Računalna industrija u Hrvatskoj - sektor koji grabi velikim koracima

U svim analizama koje se odnose na izvoz uglavnom se pozornost usmjerava na robni izvoz, dok hrvatski izvoz usluga nekako uvijek ostane po strani, pa ga stoga često ekonomisti i nazivaju nevidljivom razmjenom ili nevidljivim izvozom. A upravo je izvoz usluga bitan zbog segmenta računalnog programiranja jer taj sektor iz godine u godinu bilježi rast, kao i cijeli IT sektor.

Tako analiza desetogodišnjeg razdoblja koju je izradila FINA pokazuje kako je broj poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja porastao za 165,3 posto, pa ih je 2009. bilo 1.173, dok je deset godina kasnije broj narastao na 3.112.  

U 2019. godini zaposlenih u tom sektoru bilo je 15.072, što je gotovo tri puta više u odnosu na 2009. godinu kada ih je bilo 5.526. Jednako tako, najveći ukupni prihodi od 9,3 milijarde kuna ostvareni su u 2019. godini, što su u odnosu na 2009. gotovo četiri puta veći ukupni prihodi i četiri puta veća dobit razdoblja.

Poduzetnici u djelatnosti računalnog programiranja poslovali su pozitivno u promatranom razdoblju: najveću neto dobit ostvarili su u 2019. godini, u iznosu od jedne milijarde kuna, dok je najmanja neto dobit ostvarena 2009. godine u iznosu od 228,1 milijun kuna.

Prosječna mjesečna neto obračunana plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja u 2019. godini iznosila je 8.715 kuna, što je 5,5 posto više u odnosu na prosječnu plaću obračunanu u 2018. godini od 8.262 kuna i 49,9 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske, koja je iznosila 5.815 kuna.

King ICT prvi na listi

King ICT prvi je po ukupnim prihodima od 764,1 milijun kuna i dobiti razdoblja od 55,7 milijuna kuna. Za usporedbu, 2009. godine King ICT nije bio na ljestvici top 10 po ukupnim prihodima, a prvi je bio APIS IT.

Ukupni prihodi top 10 poduzetnika u 2019. godini iznosili su 2,59 milijardi kuna, dok su njihovi ukupni prihodi u 2009. godini iznosili 766,3 milijuna kuna. Inače, ukupni prihodi svih poduzetnika u djelatnosti računalnog programiranja 2009. godine iznosili su 2,55 milijardi kuna, što je manje od ukupnih prihoda top 10 poduzetnika u 2019. godini.

Najveći izvoznici u 2019. godini bili su SPAN s 205,4 milijuna kuna, Nanobit sa 193,6 milijuna kuna i Danieli Systec sa 162,6 milijuna kuna.

Računalne igre najbrži su rastući segment IT industrije u svijetu, a takav trend prisutan je i u Hrvatskoj, no najveći izazov im je to što Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, koje je najveće i najvažnije tržište za ovu industriju.

Istraživanje hrvatskih kreativnih i kulturnih industrija Ekonomskoga instituta pokazuje da više od 20 hrvatskih tvrtki koje se bave videoigrama gotovo sto posto izvoze, a tržište im je cijeli svijet.