Prva godina u eurozoni - koristi trajne, građani se još privikavaju

27. prosinca 2023.

Foto: Shutterstock

Bliži se prva obljetnica članstva Hrvatske u eurozoni, pri čemu Vlada, središnja banka i analitičari naglašavaju trajne benefite tog članstva, dok se dio građana, uz to što euro smatra i djelomičnim "krivcem" za rast cijena, još nije uspio u potpunosti priviknuti na novu valutu.

Ministar financija Marko Primorac nedavno je izjavio da su se svi očekivani pozitivni učinci ulaska u eurozonu i ostvarili - od povećanja kreditnog rejtinga do značajnog smanjenja valutnog rizika te uklanjanja transakcijskih troškova, pri čemu ušteda za gospodarstvo iznosi oko 160 milijuna eura.

"Vjerujem da će učinci u potpunosti biti poznati i vidljivi u nekom dužem razdoblju, ali sve ono što smo učinili na samom putu uvođenja eura polučit će trajne transformativne učinke hrvatskom gospodarstvu", ocijenio je Primorac.

Na istom tragu je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, jednako tako naglasivši uklanjanje tečajnog rizika koje je dovelo do smanjenja premije rizika zemlje, rezultat čega je i to da su kamatne stope znatno niže no što bi bile bez uvođenja eura.

Primjer su toga, napomenuo je Vujčić, i zemlje koje nisu uvele euro, poput Češke, Mađarske i Poljske.

"Troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstava bili bi na znatno višim razinama. Ne samo to, nego bi i stopa inflacije bila viša nego što jest, jer Hrvatska ima nižu stopu inflacije od svih tih zemalja koje nisu uvele euro", izjavio je nekidan Vujčić.

Stoga su ekonomske posljedice ulaska u eurozonu u skladu s očekivanjima, pri čemu je guverner istaknuo da je uvođenje eura "jako dobro" prošlo i u tehničkom pogledu.

Ulazak u eurozonu u jeku visoke inflacije, zaokruživanje cijena

Lanjskog studenoga inflacija je dosegnula rekordnih 13,5 posto, nakon čega započinje njezino postupno usporavanje, a pri tomu su se dvoznamenkaste razine zadržale i u prva tri mjeseca ove godine. Ulazak Hrvatske u zajedničku europsku monetarnu uniju u trenutku visoke inflacije stoga je predstavljao specifičnost i izazov s kojim se nisu morale suočiti druge članice u prethodnim proširenjima. 

Prve dane ove godine u javnosti su se pojavili i brojni primjeri neopravdanih poskupljenja pri "zaokruživanju" cijena zbog preračunavanja iz kuna u eure, a uz poruke i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da se to zaokruživanje ne smije rabiti za "neopravdano velike dobiti i profite", na teren su izašle i inspekcijske službe, dok je u veljači Ministarstvo gospodarstva pokrenulo aplikaciju za usporedbu cijena u trgovačkim lancima u odnosu na posljednji dan 2022. godine.

Krajem siječnja objavljena je i prva procjena inflacije za taj mjesec, prema kojoj se rast na godišnjoj razini usporio na 12,7 posto, dok su cijene u odnosu na prosinac 2022. u prosjeku ostale iste.

Komentirajući tada te podatke, guverner Vujčić je ustvrdio da uvođenje eura, u skladu s i očekivanjima, nije imalo značajan utjecaj na ukupni porast cijena, a to je ponovio i nekidan rekavši da su istraživanja HNB-a, ESB-a i Eurostata pokazala da je uvođenje eura imalo utjecaj na ukupnu inflaciju za do 0,4 postotna boda. Taj učinak se praktički u potpunosti odnosio na usluge, i to u siječnju, dok je u veljači i ožujku taj utjecaj već bio "nesignifikantan".

Rast cijena usluga u ljetnim mjesecima, prema Vujčiću, ponajprije je povezan s turističkom sezonom i potražnjom u turizmu, a ne s uvođenjem eura. Stoga, dio građana ima percepciju da su cijene rasle zbog uvođenja eura, no danas je jasno da to nije bio slučaj, zaključio je.

Utjecaj uvođenja eura nije bio značajan na ukupnu inflaciju, no...

Utjecaj uvođenja eura na inflaciju u Hrvatskoj u radu The Euro and Croatian inflation: much ado about nothing? analizirao je, na temelju podataka Eurostata, izvanredni profesor s Katedre za statistiku zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Petar Sorić.

Euro i inflacija u Hrvatskoj: mnogo buke nizašto?, kako glasi prijevod naslova tog rada, ipak na kraju ima upitnik, a kako je Sorić izjavio za HINA-u, nije da se baš apsolutno ništa nije dogodilo glede utjecaja uvođenja eura na rast cijena.

