Što morate znati o oporezivanju paušalnog obrta?

Na samom početku važno se podsjetiti kako je obrt samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Paušalni obrt za određene je djelatnosti, s poreznog aspekta, najjeftiniji i najisplativiji način obavljanja samostalne djelatnosti.

Vlasnik tvrtke RB Unigenito i predsjednik Udruženja računovođa HGK Davor Brkić objašnjava na što treba paziti kad je riječ o oporezivanju obrta koji se paušalno naplaćuje.

Kolike su obveze poreza na dohodak i prireza te doprinosa?  

Porez na dohodak i prirez ovise o visini primitaka, pa tako postoji pet razreda. U prvom su razredu obveznici koji ostvaraju 85.000 kuna, njihova godišnja obveza je 1.530 kuna plus prirez, pa tako, primjerice, za obrtnika iz Zagreba to iznosi 1.805,40 kune godišnje ili 150,45 kuna mjesečno.

U drugom su poreznom razredu oni paušalni obrtnici koji ostvaraju od 85.000,01 do 115.000 kuna. Njihova obveza je 2.070 kuna godišnje i prirez. Ponovo smo na primjeru Zagreba gdje porezna obveza iznosi 2.442,60 kuna godišnje ili 203,55 kuna mjesečno. 

U trećem su razredu oni obrtnici koji ostvaruju godišnje prihode od 115.000,01 do 149.500 kuna, njihova godišnja porezna obveza je 2.691 kuna godišnje i prirez, pa to, primjerice, u Zagrebu znači 3.175,38 kuna godišnje ili 264,62 kune mjesečno.

U četvrtom su razredu oni kojima je prihod od 149.500,01 do 230.000 kuna, a porez je 4.140,00 kuna godišnje plus prirez, a za Zagreb to konkretno znači 4.885,20 kuna godišnje te 407,10 kuna mjesečno.

I na kraju, peti razred s prihodima od 230.000,01 do 300.000 kuna: njima je godišnje porezna obveza te prirez 5.400 kuna, a porezne obveze Zagreba su 6.372 kune godišnje ili 531 kunu mjesečno.

Kako se plaćaju doprinosi?

Visina doprinosa ovisi o tome je li obrtniku to primarna djelatnost, odnosno je li osiguran putem obrta ili mu je obrt sekundarna djelatnost, kada se obavlja uz radni odnos u nekom drugom subjektu.

Ako je obrt primarna djelatnost, doprinosi se plaćaju po rješenju, regulirani osnovicom koja se mijenja svake godine, ovisno o kretanju prosječne plaće u Hrvatskoj. Za 2020. godinu osnovica po kojoj se računaju doprinosi jest 3.496,80 kuna.

Ako je obrt sekundarna djelatnost, odnosno obrtnik je u radnom odnosu kod nekoga drugog, doprinosi se plaćaju po godišnjoj prijavi, ovisno o visini primitaka.

Također je važno znati da ako tijekom poreznog razdoblja prestanu postojati uvjeti za plaćanje paušalnog poreza na dohodak, primjerice, vaši prihodi budu veći od 300.000 kuna, Porezna uprava ukinut će doneseno rješenje o plaćanju paušalnog iznosa i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, a tu se onda javlja i obveza vođenja poslovnih knjiga.