Provedba ovrhe i dalje ostaje na poslodavcima

20. studenoga 2020.

Foto: Privredni.hr

Prijedlog računovođa HGK da se administrativni teret provedbe ovrhe prebaci s poslodavaca na FINA-u nije prihvaćen. "Navedeni koncept ovrhe odgovara trenutačnoj gospodarskoj situaciji te ostvaruje svrhu, a to je naplata tražbine ovrhovoditelja", odgovor je Ministarstva pravosuđa na e-savjetovanjima u vezi s predloženim izmjenama Ovršnog zakona.

"Poslodavci su godinama u situaciji da nemaju dovoljno znanja ni kapaciteta za provedbu ovrha što dovodi do višestrukih negativnih posljedica", tvrdi predsjednik Udruženja računovođa HGK Davor Brkić ističući pozitivne aspekte koje bi izmjena ovog Zakona donijela: efikasniju naplatu potraživanja i pravednost redoslijeda naplate, zaštitu vjerovnika u redoslijedu naplate, zaštitu dužnika u smanjenju kamata i nemogućnosti dvostruke naplate po ovršnoj dokumentaciji, zaštitu poslodavca od rizika preuzimanja tuđeg dugovanja i troška pri provodbi ovrha na plaći te zaštitu dostojanstva radnika pred kolegama i poslodavcem.

Kao dodatnu vrijednost, ističe Brkić, na taj bi se način utvrdio stvarni broj i stanje ovršenih u RH jer trenutno ni jedan statistički izvještaj ne odgovara realnom stanju. Kako kaže, nitko ne uzima u obzir broj ovrha kod svih poslodavaca, kojih je "more".

Brkić tvrdi da bi usvajanje njihova prijedloga dovelo do efikasnije naplate potraživanja i bolje pravne zaštite, a za provedbu ovakvog prijedloga nisu potrebne opsežne sadržajne izmjene Ovršnog zakona, s obzirom na to da je postupanje FINA-e pri provedbi ovrha utvrđeno istim odredbama kao i za poslodavce.

"Očekujemo intenzivniji dijalog poduzetnika sa zakonodavcem", istaknuo je Brkić. Naime, donošenje potpuno novoga ovršnog zakona Vlada je odgodila za iduću godinu, a do tad će u na snazi biti aktualni Zakon s izmjenama. 

Izmjene Ovršnog zakona u saborskoj proceduri 

Inače, Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Ovršnog zakona, navodeći kako se one odnose na digitalizaciju i smanjenje troškova te poboljšanje statusa dužnika i vjerovnika, stoga se uvodi elektronička komunikacija sudionika.

Predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku, koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu.

Troškovi postupka smanjuju se jer više neće biti troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti. Ona se više ne bi izdavala na zahtjev ovrhovoditelja, već je javni bilježnik izdaje ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika. Uvodi se i institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici te će dužnik moći ispuniti svoje obveze u roku od 15 dana.

Krug primanja izuzetih od ovrhe proširuje se i na božićnice, uskrsnice, regres i ostale novčane prigodne nagrade te na naknadu za topli obrok.

P.hr/I.G.