Ističe da taj efekt nije bio robustan i značajan kada je riječ o agregatnoj inflaciji, to jest ukupnoj košarici dobara koja se mjeri harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena.

Također, kada je taj indeks "dezagregirao" na 13 potkategorija, nije pronašao značajan efekt eura na rast cijena kod velike većine inflatornih potkategorija, no iznimke su bile cijene hrane i pića, ugostiteljskih usluga (restorani, hoteli, kafići, ketering i sl.) te cijene odjeće.

"Vrlo slična iskustva imale su zemlje koje su ranije ulazile u europodručje", napomenuo je Sorić.

Prvu analizu provodio je tri mjeseca nakon uvođenja eura i već je tu primijetio da utjecaj eura na rast cijena postupno slabi s protokom vremena. No kada je još prikupio podatke za iduće mjesece s kojima je započinjala i turistička sezona, sve do srpnja, efekt se počeo intenzivirati.

Profesor s Ekonomije: Dio trgovaca vjerojatno iskoristio situaciju za neutemeljeno dizanje cijena

"To vjerojatno znači da je dio trgovaca iskoristio situaciju da bi neutemeljeno povisio cijene i povećao marže", smatra Sorić.

Tako je, primjerice, utvrdio da je euro "krivac" za čak 62 posto inflacije cijena odjeće u lipnju 2023. godine. Kada je pak riječ o rastu cijena hrane i pića, udio eura kretao se od 0,36 posto u siječnju do 33,03 posto u lipnju.

Učinak eura posebice se značajnim pokazao u ugostiteljstvu, gdje se u lipnju otprilike polovica inflacije, 48,08 posto, može pripisati uvođenju eura.

Sorić pritom naglašava da je riječ o utjecaju eura na inflaciju, to jest na postotnu promjenu cijena, ne na apsolutne razine cijena pojedinih proizvoda i usluga. Drugim riječima, analiza je pokazala da bi se poskupljenje hrane i pića dogodilo i da nije bilo eura, ali bi ono, primjerice u lipnju, iznosilo oko dvije trećine onoga kojemu smo svjedočili.

Rast cijena je, kako smatra Sorić, vrlo vjerojatno povezan i s tržišnom konkurencijom, koja u maloj Hrvatskoj nije na razini primjerice SAD-a, pa je stoga i teže kažnjavati one koji neopravdano dižu cijene.

Sorić je istaknuo i Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu koji su pridonijeli tome da inflacija osnovnih prehrambenih namirnica i energenata "nije dramatično rasla" zbog uvođenja eura.

Istraživanje: Dobar dio građana cijene još uvijek preračunava u kune

Od rujna 2022. do kraja ove godine na snazi je i obveza dvojnog iskazivanja cijena - u kunama i eurima. Iako se brojni građani žale da se još nisu naviknuli na novu valutu, a udruge potrošača traže produljenje te obaveze, ministar financija Marko Primorac nedavno je ponovio da to nije potrebno.

Daljnje dvojno iskazivanje cijena pridonijelo bi zbunjivanju potrošača, a između ostalog nije ni u skladu s preporukama Europske komisije, rekao je Primorac, dodavši da se razdoblje obveze dvojnog iskazivanja protegnulo na 16 mjeseci, što je dulje no u drugim zemljama koje su uvele euro.

Prilagodbu građana na euro tijekom svih ovih mjeseci pratili su i istraživači s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Hendal  upitali su ih, između ostaloga, u kojoj mjeri trenutne cijene u eurima preračunavaju u kune.

U studenome je tako 47 posto ispitanika reklo da to uvijek čini, 46 posto ponekad, a samo šest posto njih nikad.

Istraživanje se provodi svaki mjesec na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 hrvatskih građana, a u prvom iz veljače ove godine 60 posto građana odgovorilo je da uvijek preračunava iz eura u kune, 36 posto da to radi ponekad i četiri posto da to nikad ne čini.

Ti postotci mogu se promatrati kao indikator prilagodbe, a iako pomak u odnosu na početak godine postoji, ostaje činjenica da krajem godine otprilike pola građana još uvijek pri svakom praćenju cijena i kupnji preračunava cijene iz eura u kune.

Viši asistent na katedri za psihologiju FFZG-a Nikola Erceg smatra da zaključak koji proizlazi iz ovih rezultata jest da se građani još uvijek nisu priviknuli na euro.

"U kunama smo naučili razmišljati i procjenjivati vrijednosti i teško se u ovako kratko vrijeme u potpunosti 'prebaciti' na novu valutu. Pretpostavljam da preračunavanje ljudima služi kao neki oblik zaštite od neželjene potrošnje i osigurač racionalnijeg upravljanja novcem. Euro ima tu karakteristiku da je nominalno 'slabiji' od kune, a ljudi su osjetljivi na nominalnu vrijednost, pa nam 20 eura zvuči manje nego 150 kuna. Tek kad preračunamo u kune, dobijemo osjećaj koliko nešto 'stvarno' košta", izjavio je Erceg za HINA-u.

