput tjestenine, riže, kave i čaja, koji bi bili potpuno izuzeti od označavanja roka trajanja.

Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane, koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, pokazuju da godišnje u Hrvatskoj u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Oko 76 posto takvog otpada nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji te dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane. U kućanstvima 60 posto otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan.

Na razini Europske unije u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane, 53 posto. S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 posto, dok 30 posto otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Do 2030. prepoloviti količine bačene hrane

Sve države članice EU-a do 2030. trebale bi prepoloviti količine bačene hrane, s time da će polazna količina za Hrvatsku biti 286.379 tona otpada od hrane godišnje ili 71 kilogram po stanovniku, koliko je izmjereno prošle godine.

"Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki je kilogram bačene hrane previše. Uz to, za njenu proizvodnju potrošeni su resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo", zaključuje hrvatska europarlamentarka.

P.hr/I.B.