Unatoč krizi većina ulagatelja ostala u investicijskim fondovima

Hrvatska gospodarska komora i Udruženje investicijskih fondova HGK pripremili su novo izdanje brošure Osnovno o investicijskim fondovima, s ciljem daljnjeg približavanja investicijskih fondova građanima i razvoja financijske pismenosti u društvu.

"Brošura sadrži osnovne informacije koje bi građani trebali znati o investicijskim fondovima u kontekstu financijske pismenosti, a posebice ako razmišljaju o ulaganjima u njih. Tako se u brošuri nalaze odgovori na pitanja zašto odabrati ulaganje u investicijski fond, koje su prednosti ulaganja u njega, koje vrste fondova postoje, koji su mogući rizici, koji su troškovi za svaki fond, koraci kod ulaganja u investicijski fond, dokumentacija koju treba proučiti kod odabira investicijskog fonda te ostale korisne informacije", istaknula je Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK.

Vanja Dominović / Foto: HGK

U Hrvatskoj trenutno djeluju 102 otvorena investicijska fonda s javnom ponudom, odnosno UCITS fondovi, a ukupna imovina pod upravljanjem krajem kolovoza iznosila je 16,9 milijardi kuna. Sredstva više od 205 tisuća hrvatskih građana uložena su u UCITS fondove, 64 posto ukupne imovine tih fondova otpada na fizičke osobe, a prosječno ulaganje građana u UCITS fond iznosi 51.300 kuna.

"Ovdje je potrebno istaknuti da su, ovisno o vrsti fonda, moguća ulaganja manjih novčanih iznosa, npr. određenih mjesečnih iznosa putem trajnog naloga, tako da su fondovi dostupni svima. Prije donošenja svake financijske odluke, pa tako i odluke o ulaganjima u investicijske fondove, potrebno se dobro informirati te sagledati svoju cjelokupnu imovinu i vremenski horizont, trenutne i buduće potrebe za novčanim sredstvima, životne ciljeve koji se žele postići te sklonost preuzimanju rizika povezanih s određenom vrstom ulaganja", pojašnjava Dominović navodeći kako o svemu tome ovisi i izbor vrste investicijskog fonda.

Pored UCITS fondova koji su namijenjeni širokom krugu ulagatelja, u Hrvatskoj ima i 39 alternativnih investicijskih fondova koji su namijenjeni ulagateljima s više iskustva i znanja u području ulaganja. Od ukupne imovine, najviše, 77,9 posto, otpada na obvezničke fondove.

Pandemija koronavirusa ostavila trag

U segmentu investicijskih fondova vidljiv je trend oporavka tržišta jer nakon naglog pada ukupne imovine u ožujku, a riječ je o 32 posto, prisutan je kontinuirani rast, tako da je na kraju kolovoza ostvaren porast ukupne imovine od osam posto u odnosu na ožujak ove godine. Gledano na godišnjoj razini, kad se lipanj 2020. godine usporedi s lipnjem 2019., broj građana koji su uložili u investicijske fondove manji je za sedam posto, a ukupna je imovina manja za 17 posto.

"Uspješna prošla godina za investicijske fondove, niske kamate na depozite, educiranost prodajnog osoblja te kontinuirani rad na podizanju financijske pismenosti u društvu zasigurno su pridonijeli rastu znanja građana i boljem razumijevanju investicijskih fondova što je sve zajedno rezultiralo time da je većina ulagatelja, unatoč aktualnoj krizi, ipak ostala u investicijskim fondovima", kaže Dominović.

Važnost financijske pismenosti

U proteklih šest godina mnogo je toga učinjeno na razvoju financijske pismenosti brojnim aktivnostima svih uključenih dionika na nacionalnoj razini.

"Također, primjećujemo da i mediji ovoj temi posvećuju veću pažnju, a važno je istaknuti i kako je u okviru međupredmetne teme poduzetništva za osnovne i srednje škole uvedena i domena ekonomske i financijske pismenosti. Sve to pridonosi podizanju financijskih znanja naših građana i poduzetnika, a što potvrđuju i rezultati istraživanja koje je krajem 2019. godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i koji pokazuju blagi porast financijske pismenosti u odnosu na rezultate iz 2015. godine", ističe Dominović.

Foto: Pixabay/ Ilustracija 

Od 2015. kada je Vlada RH donijela Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine, HGK organizira i provodi različite edukativno-informativne aktivnosti koje su usmjerene na podizanje financijskih znanja hrvatskih građana, posebice mladih diljem Hrvatske. Edukativnim aktivnostima obuhvaćeno je više od 4.000 učenika, studenata i profesora u srednjim školama i na fakultetima, u 15 gradova.

U ostvarivanju tih aktivnosti surađuju sa svojim članicama: investicijskim i mirovinskim fondovima, bankama, društvima za osiguranje, institucijama tržišta kapitala te ostalim dionicima poput Ministarstva financija, HANFA-e, HNB-a i drugih.

Pandemija zaustavila edukaciju

Inače, prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda, u odnosu na 11,7 bodova iz 2015. Hrvatska se tako približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 zemalja iz 2017. koja je iznosila 12,7 bodova te se nalazi iznad prosjeka svih zemalja uključenih u ovo istraživanje (Bugarska, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Rumunjska). Rezultati su ohrabrujući, ističe Dominović dodajući da upućuju i na to da ima još dosta prostora za unaprjeđenje financijske pismenosti u Hrvatskoj.

"Zbog pandemije koronavirusa većina edukativnih aktivnosti u području financijske pismenosti i na nacionalnoj i na svjetskoj razini otkazana je ili odgođena za bolja vremena, poput obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca krajem ožujka te Svjetskog dana investicijskih fondova u travnju.

Stoga nam je posebno drago da smo uspjeli krajem veljače i početkom ožujka realizirati svoj redovni projekt Više znamo, bolje razumijemo za učenike zagrebačkih srednjih škola, u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, našim članicama i ostalim partnerima, u kojima je sudjelovalo više do 250 učenika. Tom prigodom tiskali smo i novo izdanje edukativne brošure o financijskoj pismenosti koja na jednostavan način objašnjava različite vrste financijskih usluga i pojmova", ističe pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK.

Uskoro nam se bliži Svjetski dan štednje, a to je posljednji dan listopada. Prema podacima HNB-a, depoziti u bankama rasli su unatoč krizi, i to najviše u posljednjih deset godina. Tako su ukupni depoziti rezidenata u svibnju na godišnjoj razini bili viši za 10,7 posto. Depoziti kod kreditnih institucija i udjeli u mirovinskim fondovima i dalje su najzastupljeniji oblici financijske imovine kućanstava.