Prestanak dvojnog iskazivanja cijena reflektirat će se na rast cijena?

Erceg smatra da će ukidanje dvojnog iskazivanja cijena vjerojatno pridonijeti tome da se građani brže naviknu na euro, odnosno da prije prestanu preračunavati u kune, no s druge strane moglo bi otežati odluke o potrošnji i kupnji ili dovesti do neželjenih trošenja.

S obzirom na to da bi prioritet trebao biti da se što manje građana "opeče" u procesu prilagodbe, Erceg smatra da možda ne bi bilo loše dvojno iskazivanje ostaviti još neko vrijeme.

S druge strane, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov nedavno je izrazila bojazan da bi prestanak dvojnog iskazivanja cijena mogao imati efekt na rast cijena u siječnju.

"Otvara se jedan novi prostor za netransparentnost cijena koji će vjerojatno dio ponuđača na tržištu iskoristiti", smatra Marijana Ivanov.

Ona kaže da je obveza dvojnog iskazivanja trebala trajati kraće jer se dobar dio građana "u startu opustio" te cijene uobičajenih proizvoda i dalje isključivo gledaju u kunama, a većina ih i ne zna da se ta mjera ukida iduće godine.

Velik pad broja mjenjačnica, promet manji za oko 14 puta

Jedan od efekata ulaska Hrvatske u eurozonu jest i veliki pad broja mjenjačnica te prometa stranim gotovim novcem. Tako, prema najnovijim podacima HNB-a od sredine prosinca, u Hrvatskoj trenutno posluju 293 ovlaštena mjenjača, njih 787 manje u odnosu na isto razdoblje lani, kada ih je bilo 1.080.

S obzirom na to da ovlašteni mjenjači mogu obavljati mjenjačke poslove samo ako imaju sklopljen ugovor o obavljanju tih poslova s poslovnom bankom, taj uvjet trenutno ispunjavaju 254 ovlaštena mjenjača, pa stoga iz HNB-a zaključuju da trenutno 39 ovlaštenih mjenjača ne obavlja mjenjačke poslove.

Do uvođenja eura ovlašteni mjenjači pružali su mjenjačke poslove na oko 3.500 mjenjačkih mjesta, dok sada taj broj iznosi oko 1.400, a kao i prije, tu su uključene i mjenjačnice Hrvatske pošte i FINA-e, njih oko 950.

Tako, kada se izuzmu Pošta i FINA, ispostavlja se da trenutno 252 ovlaštena mjenjača obavlja mjenjačke poslove u oko 450 mjenjačnica.

U prvih deset mjeseci ove godine, izvijestili su iz HNB-a, ovlašteni mjenjači otkupili su od fizičkih osoba te prodali fizičkim osobama strani gotov novac u vrijednosti od 241,6 milijuna eura, dok je u istome prošlogodišnjem razdoblju vrijednost prometa dosezala 3,4 milijarde eura, odnosno oko 14 puta više.

Najveću vrijednost prometa tijekom ove godine mjenjači su ostvarili u lipnju, 29,2 milijuna eura, a najmanju u siječnju, 15,9 milijuna eura. Usporedbe radi, lani je najveća vrijednost prometa zabilježena u kolovozu, 602,8 milijuna eura, a najmanja također u siječnju, no u iznosu od 183,5 milijuna eura.

Tijekom 2023. godine ovlašteni mjenjači najviše su kupovali i prodavali gotov novac američkog dolara, na koji otpada oko 54,3 posto ukupnoga prometa, a s 19,6 posto slijedi švicarski franak, podaci su središnje banke dostavljeni na upit HINA-e.

HNB će bankama na ime kamata za deponirane "viškove likvidnosti" isplatiti oko 478 milijuna eura

I bankama je također, za razliku od prijašnjih godina, izostao dio prihoda od mjenjačkih poslova, no zato su ostvarile značajne prihode od kamata na "viškove likvidnosti" pohranjene kod središnje banke, pri čemu im se na ta sredstva obračunava kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit, koja trenutačno iznosi četiri posto.

Velike "viškove likvidnosti" banke su ostvarile i samim ulaskom Hrvatske u eurozonu, s obzirom na to da se u njoj primjenjuje stopa minimalnih pričuva od jedan posto, dok je prije toga ta stopa iznosila devet posto.

Od početka 2023. godine do 30. studenoga bankama u Hrvatskoj je, po toj osnovi, isplaćeno oko 429 milijuna eura, a predviđa se da će iznos za cijelu ovu godinu iznositi oko 478 milijuna eura, izvijestili su iz HNB-a.

 

Hina/P.hr